Zašto je vrlo izgledno da je, govoreći u svom istupu o Agrokoru, ruski ambasador poslao poruku Vladi

Rusija čini sve da oslabi sankcije i trebaju joj saveznici u EU

ZADNJA IZMJENA: Feb 17, 2017

Veleposlanik Ruske federacije u Zagrebu Anvar Azimov karijerni je diplomat s četrdeset četiri godine staža u službi svoje domovine. U Hrvatsku je stigao 2015. s velikim ambicijama i željom obnove i unapređenja privremeno pokidanih političkih i gospodarskih veza. Povodom Dana ruske diplomacije koji se obilježava 10.veljače, na dan kada je car Petar Veliki izdao naredbu o njenom osnivanju, veleposlanik Azimov održao je konferenciju za medije.

Obučen u svečanu odoru dekoriranu cijelim nizom državnih odlikovanja izrekao je nekoliko rečenica koje su sigurno bile primijećene na svim važnim adresama hrvatske politike. Kada veleposlanici govore o međudržavnim gospodarskim odnosima uvijek ostaju u granicama diplomatskih fraza o potrebi jačanja trgovačke razmjene i poticanju investicijskih ulaganja. Ali ovaj put ruski je veleposlanik govoreći o odnosu ruskih banaka i Agrokora probio sve ograde i pobudio opravdano propitkivanje razloga svog neobičnog i do sada nikad zabilježenog čina.

Zašto bankari nikada ne govore javno o klijentima

Nije sporno da lavovski dio Agrokorovog kreditnog zaduženja otpada na dvije ruske financijske institucije. Sberbank, koja je u većinskom vlasništvu tamošnje središnje banke, posudila je Agrokoru milijardu eura, a VTB, banka u kojoj ruska vlada preko svoje agencije kontrolira više od 60% udjela, 300 milijuna eura. Iako je očito da su obje banke pod kontrolom Kremlja, sigurno nije posao ambasadora javno progovarati o budućim poslovnim odnosima s dužnicima te o mogućim novim kreditnim aranžmanima.

Upravo to napravio je veleposlanik Azimov rekavši: „Mi smo puno puta davali kredit Agrokoru jer smo htjeli stabilizirati tvrtku. Više nećemo davati kredite. Nadam se da će Agrokor vratiti sve svoje obaveze i kredite. Ako nam se Agrokor ponovo obrati, dakako da ćemo razmotriti to pitanje, ali isključivo u svjetlu svih financijskih poteškoća u kojima se nalaze.“ Ovaj nevjerojatan citat preuzet je s portala net.hr i vjerojatno je presedan u novijoj diplomatskoj praksi.

Bankari nikada javno ne govore o svojim klijentima, pogotovo ne o onima koji imaju ili bi mogli imati poteškoća u ispunjavanju svojih financijskih obaveza. Svaka javna najava drastične promjene kreditnog tretmana nekog klijenta štetna je ne samo za dužnika, nego i za vjerovnika. Budući da je iskusni i prekaljeni diplomat Azimov govoreći „Mi“ sebe poistovjetio s bankarima, postavlja se opravdano pitanje kome je zapravo upućena njegova poruka.

Recept Kremlja za popravak urušenih odnosa

Jedina reakcija došla je odmah iz samog Agrokora. Najveća regionalna kompanija biranim riječima tvrdi da „ima intenzivnu i kontinuiranu komunikaciju sa svim investitorima pa tako i onima iz Rusije“ te da trenutno nema nikakvih zahtjeva za novim kreditima. Banski dvori, Zrinjevac i Pantovčak hrabro su odšutjeli ambasadorovu neobičnu poruku, iako je upućena upravo njima. Naime, Sberbank i VTB sigurno ne trebaju ruskog veleposlanika kao javnog posrednika, a još manje kao nositelja loših vijesti.

Istup ruskog diplomatskog veterana treba čitati kao još jedan recept iz Kremlja za popravak urušenih međusobnih odnosa. Rusija čini sve što je u njenoj moći da oslabi ekonomske sankcije, a za isto su joj potrebni saveznici unutar Europske unije. Mađarski premijer Orban odavno je pokazao više simpatija i naklonosti za Putina nego za Angelu Merkel, iako s njom dijeli čak i pripadnost istoj političkoj grupaciji, Europskoj pučkoj stranci.

Prigodom zadnjeg posjeta Putina Mađarskoj početkom ovog mjeseca Orban je još jednom na dnevni red stavio isporuke ruskog plina. Mađari ne žele i dalje ovisiti o plinu koji dolazi preko teritorija Ukrajine zbog vrlo razumljivih razloga. Produženje ili eskalacija rusko-ukrajinskog sukoba uvijek može rezultirati i blokadom isporuke plina. Zbog toga Mađari inzistiraju da budu priključeni na Sjeverni tok-2 koji treba povezivati ruska plinska nalazišta i Greifswald u Njemačkoj cjevovodom ispod Baltičkog mora, a čiji završetak je planiran za 2019.

Precizno izrežirana predstava ambasadora

Hrvatska politika u proteklih je desetak godina petljala s LNG terminalom na Krku kao zamjenom za rizičnu ovisnost o ruskom plinu i ukrajinskom transportu. Kako taj terminal za svoju ekonomsku opravdanost treba i susjedna tržišta, njegova izgradnja uvijek je ovisila o političkim prilikama i mogućnostima suradnje država u regiji. Rusi sigurno ne žele konkurenciju na plinskom tržištu ovog dijela Europe te će učiniti sve što je potrebno da se gradnja LNG terminala na Krku ne dogodi.

Znači, financijska pozicija Agrokora i njegova izloženost prema ruskim bankama dobrodošla je poluga za novi politički pritisak na hrvatske vlasti. Precizno izrežirana predstava ruskog ambasadora bila je zapravo reklama za Gazprom i Prvo plinarsko društvo, poznatog po pozajmicama HDZ-u, jer bankarski plasmani Agrokoru sigurno nisu predmet naročite brige Kremlja. Zadržavanje ovisnosti o ruskom plinu što većeg broja europskih država primarni je zadatak tamošnje diplomacije, a raspoloživa oruđa ovise o lokalnim prilikama.

Što treba učiniti hrvatska politika? Ništa. Tako će najviše pomoći i Agrokoru. Svi bankarski plasmani te izdane obveznice pokriveni su i dodatnim jamstvima nekih društava u kojima je Agrokor većinski vlasnik, a čije dionice su uvrštene na Zagrebačku burzu. Iz tog javnosti dostupnog podatka vidljivo je da za obaveze Agrokora, i to ne samo ruskim bankama, jamče i Ledo, Jamnica, Zvijezda i Belje. Znači, čak u slučaju krajnje nevolje i lošeg završetka po korporaciju u cjelini doći će samo do vlasničkog preslagivanja, ali bez nekih bitnih posljedica za očuvanje većine radnih mjesta i same proizvodnje.

Rusija je, ipak, u ortačkom kapitalizmu nenadmašna

Hrvatska vlast ne može prihvatiti nabačenu rusku lopticu. Prema crony-capitalism indexu koji redovno objavljuje londonski The Economist Rusija je nenadmašni svjetski prvak i za 2016. Hrvatska varijanta ortačkog ili rođačkog kapitalizma ipak nije usporediva s ruskim majstorstvom te bi svako prihvaćanje pregovora koji bi miješali privatno i javno završilo katastrofom za sve ovdašnje sudionike.

Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova uskoro će možda susresti Predsjednicu RH Kolindu Grabar-Kitarović i svog hrvatskog pandana, Davora Stiera. To su sjajne prigode za raspravu, ali ne o kupnji plina i dugovima Agrokora, nego o performansu njegovog ambasadora u Zagrebu. Ruski kreditori i njihov ovdašnji najveći klijent ipak će morati svoje odnose raspetljati sami. Bez obzira na iskazanu želju Kremlja da u tome sudjeluju i Banski dvori.

Goranko Fižulić
Poduzetnik
1 članaka Više o autoru