Zašto SAD, najjača nuklearna sila svijeta, ne može zaustaviti Kim Jong-una koji u arsenalu ima samo nekoliko bombi

Stigle osude iz SAD-a, Južne Koreje i Japana

Sjevernokorejski diktator Kim Jong-un upozorio je da je Sjeverna Koreja tom raketom demonstrirala pouzdanost i zastrašujuće napadačke sposobnosti koje apsolutno odvraćaju neprijatelje od mogućeg nuklearnog napada. “Time smo jasno pokazali kakvu je akciju pripremila Sjeverna Koreja ako ju SAD i vojni gangsteri iz Južne Koreje, nakon što donesu pogrešnu odluku, napadnu.”

SAD, Južna Koreja i Japan žestoko su osudili tu najnoviju provokaciju Pjongjanga te su dogovorili pokrenuti novu inicijativu kako bi se suprotstavili eskalirajućim prijetnjama Sjeverne Koreje. Ta inicijativa ponajprije želi spriječiti kibernetički kriminal te onemogućiti razvoj nuklearnih programa Pjongjanga. Preko kibernetičkih zločina Sjeverna Koreja ukrala je tijekom 2022. više od 1,7 milijardi dolara, prema podacima UN-a. Sjevernokorejski hakeri djeluju i iz Kine i koriste kineske usluge za pranje novca i ilegalne cyber aktivnosti.

Zašto SAD, najjača nuklearna sila svijeta, ne može zaustaviti Kim Jong-una? A prijetnja može postati još opasnija 2024.

Američka taktika zastrašivanja doživjela je krah

Yang Moo-jin, predsjednik Sveučilišta za sjevernokorejske studije, sumnjičav je međutim spram te inicijative. U njoj, kaže, nema ništa novo i Pjongjang se na nju neće ni osvrnuti. Zbog toga će, tvrdi, Kim Jong-un nastaviti prkositi i razvijati svoj nuklearni program unatoč brojnim međunarodnim sankcijama. Pokazalo se, naime, da su one neučinkovite jer Sjeverna Koreja uvijek nađe načina da ih zaobiđe.

Budući da SAD već godinama neuspješno pokušavaju zaustaviti razvoj vojnog i nuklearnog programa Sjeverne Koreje, postavlja se stoga pitanje kako je moguće da daleko najmoćnija vojna i ekonomska sila, nije sposobna eliminirati prijetnje jedne od najsiromašnijih država na svijetu. Zbog toga što jer američka strategija zastrašivanja i sankcija doživjela krah, sada se grozničavo traži novi pristup sve agresivnijem i drskijem ponašanju Kim Jong-una.

Trump nudi novce Sjevernoj Koreji

Najsenzacionalniji zaokret Washingtona najavio je bivši američki predsjednik Donald Trump. On je obećao da će, nakon što pobijedi na predsjedničkim izborima, dopustiti Sjevernoj Koreji da zadrži svoje nuklearno oružje. Pri tomu bi Pjongjang bio bogato financijski nagrađen ako prestane proizvoditi nove bombe, objavio je portal Politico.

To znači da Trump ne bi tražio da se Kim Jong-un odrekne nuklearnog oružja što je Washington do sada ultimativno tražio. Analitičari smatraju da Trump ne želi više trošiti vrijeme na uzaludne razgovore o razoružanju, već da se namjerava usredotočiti na natjecanja s Kinom. Trumpova politika prema Sjevernoj Koreji u njegovom prvom mandatu bila je “potpuna, provjerljiva i nepovratna denuklearizacija Pjongjanga.” Njegov početni pristup bio je vrlo tvrd, čak je razmatrao i opciju bacanja nuklearne bombe na Sjevernu Koreju, objavio je Politico.

SAD pokušava smiriti odnose s Pjongjangom

Takav obrat je, međutim, logičan jer ekonomske sankcije nisu dale nikakve opipljivije rezultate. Washington je pokušavao smiriti odnose s Pjongjangom diplomatskim poticajima, uključujući normalizaciju odnosa, sigurnosnim jamstvima, gospodarskom suradnjom i pomoći u hrani, izgraditi međusobno povjerenje.

Međutim, ništa od toga nije dalo trajne rezultate. Kim Jong-una ne zanima članstvo u međunarodnoj zajednici, ne mari za saveznike ili kolektivnu sigurnost te dosljedno ismijava sve međunarodne standarde ponašanja.

Zapravo, prezir Sjeverne Koreje prema svojim susjedima pokazuje da ih drži taocima svojeg nuklearnog oružja. Pjongjang je već više puta upozorio da će glavni grad Južne Koreje Seul, koji je udaljen svega 60 kilometara od zajedničke granice, pretvoriti u “more vatre.”

Pjongjang u potpunosti ovisi o pomoći Pekinga i Moskve

Kim Jong-un nije popuštao pred američkim prijetnjama jer zna da uživa zaštitu i potporu moćnih saveznika Kine i Rusije. Doduše Pjongjang u potpunosti ovisi o trgovini i pomoći Pekinga i Moskve, posebno u hrani nafti, ali je svjestan da je njegova zemlja i te kako potreban saveznik Rusiji i Kini u borbi protiv zajedničkog neprijatelja, “američkog imperijalizma.” Zbog toga je Sjeverna Koreja nastavila jačati svoj nuklearni i raketni arsenal, jer zna da SAD nema moć i alate prekinuti trgovinu između Moskve i Pekinga s Pjongjangom.

Premda su Rusija i Kina podržale devet rezolucija UN-a kojima se osuđuju sjevernokorejska nuklearna i raketna testiranja, ne dopuštaju nikakve druge mjere protiv Sjeverne Koreje. Uz to savezništvo Pjongjanga i Moskve produbilo se nakon što je Sjeverna Koreja poslala Rusiji najmanje milijun granata čime je podržala ruske zločine u Ukrajini.

Washingtonu preostaje samo vojna intervencija

S obzirom na to da SAD nemaju ekonomsku moć i alate da djeluju na Kinu i Rusiju, Washingtonu preostaje samo vojna intervencija. Više američkih predsjednika razmišljalo jer o nekim oblicima preventivnog napada na Sjevernu Koreju.

No svi obavještajni podaci govore da se zračnim napadima na nuklearne objekte, kibernetičkom paralizom zemlje te upadima komandosa, ne bi eliminirala opasnost od nuklearnog odgovora. Naime, sva vojna postrojenja dobro su skrivena, a kako su sjevernokorejske lansirne rampe sve pokretljivije, teže ih je ciljati.

Premda je nuklearni arsenal Pjongjanga od nekoliko nuklearnih bojevih glava i bombi neznatan u usporedbi s američkom vojnom moći, američki napad nas Sjevernu Koreju doživio bi poraz kao i ekonomske sankcije.

Postoje dvije vrste nuklearnih kriza

Lauren Sukin, znanstvenica u Programu za nuklearnu politiku i docentica međunarodnih odnosa na Londonskoj školi ekonomije i političkih znanosti zajedno s Abby Fanlo, eksperticom za političke i vojne konflikte, u velikom znanstvenom istraživanju zaključile su da postoje dvije vrste nuklearnih kriza. Simetrične krize su kad se sučele države sa slično snažnim nuklearnim sposobnostima, a asimetrične krize kad jedna država posjeduje nuklearni arsenal znatno veći i sofisticiraniji od svog protivnika.

Kad se dvije zemlje s vrlo sličnim nuklearnim sposobnostima suoče u krizama, na djelu je načelo straha od uzajamnog uništenja. U tim takozvanim simetričnim krizama, obje strane mogu jednako stradati ako kriza eskalira, ističu Sukin i Fanlo. U asimetričnim krizama, kakva je između SAD i Sjeverne Koreje, slabija nuklearna sila ipak se može oduprijeti zahtjevima svog protivnika. Mora, naime, riskirati da kriza eskalira u rat, jer nema što izgubiti nego se čvrsto oduprijeti prijetnjama.

Kim je prisiljen ići ‘all-in’

Naprosto Kim Jon-un prisiljen je igrati na sve ili ništa kako bi osigurao svoj opstanak na vlasti. Zbog toga drži svoj nuklearni arsenal glavnim adutom za opstanak na vlasti. I zato je nepopustljiv spram zahtjeva za denuklearizacijom. Naime, povlačenje pred takvim prijetnjama ugrožava čak i njegovu fizičku egzistenciju. Uostalom, Kim je već više puta spomenuo kako Zapad nikad ne bi napao Irak, Afganistan, Siriju, da su te zemlje imale nuklearne bombe. Što je, dakako, istina.

Zbog toga čak i kad zemlja ima 50 puta više nuklearnog oružja od svog protivnika, njezine šanse da izađe kao pobjednik iz krize gotovo su ravne nuli, zaključuju Sukin i Fanlo. Zato je, smatraju, upravo ta asimetrija između odnosa nuklearnih snaga dviju zemalja, ključna prepreka denuklearizaciji Sjeverne Koreje.

Uz to Pjongjang mogao bi nanijeti goleme gubitke Južnoj Koreji i SAD-u pa bi se taj rat pretvorio u krvavi obračun u kojem bi mogle poginuti na stotine tisuća stanovnika Korejskog poluotoka. A da se ne spominje opasnost proširenja rata na cijelu Aziju.

I mali nuklearni arsenal je dovoljan za odvraćanje napada

Bivši američki predsjednik Ronald Reagan prvi je kazao da se “nuklearni rat ne može dobiti i nikada se ne smije voditi.” Još 1982. američki političari McGeorge Bundy, George Kennan, Robert McNamara i Gerard Smith napisali su da “svaka uporaba nuklearnog oružja … nosi sa sobom visok i neizbježan rizik eskalacije u opći nuklearni rat koji bi svima donio propast i nikome pobjedu.”

I američki znanstvenici Todd Sechser, stručnjak za nuklearnu sigurnost i Matthew Fuhrmann, profesor povijesti na sveučilištu Yale smatraju da je “nuklearno oružje jedinstveno loš instrument prisile.” Prema ovom načinu razmišljanja, čak i mali nuklearni arsenali, sve dok mogu preživjeti prvi udar, dovoljni su za odvraćanja od napada.

Kimovo ponašanje se neće promijeniti

Nacionalna obrambena strategija predsjednika Joea Bidena za 2022. navodi da “ne postoji scenarij u kojem bi Kimov režim mogao upotrijebiti nuklearno oružje i preživjeti.” Uostalom bivši američki predsjednik Barack Obama, kad je predavao vlasti Trumpu, kazao mu je da je Sjeverna Koreja najopasniji i najteži sigurnosni izazov s kojim će se suočiti.

Zbog toga mnogi analitičari predviđaju da se ni sljedeće godine ništa neće promijeniti u ponašanju Kim Jon-una. Analitičari Korejskog instituta za nacionalno ujedinjenje objavili su da bi 2024., ruski predsjednik Vladimir Putin i Kim, kako bi demonstrirali svoju snagu, mogli testirati nuklearne bombe.

Analitičar Kim Jin-ha rekao je da je moguće da će Pjongjang isprobati Haeil, sjevernokorejski podvodni dron za koji se tvrdi da može nositi nuklearnu bojevu glavu. Sljedeće godine vjerojatno će održati još jedan summit Putina i Kima, što će biti još jedan izazov svjetskom poretku predvođenim SAD-om.