Zašto samo naša Vlada posve ignorira važan kineski projekt koji bi nam mogao donijeti milijunska ulaganja?
U One Belt, One Roadu, koji će povezati Aziju i EU, sudjeluju sve važne zemlje
Hrvatska je opet izostala s jednog važnog međunarodnog političkog i ekonomskog skupa na kojemu su predstavnici 70 zemlja i međunarodnih institucija raspravljali o investicijama vrijednim više od pet tisuća milijardi dolara. Riječ je o kineskom projektu stoljeća One Belt, One Road (Jedan pojas, jedna cesta,) koji na tragu nekadašnjeg drevnog trgovačkog Puta svile, namjerava kopnenim putem povezati zemlje od Kine do Turske, Rusije, Rumunjske i sjevera Europe. Istodobno, Pomorski put svile 21. stoljeća, izgradnjom lučkih infrastruktura, želi pojačati promet morskim rutama od Azije do Afričkog roga i Sueskog kanala te do sjevernog Jadrana.
Dakle, projekt One Belt, One Road doseže i do Hrvatske, ali do sada Zagreb nije pokazao poseban interes za tu golemu investiciju koja predviđa izgradnju na desetke tisuća kilometara autoputeva i željezničkih pruga, mostova i luka, plinovoda i naftovoda, energetskih i komunikacijskih infrastruktura… Cilj je tog projekta, nema sumnje, širenje kineskog političkog i ekonomskog utjecaja, ali i povezivanje tržišta Europe i Azije. Na prostoru na kojem se nalaze 64 države i Kina, živi 62 posto svjetske populacije i 30 posto svjetske ekonomije, ima više od tri milijarde potrošača pa se predviđa vanjsko trgovinski promet od 2,5 tisuće milijardi dolara godišnje.
Ozbiljna kineska ulaganja u Srbiju, u HR beznačajna
Hrvatska do sada nije previše marila za taj svjetski posao stoljeća jer su njeni političari, iz gotovo svih političkih opcija, naučeni planirati i raditi po principu od danas do sutra, pa su potpuno nezainteresirani za kinesku inicijativu koja će se realizirati u ne baš bliskoj budućnosti. A kako njih tada neće biti na vlasti, na takav projekt budućnosti ne žele trošiti svoje vrijeme. Za razliku od, primjerice, srpskog predsjednika Aleksandra Vučića koji je, dakako, nazočio summitu u Pekingu. Uostalom, dovoljno se prisjetiti kako ni bivši premijer Zoran Milanović nije želio biti na sastanku kineske Inicijative 16 plus 1, koja okuplja 16 država Srednje i Istočne Europe, u Beogradu prije nekoliko godina.
Zbog svega toga nema ozbiljnih kineskih ulaganja u Hrvatsku, dok, primjerice, u Srbiju Kinezi, prema riječima Marija Rendulića, predsjednika Poslovne asocijacije Kine i jugoistočne Europe, imaju dogovorenih poslova u visini od 5,5 milijardi dolara. Kinezi u Srbiji planiraju ulagati u željeznice, termoelektrane i hidroelektrane, autoceste, riječne luke, a pregovaraju da se u Luci Dunav u Pančevu, najjačoj u regiji, otvori slobodna zone gdje bi gradili proizvodne pogone. Dr.sci. Krešimir Jurlin, viši znanstveni suradnik na Institutu za razvoj i međunarodne odnose, priznaje da ideja One Belt, One road možda zvuči futuristički i megalomanski, ali dvije komponente te inicijative; kopnena i morska, predstavljaju integrirani niz velikih infrastrukturnih projekata.
Megaprojekt koji obuhvaća ukupno 60 zemalja
“Međutim, nije riječ o tek planiranoj gradnji pruge ili autoceste s početkom u Kini, koja će za 10 ili 20 godina završiti u Europi. Dio tog projekta već se ostvaruje te je Kina najavila alokaciju 40 milijardi dolara u razvojni fond kao dio svojih ukupnih planiranih ulaganja, procijenjenih na 1,7 milijardi dolara. Kina također sufinancira konkretne projekte koji su kompatibilni s inicijativom, primjerice, 23 milijarde dolara u Kazahstanu. Prema postojećim planovima, obje komponente potencijalno uključuju i naše tranzitne pravce jer prekomorska završava u Jadranu, a željeznička u Turskoj. Ponovno, nije riječ o dalekoj budućnosti jer je našoj javnosti malo poznato da se povezivanje Europe i Azije izrazito intenziviralo, primjerice, otvaranjem tunela ispod Bospora 2013. te uspostavom željezničke transeuroazijske veze preko Rusije, od Chongqinga u Kini do Duisburga u Njemačkoj”, objašnjava Jurlin.
Taj megaprojekt koji obuhvaća ukupno 60 zemalja Azije, Bliskog istoka, Europe i Afrike, kineski predsjednik Xi Jinping predstavio je svijetu 2013. godine. Na posljednjem zasjedanju Nacionalnog narodnog kongresa u ožujku ova je inicijativa – koja jednim svojim krakom dotiče i Hrvatsku – imenovana glavnim ekonomskim i političkim prioritetom Kine. Zbog toga su se svjetski čelnici okupili u Pekingu 14. i 15. svibnja kako bi iz prve ruke upoznali kineski plan za širenje globalne trgovine. Predsjednik Xi Jinping kazao je na kraju summita da se gotovo 70 zemalja i međunarodnih organizacija prijavilo za sudjelovnje u tom projektu. Xi je obećao barem 113 milijardi dolara dodatnih sredstava, pozvao je države širom svijeta da se pridruže kineskim naporima povezivanja što više država kako bi se “stvorila velika obitelj skladnog suživota.”
Doslovno su svi svjetski čelnici bili tamo, osim naših
Predsjednik Xi Jinping želi predstaviti Kinu kao predvodnicu pa i primjer globalizacije u svijetu te zemlju koja je sposobna zamijeniti SAD. U Pekingu tvrde da je Donald Trump odustao od globalizacije te da je njegov temeljni politički cilj “America First”. Kao dokaz tomu navode da je odmah nakon što je prisegnuo, potpisao dekret kojim su SAD izašle iz sporazuma o slobodnoj trgovni, Trans-Pacific Partnership, TPP, u kojem su, među ostalima, Australija, Kanada, Japan, Čile, Malezija, Meksiko, Peru… Na summit u Pekingu stiglo je dvadesetak šefova država i još toliko vlada, a među njima su bili predsjednik Rusije Vladimir Putin, predsjednik Argentine Mauricio Macri, predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko, predsjednica Čilea Michelle Bachelet, predsjednik Češke Miloš Zeman, Indonezije Jooko Widodo, Kazakhstana Nursultan Nazarbajev, Filipina Rodrigo Duterte, Švicarske Doris Leuthard, Turske Recep Tayyip Erdogan, Srbije Aleksandar Vučić…
Na sastanku su također bili i premijeri, grčki Alexis Tsipras, mađarski Viktor Orban, talijanski Paolo Gentiloni, malezijski Najib Razak, pakistanski Muhammad Nawaz Sharif, poljska premijerka Beata Szydlo, španjolski Mariano Rajoy… SAD je predstavljao Matthew Pottinger, viši direktor za Aziju u Vijeću za nacionalnu sigurnost, jer je Trumpova administracija najavila veliki sporazum s Kinom o trgovini, što podrazumijeva i suglasnost s projektom One Belt, One Road.
Hrvatska još nije podnijela zahtjev za članstvo
Oko 50 kineskih državnih tvrtki, nositeljica tog posla stoljeća, već je izradilo gotovo 1.700 projekata, objavio je Xi Jinping tijekom Pekinškog foruma. Kinezi ističu kako su spremni ulagati, nuditi kredite i garancijske fondove… Za početak, Kina je osnovala novi fond za međunarodna ulaganja vrijedan 40 milijardi dolara. Azijska banka za infrastrukturna ulaganja bit će ključni financijer izgradnje novog Puta svile, a priključilo joj se već šezdesetak država.
No, koliko je poznato, Hrvatska još nije podnijela zahtjev za članstvo. Među glavnim dijelovima projekta One Belt, One Road, ističe se koridor između Kine i Pakistana vrijedan 46 milijardi dolara, željeznička pruga od 3000 kilometara koja povezuje Kinu i Singapur te plinovode u središnjoj Aziji. Inicijativa One Belt, One Road zadire također sve sve do Novog Zelanda, Britanije, pa čak i Arktika.