Zašto Slovenija, unatoč protivljenju EU, prima Putina i kako se Hrvatska sada dodatno udaljila od Rusije
Slovenija će 31. srpnja treći put ugostiti ruskog predsjednika
Unatoč jasno iskazanom protivljenju i nezadovoljstvu Europske Unije i Amerike, Slovenija će 31. srpnja treći puta ugostiti ruskog predsjednika Vladimira Putina. Premda EU i SAD nastoje održati političku izoliranost Rusije, a ekonomski je sankcijama što više oslabiti, slovenski predsjednik Borut Pahor pozvao je Putina da posjeti prijevoj Vršić, mjesto stradanja stotinu ruskih vojnika koji su 1916., tijekom Prvog svjetskog rata umrli u Sloveniji.
Na tom mjestu sagrađena je pravoslavna kapela s natpisom na ruskom jeziku: Sinovima Rusije. Prošle godine ruski premijer Dimitrij Medvedev također je na Vršiću položio vijenac ruskim žrtvama. Neslužbeno se najavljuje da bi Putin mogao u doći i u Ljubljanu te na lokalnom groblju posjetiti novo postavljeni spomenik vojnicima Crvene armije koji su poginuli u Sloveniji tijekom Drugog svjetskog rata.
Visoki ruski dužnosnici odlaze u Austriju i Finsku
SAD ne krije zabrinutost zbog takvog poteza Ljubljane: visoki ruski državnici najavljuju, naime, da će uskoro posjetiti Austriju i Finsku, što bi, prema tumačenju Washingtona, moglo značiti početak slabljenja tvrdog odnosa EU spram Moskve. Predsjednik Putin bio je već dva puta u Sloveniji i Srbiji, a jednom je za istog puta posjetio obje zemlje. Međutim, Hrvatsku zaobilazi u širokom luku.
Posljedica je to cijelog niza otvorenih ekonomsko političkih pitanja između dvije države. Putin je u Zagrebu bio samo jednom 2007., na Energentskom summit u Zagrebu.No, taj je posjet završio popuno neslavno: tadašnji premijer Ivo Sanader nije želio razgovarati s ruskim predsjednikom o naftovodu Družba Adria. Nakon toga samo je premijerka Jadranka Kosor jednom posjetila Moskvu, no unatoč njenih nastojanja, odnosi su ostali na vrlo niskim granama.
Dodatno udaljavanje Zagreba i Moskve
Ulazak Hrvatske u EU te sankcije protiv Moskve koje su uveli Bruxelles i Washington, dodatno su udaljile Zagreb i Moskvu. Hrvatska se tijekom pregovora, doduše, zalagala da sankcijama ne budu obuhvaćeni već potpisani ugovori, da se ne odnose na servisiranje i održavanje vojne opreme u čemu je imala potporu još nekih članica EU te je nastojala je ograničiti financijske sankcije jer je u to oba Agrokor potpisao ugovor o krediti su ruskom bankom Sbernak.
No, ti njeni prijedlozi nisu prihvaćeni. U posljednje vrijeme iz Moskve je međutim stiglo nekoliko pozitivnih signala. Primjerice, Ruska federalna agencija za zračni promet dopustila je aviokompaniji Red Wings da iz svoje baze na moskovskom aerodromu Domodedovo otvori sedam linija tjedno za Pulu, pet za Split te sedam za Dubovnik.
Više ruskih turista nego lani
Istodobno ruska kompanija VIM-Avia, koja već leti četiri puta tjedno za Pulu, a dva za Split, dobila je dozvolu i za dva leta tjedno za Dubrovnik. I kompanija S7Airlins dobila je odobrenje, da uz već postojeće linije za Pulu i Split, ima i dva leta tjedno za Dubrovnik.
Nakon ulaska Hrvatske u EU i uvođenja sankcija, broj ruskih turista smanjio se s 148.000 u 2014. godini, na 113.000 u 2015. No, samo u veljači 2016. u Hrvatsku je došlo 18,4 posto više ruskih turista nego lani, a oni su ostvarili uz to još i 29,8 posto više noćenja. Prije nekoliko tjedana u Hrvatskoj je, na temelju Interpolove potjernice, uhićen direktor jedne velike ruske rafinerije u izgradnji.
Pozitivni potezi
U Moskvi je optužen za pronevjeru više od 136 milijuna rubalja. Hrvatska policija uhitila ga je na graničnom prijelazu Umag dok je iz Slovenije ulazio u Hrvatsku. Odmah po uhićenju pokrenut je postupak za izručenje, što je u Moskvi ocjenjeno kao pozitivan potez hrvatske strane.
Također, u memorijalnoj šetnji u čast sudionika Drugog svjetskog rata “Besmrtna pukovnija”, u kojoj sudjelujuju stotine tisuća ruskih građana i 39 zemalja, kolona sjećanja proći će ulicama gradova Australije, Kanade, Indonezije, Crne Gore, Švicarske, Grčke, Italije, Španjolske, Poljske, Švedske, Latvije, Nizozemske i, po prvi put, Hrvatske, priopćila je ruska infomativna agencija Vzgljad.
Selektivne informacije o stanju u EU
Međutim, zbog tih pozitivnih pomaka, ne treba zaboraviti da je krajem travnja pošle godine rusko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je dokument pod nazivom “Neonacizam – opasna prijetnja ljudskim pravima, demokraciji i vladavini zakona” u kojemu upozorava na jačanje desnih i nacionalističkih političkih pokreta u 28 zemalja EU-a, SAD-u, Kanadi, Norveškoj, Švicarskoj i Ukrajini.
U njemu zamjera europskim vlastima nevoljkost da pojačaju mjere protiv takvih pokreta. Jedno poglavlje odnosi se na Hrvatsku. Europska unija odmah je odgovorila kako “izvješće ruskog ministarstva vanjskih poslova sadrži činjenične netočnosti i selektivno informacije o stanju u Europskoj uniji i njezinim državama članicama.
Rješavanje ruskih pitanja
Izvješće je također geografski nepotpuno. Na primjer, nedostaje poglavlje o situaciji u Rusiji”. U Moskvi ne kriju očekivanja da od Zagreba dobiju odgovore na tri, za njih, iznimno važna pitnja. Zanima ih kako hrvatska Vlada gleda na želju ruskih tvrtki da kupe udijele u INA-i, kako će riješiti probleme koji ruski biznismen Jevtušenko ima na Mljetu gdje je od lokalnih vlasti kupio zemljište.
Također, Moskvu zanima zašto se ne riješe vlasnički sporovi oko hotelskog kompleksa Haludovo na Krku, u koji je jedna ruska tvrka uložila golem novac. Rusi optužuju hrvatske vlasti da opstruiraju te projekte jer su neprijateljski nastrojeni spram ruskog kapitala, pa je zbog toga njihov kapital već godinama blokiran, a vlasnici ne mogu dobiti dozvole za rad.
Negativni trendovi u ekonomskim odnosima
Ruski veleposlanik u Hrvatskoj Anvar Sarvanovič Azimov upozorio je da je nakon ulaska Hrvatske u EU došlo do negativnih trendova u ekonomskim odnosima Hrvatske i Rusije. “Velike ruske kompanije nestale su iz Hrvatske i sada nemamo nijedan veći projekt s hrvatskim tvrtkama. Među svim tim kompanijama treba odati počast Lukoilu i Sberbanci, koji su opstali na ovom tržištu”.
U 2015. godini trgovinski promet između Rusije i Hrvatske pao je za 40 posto, s 2 milijarde dolara na 1,5 milijardu dolara. Ruski izvoz niži je za oko 27 posto, a hrvatski za oko 52 posto. Međutim, Rusi vjeruju, ako se riješe sporna pitanja, da trgovinska razmjena može narasti do 3 milijarde eura godišnje. Rusi također tvrde da Hrvatska svake godine gubi oko 40 milijuna eura, a žale se, kako kažu, zbog pretjeranog utjecaja SAD na Hrvatsku i Mađarsku te zabranu Washingtona da ruski naftni gigant Gazporom uđe u Inu.
Moskva u mnogo čemu nije u pravu
Upozoravaju da SAD stalno traži od Zagreba da se odrekne bilo kakve energetske i obrambene suradnje s Rusijom te da im nije omogućeno ravnopravno sudjelovanje u natječajima. Međutim, Moskva u mnogo čemu nije u pravu. Ponajprije zbog toga što je Hrvatska članica EU i NTO pakta te je dužna poštivati zajedničku američko europsku političku i ekonomsku strategiju.
Uz to, pri sklapnju ugovora za projekte na Mljetu i Haludovu počinjen je cijeli niz nepravilnosti za koje su ruski ulagači znali. Osim toga ruski kupac kompleksa Haludovo ostao je bez novaca pa je to glavni razlog zašto projekt stoji na mjestu. Ulagaču Jevtušenku obećano je pak, potpuno nezakonito, da će dobiti građevinsku dozvolu za 300 tisuća četvornih metara na Mljetu. Što je, dakako, neizvedivo budući je riječ o malom otoku na Jadranu kojega bi takva investicija potpuno devastirala.
Ruski kapital se ne šikanira
Stoga je jedno rješenje da se Jevtušenku što vrati sav uloženi novac te tako stavi točka na taj slučaj. A da se ruski kapital ne šikanira najbolje pokazuje odluka bivše Vlade da se ruskom biznismenu Sergeju Gljadelkinu, koji ima hrvatsku putovnicu, i već niz godina živi u Zagrebu, a većinski je vlasnik Instituta građevinarstva Hrvatske, proda hotelski kompleks Kupari.
Gljadelkin će u Kupare dovesti hotelski lanac Marriott International, vlasnika Ritz Carltona, koji će u luksuznom hotelskom resortu zaposliti oko 400 radnika. Isto tako, Gljadelkin će u Dubrovniku graditi veliki poslovno-stambeno-garažni kompleks.