Prema prvim predviđanjima, Macronov pokret rasturio je na parlamentarnim izborima
Krajnja desnica dobila je ispod očekivanja, oko 14 posto
U Francuskoj su zatvorena birališta, a prve predikcije pokazuju kako bi stranka francuskog predsjednika Emmanuela Macrona mogla dobiti više od 400, od ukupno 577, zastupnika u parlamentu. Konkretno, predviđaju im između 415 i 445 mjesta. Ukoliko se to doista dogodi, imat će najveću potporu još od De Gaullea prije studentskih protesta.
Macronovom pokretu, La Republique en Marche, do prije nekoliko mjeseci pritom nitko nije davao previše šanse. Osnovan je prije otprilike godinu dana i mnogi članovi nemaju puno političkog iskustva. Kod izlaznih anketa zanimljiv je i rezultat Nacionalne fronte koja, prema predviđanjima, osvaja 14 posto.
Njihova čelnica, Marine Le Pen, proglasila je ove rezultate katastrofom pa zaziva, kako kaže “domoljubne” glasače da masovno izađu u drugom krugu, 18. lipnja. Nada se da će biti snažna oporba, no prema predviđanjima baziranim na izlaznim anketama, njezina stranka osvaja otprilike 12 zastupnika.
#Legislatives2017 : La République en marche arrive largement en tête du 1er tour, devant Les Républicains et le FN. https://t.co/z8oL5jK95A pic.twitter.com/Lns6Mjds60
— France 2 (@France2tv) June 11, 2017
Zašto su francuski izbori specifični
Danas se održava prvi od dva kruga glasanja. Da bi bio izabran u prvom krugu, kandidat u svojoj izbornoj jedinici mora osvojiti više od 50 posto glasova, a izlaznost mora biti najmanje 25 posto. Ako nijedan kandidat ne uspije to ostvariti, a inače ih jako malo prođe u prvom krugu, prva dva kandidata se kvalificiraju za drugi krug.
Francuska ima hibridni politički sustav s elementima predsjedničkog i parlamentarnog. Iako predsjednik ima ozbiljnu političku moć, ustav republike nalaže da vlada “odlučuje i provodi nacionalne politike”, i da premijera mora odobriti donji dom parlamenta. Bez premijera spremnog na suradnju, Macron teško može provoditi svoj program.