Zbog blokade pregovora Srbije i EU, Zagreb može očekivati jake pritiske
Hrvatska ima 3 uvjeta kojima uvjetuje otvaranje poglavlja 23
Hrvatska je blokirala Srbiji pregovore s Europskom unijom – otvaranje poglavlja 23 – sve dok službeni Beograd ne ispuni tri uvjeta: potpunu suradnju s Haškim sudom, ukidanje zakona o nadležnosti Srbije za procesuiranje ratnih zločina na prostoru cijele bivše Jugoslavije, te osiguravanje prava hrvatskoj manjini.
Srbijanski Zakon o univerzalnoj jurisdikciji Hrvatska je i ranije spominjala kao jedan od većih problema međusobnih odnosa, a i raniji ministar pravosuđa Orsat Miljenić upozoravao je na njegovu apsurdnost. Tim uistinu nakaradnim zakonom Srbija se, kako je to već rečeno, pokušala pretvoriti u ”mali Haag” i uzeti si pravo da procesuira i kažnjava osobe koje smatra odgovornima za ratne zločine na cijelom prostoru bivše Jugoslavije.
Apsurdnost zakona
Apsurdnost tog zakona pokazala se na slučajevima hrvatskih državljana Tihomira Purde i osobito Veljka Marića. Mariću, kao hrvatskom državljaninu, suđeno je u Srbiji za ratni zločin koji je počinio na teritoriju Hrvatske i na štetu hrvatskog građanina. Čamio je u srbijanskim zatvorima, sve dok sredinom prošle godine nije izručen Hrvatskoj.
Doduše, treba priznati da je nakon stanovitih pritisaka Srbija pokazala dobru volju, jer je i tamošnjim aktualnim vlastima jasna sva apsurdnost tog zakona, pa su obojica pušteni i danas su u Hrvatskoj – Purda na slobodi, a Marić u zatvoru. No, apsurdni zakon i dalje je na snazi i prijetnja je određenom broju hrvatskih građana, koji, ako je srbijansko tužiteljstvo protiv njih podiglo optužnicu ili ih sumnjiči za ratni zločin, mogu biti uhićeni prilikom svakog prelaska granice i može im se suditi u Srbiji.
U Srbiji je, očekivano, potez službenog Zagreba dočekan s velikim negodovanjem. Tamošnji ministar inozemnih poslova Ivica Dačić podrugljivo je rekao kako si Hrvatska umišlja da je velesila. Hrvatska to, naravno, nije, no kao članica Europske unije (i NATO saveza) ima sasvim sigurno mnogo jaču međunarodnu poziciju od Srbije. Ipak, hrvatski potez možda nije najpametniji i možda je probleme zbog kojih je povučen bilo moguće riješiti i bez blokade pregovora Beograda i Bruxellesa.
Dio političkih stranaka i javnosti želi povratak Srbije u Putinovu sferu interesa, odnosno žele da Srbija odbije EU. U tom smislu Hrvatska blokada samo pomaže najtvrđim akterima koji budućnost vide u Moskvi, ne u Bruxellesu
Zagreb ima gorko iskustvo s Ljubljanom, kada je, upravo zahvaljujući činjenici što je Slovenija bila članica EU-a, a Hrvatska nije, bila blokirana zbog Savudrijske vale/Piranskog zaljeva i u briselskoj čekaonici, zbog inata susjedne države, nepotrebno provela godinu dana. Odnosi dviju država uvelike su se pogoršali i Hrvatska je s pravom govorila kako je riječ o ucjeni i iskorištavanju slovenskog povlaštenog položaja, čime želi riješiti neka otvorena granična pitanja.
Zagreb je bio bijesan na Ljubljanu, ali i posve nemoćan, sve dok međunarodna zajednica, a osobito SAD, nije pritisnula Sloveniju pa su se (nakon što je abdicirao Ivo Sanader, tvrdeći – mada mu je to malo tko povjerovao – kako odstupa jer ne želi trgovati državnim teritorijem) Jadranka Kosor i Borut Pahor brzopotezno dogovorili oko arbitraže.
Baš zbog tog gorkog iskustva Hrvatska je možda mogla postupiti drukčije i Miro Kovač i Ivica Dačić možda su mogli problem riješiti dogovorom, bez pokazivanja mišića i podrugljivih aluzija o svjetskoj sili. Da razgovori nisu uspjeli, mogućnost blokade Hrvatskoj bi ostala i dalje. Ali tada Zagreb bi imao mnogo snažniju poziciju i mnogo veće opravdanje.
Hrvatska blokada Srbije na putu prema Europskoj uniji dogodila se u najnezgodnije vrijeme za tamošnju aktualnu vlast. Izborna kampanja je u završnici (parlamentarni, pokrajinski i lokalni izbori održat će se 24. travnja), pa premijer Aleksandar Vučić i ministar inozemnih poslova Dačić skupljaju naklonost birača. Hladni tuš iz Zagreba svakako im nije dobrodošao, tim prije što obojica u kampanji ističu važnost pristupanja Srbije velikoj obitelji europskih država u kojoj je Hrvatska članica gotovo već tri godine, a Srbija još u njenom predvorju.
Korist za službeni Zagreb
Blokada Srbije svakako će dodatno pogoršati odnose dvaju susjeda, odnose koji su i bez najnovijeg poteza hrvatske diplomacije ionako bili na najnižim granama. Beograd će, to je sigurno, zbog zastoja pregovora s Bruxellesom imati štete.
Kada završe srbijanski izbori i pobijedi li Vučić, što sada u pitanje ne dovodi nijedno istraživanje javnog mnijenja, EU i SAD zacijelo će mu pomoći da pregovori s Bruxellesom krenu brže
Put prema Uniji bit će usporen, možda ne onoliko koliko je Ljubljana kočila Zagreb, ali neće teći onom brzinom kakva bi bila da blokade nema. Pitanje je može li službeni Zagreb od toga imati ikakve koristi. Teško. Vrlo teško. Osim naravno ako Srbija ne ispuni tražene uvjete, na što će vrlo vjerojatno teško pristati, baš kao što Hrvatska, unatoč visokoj cijeni, nije pristajala na svojedobni ultimatum Slovenije.
Miro Kovač svakako, a Ivica Dačić, možda – bude li uspio na izborima i u novoj podjeli karata ostao u staroj stolici – a ako ne on, njegov nasljednik sigurno, morat će kad-tad sjesti za isti stol da bi riješili problem. Dok im nad pregovaračkim stolom, poput lustera, bude visjela hrvatska blokada, ti razgovori neće ići glatko.
Tim prije što i Hrvatska može očekivati pritiske istih onih koji su svojedobno stisnuli Ljubljanu da odustane od blokade. Međunarodnoj zajednici stalo je da i Srbija postane članicom EU-a jer joj je jasno da ta zemlja u suprotnom može još jače u zagrljaj Rusije, što nije samo želja Moskve, nego i želja nemalog dijela srbijanskih političkih stranaka (doduše, stranaka ne osobitog utjecaja), ali i dijela javnosti.
Kada završe srbijanski izbori i pobijedi li Vučić, što sada u pitanje ne dovodi nijedno istraživanje javnog mnijenja, EU i SAD zacijelo će mu pomoći da pregovori s Bruxellesom krenu brže. Hrvatska noga u vratima, tada bi mogla biti neugodnija za Zagreb nego za Beograd.
Dvije susjedne zemlje čekaju i mnogo teža pitanja od onih koja su se trenutačno ispriječila između Zagreba i Beograda i bila povod blokade. To je pitanje međusobnih granica, pitanje koje se nije pomaknulo s mrtve točke već godinama. Kako li će se tek ono riješiti kada je diplomatska teška artiljerija upotrijebljena već sada?
Tekst je objavljen u tiskanom izdanju Telegrama 9. travnja 2016.