Otkrivamo: Zbog brojnih propusta hrvatske kontrole leta nadzor našeg neba preuzet će neka druga zemlja?
Europska komisija istražuje kašnjenja aviona u našem zračnom prostoru
Na nebu nad Istrom jedan je zrakoplov letio 5,1 milju od drugog aviona, na propisanoj udaljenosti. Tako ga je bar na radaru vidio kontrolor leta, no u trenutku kada je pilotu poručio da nastavi tim pravcem u letjelici se uključio uređaj koji signalizira da se nalazi preblizu drugom zrakoplovu. Taj uređaj upozorio je na mogući sudar.
“Nalazim se na udaljenosti od samo 3,7 milja i poduzimam razdvajanje”, poručio je pilot hrvatskom kontroloru. “Odobreno”, odgovorio mu je kontrolor, koji je potom taj slučaj i prijavio. Tako bliski susreti aviona nisu dozvoljeni i posebno pomno ih je potrebno analizirati, bez obzira na konačni sretan ishod.
Ovaj incident zabilježen je i u jednom od uznemirujućih izvješća koja su iz Hrvatske kontrole zračne plovidbe (HKZP) upućena na više adresa institucija nadležnih za zračni promet i njegovu sigurnost. Gdje se doista u tom trenutku nalazio avion koji je prelijetao Istru još uvijek se točno ne zna. Telegram objavljuje detalje tih izvješća što ih se sustavno zataškava i ignorira. No, to ne znači da neće na stolu dočekati i novog ministra prometa.
Serija novih problema
Ovi incidenti zaredali su u zadnjih godinu i pol, od famoznog nestanka struje u zgradi na Plesu i potpunog gubitka nadzora nad hrvatskim nebom. Ovo je samo dio problema koji su toliko kulminirali da se sve glasnije spominje mogućnost kako bi neka druga zemlja mogla preuzeti kontrolu zračnog prometa nad Hrvatskom.
Za to će se, doznajemo, vrlo izvjesno zalagati Austrija, Bosna i Hercegovina, Češka, Mađarska, Slovačka i Slovenija, zemlje kojima je Hrvatska partner, ali trenutno i uteg, u FAB CE-u, centralnoeuropskoj inicijativi kao dijelu ostvarenja “Jedinstvenog europskog neba”.
Naime, zbog posvemašnjeg ignoriranja uočenih nedostataka već više od godinu i pol, postavlja se pitanje može li se HKZP-u ponoviti incident od 30. srpnja 2014. godine kada prodrla voda u njegovo sjedište. Zbog toga je tada u panici isključeno napajanje električnom energijom te kontrolori leta nisu mogli raditi. Hrvatsko nebo bilo je u mraku.
Telegram je već pisao da je Uprava HKZP-a bila upozorena da sustav napajanja nije adekvatno riješen, a sada se i u novom izvješću naglašava kako je djelatnost kontrole zračne plovidbe toliko ozbiljna da je nedopustivo godinama ostaviti ovakve probleme neriješenima. Unatoč tome što su i djelatnici u više navrata to tražili od uprave.
Kašnjenja aviona u porastu
Prema izvješćima, tijekom 2015. godine kulminirao je i problem s kašnjenjima, o čemu je Telegram pisao još prošlog ljeta. Sada su pak kašnjenja izazvala bijes partnera Hrvatske kontrole zračne plovidbe u FAB CE-u, jer se to reflektira na učinkovitost cijele inicijative.
“Ako Hrvatska ne može organizirati protočnost prometa svojim nebom neka to prepusti nama”, mogu se čuti komentari u zrakoplovnim krugovima FAB CE-a. Partneri su posebno ljuti na Hrvatsku kontrolu zračne plovidbe zbog kašnjenja tijekom prošle godine, unatoč deklariranim izuzetno ambicioznim dostignućima u protočnosti zračnog prometa.
I s tim problemom upoznata je Europska komisija. “Istrage su još uvijek u tijeku pa za sada ne možemo odgovoriti hoće li Hrvatska platiti penale zbog neispunjavanja obveza preuzetih u okviru FAB CE-a”, odgovoreno je Telegramu iz Odbora za promet Europske komisije na pitanje o mogućim posljedicama po hrvatsku kontrolu leta.
Iz same Hrvatske kontrole zračne plovidbe objašnjavaju kako je riječ o drugom referentnom razdoblju, što se odnosi na period od 2015. do 2019., ali i da je to tek prvo u kojem Hrvatska sudjeluje od ulaska u Europsku uniju.
Manje novca za 2017. godinu
“Hrvatska kontrola zračne plovidbe neće postići željeni rezultat u kapacitetu koji se mjeri u rutnim kašnjenjima. Naime, u 2015. godini kašnjenja će iznositi oko 280.000 minuta, odnosno oko 0,57 minuta po letu, a cilj je bio 0,23 minute po letu, što je na razini prosjeka ostvarenog u posljednjih pet do šest godina. I dok je 2013. i 2014. postignut odličan rezultat, u 2015. je kašnjenje bilo veće jer je izostao dogovor sa sindikatom.
Naime, dosadašnji Kolektivni ugovor Hrvatske kontrole zračne plovidbe određivao je svega 32 sata smjenskog rada tjedno za oblasne kontrolore zračnog prometa. Uzimajući u obzir ograničen broj oblasnih kontrolora i navedenu satnicu, jedini način ostvarenja dobrog rezultata bio je moguć uz dogovor poslodavca i Hrvatskog strukovnog sindikata kontrolora letenja (HSSKL) oko dodatnog broja prekovremenih smjena tijekom ljetnih mjeseci, kad je promet najveći.
I dok je u zadnje tri godine postignut takav dogovor, sve do sredine srpnja 2015. godine HSSKL nije pristao na dodatne smjene, naglašavaju iz Hrvatske kontrole zračne plovidbe, podsjećajući i da je tijekom kolektivnih pregovora pet do šest puta više kontrolora bilo na bolovanju. Zbog toga su se gomilala i kašnjenja.
“U kolovozu i rujnu, nakon što je sklopljen novi kolektivni ugovor, kašnjenja su bila znatno manja nego u istom razdoblju 2014.”, dodaju iz Hrvatske kontrole zračne plovidbe i pojašnjavaju kako moguće penale za to Hrvatska neće plaćati, već će za 2017. godinu dobiti manji maksimalni trošak. U prijevodu – manje novca.
HSSKL žestoko odgovara na ove optužbe. “Kašnjenje od 0,23 minute po letu bio je plan uprave bez ikakvog prethodnog dijaloga sa socijalnim partnerima. Čak i regulativa EU zahtijeva da se plan za period od 2015. do 2019. godine da na mišljenje stakeholderima, a sindikati su također među njima”, objašnjava Nataša Sumirat Adikusumah, predsjednica HSSKL-a, koja je osobno izvijestila institucije iz Bruxellesa o tome da Uprava Hrvatske kontrole zračne plovidbe nije poštivala proceduru.
“O svemu tome smo na vrijeme obavijestili i Nadzorni odbor HKZP-a. Tijekom prosinca 2015. godine je pred Nadzorni odbor došao i plan za 2016., a Uprava ga ponovno nije dala nama na mišljenje.”
Označili sporni dio neba
Posljednji nevjerojatan događaj na koji se upozorava u izvješćima je i označavanje točke “UMBEK”, zrakoplovnim stručnjacima i pilotima poznate kao jedne od točaka hrvatskog FIR-a, dijela zračnog prostora za koji Hrvatska osigurava informacije. Ta točka se nalazi iznad Piranskog zaljeva pa se tradicionalno označavala do minuta, ali ne i do sekundi, što je inače pravilo kod označavanja tih točaka.
Osim toga, uvijek je uz nju upisivana i oznaka graničnog spora. Nedavno je netko u Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe objavio za “UMBEK” cjelovitu oznaku i na taj je način prisvojio u hrvatski zračni prostor. U Hrvatskoj agenciji za civilno zrakoplovstvo u tome ne vide ništa loše.
“Ovu promjenu je u skladu s propisima predložio ovlašteni davatelj, a objavio ovlašteni publicist informacijama. Navedenom promjenom se ne mijenjaju niti prejudiciraju granice FIR-a”, poručuju iz agencije. Možda će novog ministra prometa taj dio izvješća ipak više zanimati.
