Zbog zakona o lokalnoj upravi Hasanbegović i ljevica u Zagrebu su na istoj strani. Pojednostavili smo slučaj
Hasanbegovićeva stranka tako će se ovaj put, izgleda, prikloniti gradskoj oporbi
Novi Zakon o lokalnoj i područnoj samoupravi kojega priprema Ministarstvo uprave već je izazvao velike podjele na nacionalnoj razini. Sada su se tenzije zbog istog prijedloga prebacile i na gradsku razinu. Zagrebačka Skupština ovog bi četvrtka trebala dati svoje mišljenje o prijedlogu izmjena zakona kojima se znatno osnažuje pozicija lokalnih čelnika, a oporba u Skupštini takvo rješenje smatra neprihvatljivim.
No, u ovom slučaju i dio koalicijskih partnera gradonačelnika Milana Bandića u stao je su uz oporbu. Riječ je o stranci Neovisni za Hrvatsku, čiji je politički tajnik i gradski zastupnik Zlatko Hasanbegović danas rekao kako je za njih “Lex šerif” neprihvatljiv. Ipak,naglasio je kako to neće uzdrmati odnose na gradskoj razini. Izvukli smo najvažnije.
1. Hasanbegović, SDP i Nova ljevica na istoj strani
Jutarnji list u ponedjeljak je pisao o udaru na Bandića u režiji udruženog SDP-a, Neovisnih za Hrvatsku i Nove ljevice. Pišu kako će se stavu svih oporbenih klubova da Gradska skupština ne podrži Lex šerif kako ga predlaže Ministarstvi pridružiti i Neovisni za Hrvatsku koji su dio vladajuće strukture u Skupštini. U tom bi slučaju oporba imala većinu za mišljenje o tom zakonu i neslaganje bi bilo službeni stav Skupštine.
2. Hasanbegović kaže kako je taj zakon neprihvatljiv
Zlatko Hasanbegović, politički tajnik stranke Neovisni za Hrvatsku, danas je rekao kako stav njegove stranke o Lex Šerifu nema veze s odnosima u Gradskoj skupštini. “Ne treba dovoditi odnose u Gradskoj skupštini u vezu s tim pitanjem. Ne radi se o nikakvoj koaliciji već će svi skupštinski klubovi iznijeti svoje stajalište o tom zakonskom prijedlogu”, rekao je i dodao da Gradska skupština ne odlučuje o ovom pitanju već samo daje neobvezan stav.
Čini se kako će i Neovisni za Hrvatsku u Skupštini biti protiv ovog zakona, jer je Hasanbegović izjavio kako zakonski prijedlog smatraju neprihvaljivim “budući da u konkretnom slučaju dodatno smanjuje ovlasti Gradske skupštine, a gradonačelnika, bez obzira na njegov legitimitet, učvršćuje u stanovitom ‘faraonskom’ položaju”. Gradska skupština, prema ovom prijedlogu, kazao je, “postaje na neki način potpuno nevažno savjetodavno tijelo”.
3. Sve je komentirao i predsjednik Skupštine
Predsjednik zagrebačke Skupštine, HDZ-ov Andrija Mikulić, danas je održao pressicu na kojoj je komentirao i pitanje ovog zakona. Rekao je kako će se o Lex šerifu na sjednici raspravljati, ali i istaknuo kako Gradska skupština o tome nema nikakve ingerencije jer je to nacionalna razina. Rekao je kako mu je žao mu je da su se svi fokusirali samo na ovlasti gradonačelnika i načelnika jer taj zakon rješava puno više stvari.
Na pitanje postoji li opasnost da neće imati većinu u Gradskoj skupštini ako se Neovisni za Hrvatsku priklone Lijevom bloku, Mikulić je podsjetio da imaju potpisan sporazum o suradnji te se nada da ukoliko se neke stvari budu događale, da su toliko ozbiljni da će prije toga sjesti kao koalicijski partneri i razgovarati. “Koliko ja znam, ja takvih informacija nemam”, rekao je.
4. SDP je protiv Zakona
Zagrebački SDP-ovci danas su imali pressicu na kojoj su rekli kako neće podržati rebalans proračuna, a usput komentirali i glasanje o Lex šerifu u Skupštini. Matej Mišić, gradski zastupnik SDP-a rekao je kako su klubovi zastupnika SDP-a, HSS-a, HSLS-a, Sandre Švaljek, lijevog bloka i ostalih manjih stranka uputili na sjednicu zaključak vezan za taj zakon. Njime pozivaju Vladu da povuče navedeni prijedlog iz daljnje procedure i u potpunosti odustane od ovakvih izmjena.
5. Zašto Skupština uopće glasa o Lex šerifu?
Oporbeni klubovi zastupnika u zagrebačkoj Gradskoj skupštini stavili su prijedlog izmjena Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, tzv. “lex šerif”, na dnevni red skupštinske sjednice koja će se održati 26. listopada.
Oporbeni klubovi odlučili su se na taj potez jer smatraju da se Gradska skupština Grada Zagreba kao najveće predstavničko tijelo u jedinicama lokalne i regionalne samouprave u Hrvatskoj treba očitovati o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi kojim se znatno smanjuje uloga predstavničkih tijela u korist načelnika, gradonačelnika i župana. Stav zagrebačke Gradske skupštine, bez obzira na to kakav bude, za Vladu nije obvezujući, ali bi mogao pokazati odnose, kako u predstavničkom tijelu, tako i među koalicijskim partnerima.
6. Što je uopće u ovom zakonu?
Radi se zaprao o izmjenama Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi koji je upućen u proceduru ovog rujna. Zakon je izazvao burne reakcije obzirom da se njime znatno jačaju ovlasti lokalnih čelnika. Tako, naprimjer, pri neizglasavanju proračuna više neće biti novih izbora za gradonačelnika nego samo za vijeće, odnosno skupštinu. No, ministarstvo je odbacilo sve kritike i primjedbe koje su pristigle na prijedlog zakona. Ministar uprave Lovro Kuščević u istupu za Telegram kazao je kako ovim zakonom “želi postići da se na bolji i kvalitetniji način reguliraju odnosi između predstavničkog i izvršnog tijela, potaknuti bolju suradnju među njima”.
Jedan od ciljeva je i postići političku stabilnost i što manji broj prijevremenih izbora, Međutim, stručnjak za javnu upravu profesor Ivan Koprić nikako se ne slaže s ministrovim tezama o političkoj stabilnosti. Koprić je za Telegram upozorio kak se ovdje radi o ozbiljnom otklonu od demokratskih standarda. Smatra da ovakvo rješenje minorizira ulogu vijećnika koji će postati tek poslušni demokratski ukras, dok će načelnici biti gubernatori. Ovakvo zakonsko rješenje koje daje veliku moć u ruke lokalnim čelnicima smatra i opasnim.