Bilo je samo srce ljeta. Sredina vrućeg ovogodišnjeg srpnja, vrijeme kad se sa zadovoljstvom počelo brojati više turista i više novca koji su oni ostavljali od očekivanog. Čak se i pandemija pritajila na stotinjak novozaraženih dnevno.
Improvizacija fascinantnih razmjera
Gdje su tog srpnja gledali i što su pripremali u Državnom zavodu za statistiku (DZS), teško je odgonetnuti s ove vremenske distance. U premijera Plenkovića svakako nisu.
Jer, teško je zamisliti ove jeseni sektor u kojem će više ljudi dolaziti u kontakt od Popisa stanovništva kojeg provodi. Skoro devet tisuća popisivača i kontrolora od danas će u naredna tri tjedna obići 1,1 milijun kućanstava u zemlji. Gotovo polovica njih nema Covid potvrde, a priča o vrdanju DZS-a oko toga je rendgenska slika fascinantne improvizacije u instituciji i poslu koji improvizacije ne bi trebao trpjeti ni u najmanjem detalju.
Niti tražili, niti znaju
U srpnju, ili možda nekad ranije, jer pandemija traje od ožujka – prošle godine! – se očito nije razmišljalo o potencijalnom riziku kojem se izlažu popisivači i ljudi koje će oni obilaziti. Jer Covid potvrda nije bila obavezna za one koji su htjeli dodatno zaraditi radom na popisivanju građana Hrvatske.
Četrnaest dana prije početka druge faze popisa, one u kojoj popisivači izlaze na teren, bilo je već kasno za cijepljenje. Čak i za cjepivo koje ide u jednoj dozi treba proći 15 dana dok se steknu uvjeti za Covid potvrdu. No, 14 dana prije početka druge faze popisa, u DZS-u nisu ni razmišljali o tome da bi Covid potvrda mogla biti obavezna za popisivače. Poručivali su kako nemaju pravnu osnovu da znaju je li netko od popisivača cijepljen, što je bilo u skladu s izjavama ravnateljice DZS-a Lidije Brković tih dana o tome da oni niti su tražili, niti znaju tko od popisivača ima Covid potvrdu.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Procjena na terenu
Samo dan kasnije, a 13 dana prije početka terenskog dijela popisa stanovništva, stiglo je priopćenje Zavoda u kojem stoji da su, u dogovoru sa Stožerom, odlučili da će Covid potvrde popisivačima i kontrolorima ipak biti – obavezne.
Najlogičnije pitanje koje se tad moglo postaviti je – koliko ima popisivača bez Covid potvrde. Iz DZS-a su nam odgovorili kako “rade procjene na terenu”. Pitanje smo ponovili sedam dana prije početka druge faze popisa. Odgovor je stigao u srijedu, pet dana prije nego što se devet tisuća ljudi krenulo širiti Hrvatskom – procjena je, kažu, da je takvih oko 15 posto.
Golemo zrno soli
Pet dana kasnije, u ponedjeljak koji je trebao biti početak terenskog popisivanja, što je odgođeno za utorak jer se sustav za samopopisivanje, sasvim prikladno, u nedjelju srušio, tiskovnu konferenciju je opet držala ravnateljica Lidija Brković. Postotak popisivača bez Covid putovnice je, kaže, oko polovice, negdje oko 4000 ljudi. Koji će, uz sve, tri puta tjedno morati i na antigensko testiranje.
Članak se nastavlja ispod oglasa
E sad, stavimo sa strane činjenicu da to znači da će država prekasno donesenu odluku o Covid potvrdama za popisivače platiti oko 5,5 milijuna kuna. Kako je, dovraga, moguće, da postotak ljudi bez te potvrde od srijede do ponedjeljka naraste s 15 na skoro 50 posto? U DZS-u kažu da je 15 posto bila njihova “prva procjena”, a brojka od 4.000 je “rezultat kompletne analize i šireg uvida”.
Ovdje valjda podsjetiti da je DZS još uvijek kratica za Državni zavod za statistiku. I da će se, očito, “prve procjene” rezultata popisa stanovništva trebati uzeti s golemim, golemim, zrnom soli.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Zgodno. Telegramu su prvo tvrdili da samo 15 posto popisivača nema covid potvrdu. Pet dana kasnije: ‘Ipak 50 posto’
Cijela priča o Covid potvrdama i popisu stanovništva je priča o improvizaciji fascinantnih razmjera
E sad, stavimo sa strane činjenicu da to znači da će država prekasno donesenu odluku o Covid potvrdama za popisivače platiti oko 5,5 milijuna kuna. Kako je, dovraga, moguće, da postotak ljudi bez te potvrde od srijede do ponedjeljka naraste s 15 na skoro 50 posto?
Bilo je samo srce ljeta. Sredina vrućeg ovogodišnjeg srpnja, vrijeme kad se sa zadovoljstvom počelo brojati više turista i više novca koji su oni ostavljali od očekivanog. Čak se i pandemija pritajila na stotinjak novozaraženih dnevno.
No, premijer Andrej Plenković je gledao u budućnost. “Moramo se pripremiti za četvrti val i kod onih sektora gdje puno ljudi dolazi u kontakt pripremiti neke zaštitne mehanizme”, govorio je novinarima na Konferenciji o europskoj budućnosti Hrvatske.
Improvizacija fascinantnih razmjera
Gdje su tog srpnja gledali i što su pripremali u Državnom zavodu za statistiku (DZS), teško je odgonetnuti s ove vremenske distance. U premijera Plenkovića svakako nisu.
Jer, teško je zamisliti ove jeseni sektor u kojem će više ljudi dolaziti u kontakt od Popisa stanovništva kojeg provodi. Skoro devet tisuća popisivača i kontrolora od danas će u naredna tri tjedna obići 1,1 milijun kućanstava u zemlji. Gotovo polovica njih nema Covid potvrde, a priča o vrdanju DZS-a oko toga je rendgenska slika fascinantne improvizacije u instituciji i poslu koji improvizacije ne bi trebao trpjeti ni u najmanjem detalju.
Niti tražili, niti znaju
U srpnju, ili možda nekad ranije, jer pandemija traje od ožujka – prošle godine! – se očito nije razmišljalo o potencijalnom riziku kojem se izlažu popisivači i ljudi koje će oni obilaziti. Jer Covid potvrda nije bila obavezna za one koji su htjeli dodatno zaraditi radom na popisivanju građana Hrvatske.
Četrnaest dana prije početka druge faze popisa, one u kojoj popisivači izlaze na teren, bilo je već kasno za cijepljenje. Čak i za cjepivo koje ide u jednoj dozi treba proći 15 dana dok se steknu uvjeti za Covid potvrdu. No, 14 dana prije početka druge faze popisa, u DZS-u nisu ni razmišljali o tome da bi Covid potvrda mogla biti obavezna za popisivače. Poručivali su kako nemaju pravnu osnovu da znaju je li netko od popisivača cijepljen, što je bilo u skladu s izjavama ravnateljice DZS-a Lidije Brković tih dana o tome da oni niti su tražili, niti znaju tko od popisivača ima Covid potvrdu.
Procjena na terenu
Samo dan kasnije, a 13 dana prije početka terenskog dijela popisa stanovništva, stiglo je priopćenje Zavoda u kojem stoji da su, u dogovoru sa Stožerom, odlučili da će Covid potvrde popisivačima i kontrolorima ipak biti – obavezne.
Najlogičnije pitanje koje se tad moglo postaviti je – koliko ima popisivača bez Covid potvrde. Iz DZS-a su nam odgovorili kako “rade procjene na terenu”. Pitanje smo ponovili sedam dana prije početka druge faze popisa. Odgovor je stigao u srijedu, pet dana prije nego što se devet tisuća ljudi krenulo širiti Hrvatskom – procjena je, kažu, da je takvih oko 15 posto.
Golemo zrno soli
Pet dana kasnije, u ponedjeljak koji je trebao biti početak terenskog popisivanja, što je odgođeno za utorak jer se sustav za samopopisivanje, sasvim prikladno, u nedjelju srušio, tiskovnu konferenciju je opet držala ravnateljica Lidija Brković. Postotak popisivača bez Covid putovnice je, kaže, oko polovice, negdje oko 4000 ljudi. Koji će, uz sve, tri puta tjedno morati i na antigensko testiranje.
E sad, stavimo sa strane činjenicu da to znači da će država prekasno donesenu odluku o Covid potvrdama za popisivače platiti oko 5,5 milijuna kuna. Kako je, dovraga, moguće, da postotak ljudi bez te potvrde od srijede do ponedjeljka naraste s 15 na skoro 50 posto? U DZS-u kažu da je 15 posto bila njihova “prva procjena”, a brojka od 4.000 je “rezultat kompletne analize i šireg uvida”.
Ovdje valjda podsjetiti da je DZS još uvijek kratica za Državni zavod za statistiku. I da će se, očito, “prve procjene” rezultata popisa stanovništva trebati uzeti s golemim, golemim, zrnom soli.