41 vizionarski projekt hrvatskih arhitekata, od kojih su neki, priznajemo, malo čudni (1. dio)
Pokušavajući iskopati što više uzbudljivih projekata koji su - zbog raznih okolnosti - propali, reporterka Telegrama tjednima je obilazila povjesničare, arhitekte, institute i gradske muzeje. Povijesne skice koje je prikupila vrlo su eklektične. Od poprilično briljantnih, do razmjerno suludih
Nedavno sam naletjela na uzbudljivu priču. Početkom 20. stoljeća postojala je ideja da se od dubrovačkog Starog grada do otočića Lokrum izgradi golemi most. Projekt studenta Alfreda Fenzla, barem na skicama i barem mene, neodoljivo je podsjetio na slavni viseći most u San Franciscu. S razlikom što je Fenzlova ideja predstavljena 1903., odnosno 15 godina prije projektiranja Golden Gatea. Kako mi je nešto kasnije ispričala dr. sc. Jasenka Kranjčević s Instituta za turizam, Fenzl je zbog tog projekta osvojio ozbiljnu stipendiju, a vlasnici Lokruma, Habsburgovci, dobili su intrigantan projekt. Tko zna, možda bi ga u nekom trenutku i ostvarili, da u monarhiji uskoro nisu krenule predratne turbulencije. Priča me natjerala da počnem zvati povjesničare, arhitekte, institute i gradske muzeje u pokušaju da iskopam što više povijesnih vizija koje, zbog raznih okolnosti, nikada nisu ostvarene. Skice koje sam prikupila, vidjet ćete, vrlo su eklektične. Od poprilično briljantnih, do razmjerno suludih.
1. Željeznički most od starog grada do Lokruma (1903.)
Gdje: Dubrovnik i Lokrum
Plan: Izgraditi most od Dubrovnika do Lokruma i Kongresnu palaču na otoku
Rad je to arhitekta Alfreda Fenzla koji je svojim studenskim radom 1903. oduševio njegove bečke profesore.
Na otoku je zamislio Kongresnu palaču mira koju je smjestio u raskošne aleje. Uređenje vanjskog prostora trebalo je biti secesijsko, a u unutrašnjosti objekta nalazile bi se knjižnice, dvorane za sastanke, kongresne dvorane i drugi popratni sadržaji. Fenzl je za svoj rad osvojio studentsku nagradu, a objavljen je u austrijskom arhitektonskom časopisu.
“Austrijski studenti bili su zainteresirani za projektiranje na atraktivnim lokacijama na Jadranu te su često za diplomske i studentske radove uzimali upravo te lokacije, dok su naši mladi arhitekti radije birali strane lokacije ”, objašnjava Jasenka Kranjčević iz Instituta za turizam. U to su vrijeme Habsburgovci bili vlasnici zemlje na otoku i tko zna, vjerojatno bi krenuli u izgradnju Palače mira, da nisu bili jedni od glavnih aktera u Prvom svjetskom ratu.
2. Školski forum u Zagrebu (1893.)
Gdje: Između Muzeja Mimare i Arhitektonskog faksa, Zagreb
Plan: Izgraditi kompleks školskih i muzejskih zgrada
Forum je bio zamišljen kao kompleks školskih i muzejskih zgrada s bibliotekom i igralištima.
Idejni projekt za uređenje prostora između Savske ceste i bivše Ciglane, koji bi sa zapadne strane zatvarala crkva Svetog Blaža. Između objekata prema crkvi zamišljena je dugačka parkovna aleja, a svi ti objekti bili bi stilski i kompozicijski ujednačeni tako da imaju karakter antičkog foruma. Namjera Izidora Kršnjavog bila je na sjevernu stranu staviti prirodoslovni, a na južnu arheološki muzej. Tijekom 1893. godine raspisan je međunarodni arhitektonski i regulatorni natječaj, koji je ujedno bio i prvi međunarodni natječaj u Hrvatskoj.
Ideja Školskog foruma samo je djelomično izvedena. Prema projektu Ludwiga & Hülssnera sagrađena je samo gimnazija u južnom, trgovačka akademija u sjevernom krilu i realka u središtu, a 1894. izgrađena je prema Waidmannovom projektu i sportska dvorana.
3. Regulacija Kaptola i okolice u Zagrebu (1908.)
Gdje: Kaptol i okolne ulice, Zagreb
Plan: Urediti prostor ispred obnovljene katedrale u Zagrebu
Za regulaciju Kaptola i okolice raspisan je natječaj 1908., nepune dvije godine nakon rušenja zida ispred katedrale, a prvu nagradu dobio je arhitekt Viktor Kovačić. Kovačić predlaže ponovno građenje srušenog renesansnog zida, kako bi vratio povijesni integritet. Osim puke imitacije zida, predlaže i zatvaranje sklopa monumentalnim trijemom koji je nastojao uskladiti s pročeljem katedrale.
“Trijem je otvoren sa sedam neogotičkih arkada. Na mjestu dodira arkada i zida, nalazila bi se po jedna propovjedaonica. Na bočnim stranama trijema nalazile bi se dvije izvorne renesansne kule Nebojan i Severnik. Ovaj zid Kaptol dijeli na Forum populi (Narodni trg) i duhovni Atrium ecclesiae (Crkveni atrij)” kaže Krešimir Galović, povjesničar umjetnosti. Forum populi s južne strane odvojen je od Bakačeve ulice Dverima. U donjoj zoni nalaze se nadsvođeni prolaz za pješake i tramvaj, između prolaza nalazi se monumentalni portal koji vodi u unutrašnjost dveri. Na tom prostoru arhitekt je zamislio i mnoge spomenike, čekaonicu za tramvaj, koji bi prolazio sa zapadne strane trga. Atrij ispred katedrale bio bi popločen nepravilnim kamenim pločama i ukrašen antiknim kamenim sarkofazima. Kovačić je zamislio i otvaranje sjevernog kaptolskog zida, arkadama bi ga otvorio prema parku Ribnjak.
Dolac je zamislio kao dvoetažni plato, na gornjem, vanjskom dijelu zamislio je trg, a tržnicu je smjestio na donju etažu.
4. Regulacija Kaptola Harolda Bilinića (1933.)
Gdje: Kaptol, Dolac i okolne ulice, Zagreb
Plan: Urediti Kaptol po projektu Harolda Bilinića
Od rušenja zida ispred katedrale i kula, mnogo su se vremena vodile žestoke rasprave o načinu uređenja Kaptola i okolice.
Tijekom ovih rasprava, u razdoblju od 1931. do 1940. godine pojavio se niz projekata uređenja i izgradnje Kaptola i okolice, a jedan od njih je i onaj Harolda Bilinića iz 1933. Ovaj arhitekt rodom iz Splita predlagao je ponovnu izgradnju zida ispred katedrale. Prostor ispred zida pretvorio bi se u pravokutni trg zatvoren za promet.
5. Hotel umjesto Lazareta u Dubrovniku (1911.)
Gdje: Dubrovnik
Plan: Srušiti Lazarete i izgraditi hotel
Početkom dvadesetog stoljeća dubrovački Lazareti bili su u vrlo lošem stanju, gotovo pred rušenjem. Gradske vlasti raspisale su natječaj za idejno riješenje izgradnje hotela na tom prostoru.
Alfred Keller iz Graza, projektirao je hotel čija bi se fasada sastojala od razlomljenog pročelja koje je trebalo izgledati kao da je sastavljeno od mnoštva manjih kuća. Smatrali su da bi se na taj način sačuvala tradicijska vizura Dubrovnika koju je doživio kroz raščlanjenost elemenata s mnogo malih crvenih krovova.
“Tako je Keller doživio Dubrovnik i ostale tipične jadranske gradove, kao mjesta puna malih crvenih razlomljenih krovova. Svojim je projektom želio prilagoditi i dapače, iskoristiti upravo tu tipičnu sliku i u svom projektu hotela” kaže Jasenka Kranjčević.
6. Strossmayerovo šetalište Zagreb (1907.)
Gdje: Zagreb
Plan: Urediti Strossmayerovo šetalište
Idejni projekt regulacije Strossmayerova šetališta u Zagrebu iz 1907. godine, prvo je samostalno ostvarenje, iako samo djelomično izvedeno arhitekta Huga Ehrlicha. Bio je to natječaj koji je raspisalo Hrvatsko društvo umjetnosti, a javio se jedino Ehrlich.
U sačuvanoj skici vidi se eliptoidna terasa s Meštrovićevim zdencem života u središtu. Od tog je koncepta odustao u daljnjih nacrtima iz 1910. no zajedničko ostaje natkriveni prilaz iz Radićeve s lučnim otvorima i lift s monumentalnim kipom Svetom Jurju u Tomićevoj ulici. Iznad svega zamislio je raskošan vidikovac.
7. Veliki hotel na opatijskom kupalištu Lido (1911.)
Gdje: Opatija, šetnica na kojoj je danas ljetna pozornica
Plan: Izgraditi hotel na plaži Lido
Pripremni radovi za hotel su započeli, jer se u more nasula zemlja, danas je na tom mjestu najpoznatija opatijska plaža.
Četvorica austrijskih arhitekata Hoppe, Kammerer, Schonthal i profesor Prutscher projektirali su veliki hotel u Opatiji. Trebao je biti smješten na najpoznatijoj plaži Lido. Njihov rad osvojio je prvu nagradu na natječaju 1911. godine. Ovaj projekt propao je u kasnoj fazi planiranja. Upravo zbog ovog hotela, naime, nasipana je zemlja u more, što je u ono vrijeme bio ogroman posao koji je pokazivao ozbiljnost namjere. U hotel bi se dolazilo kroz park Angiolinu. Zbog početka Prvog svjetskog rata hotel nikada nije izgrađen, a na mjestu nasipane obale Opatijci i njihovi gosti dobili su ljetnu pozornicu i jednu od najljepših plaža u tom gradu.
8. Lokrum otok umjetnosti i znanja (1913.)
Gdje: Lokrum
Plan: Izgraditi niz umjetničkih akademija i kazališta
Ovo je bio još jedan plan za otočić kraj Dubrovnika. Ideja je bila da se sagrade amfiteatar, dvorane, kazalište, hotel i studentski dom.
Veliki interes stranih studenata za uređenjem Jadranske obale vidljiv je u još jednom kvalitetnom radu Franza Kayma iz 1913. godine. Lokrum je zamislio kao otok znanja s naglaskom obrazovanja u kulturi. Smjestio je tamo plesnu školu s dvoranama za vježbanje i predstave, zgradama za smještaj, hotelom za posjetitelje, crkvom i amfiteatrom za nastupe na otvorenom. Na otok bi se dolazilo brodom. Zato je mladi arhitekt projektirao i luku te pristanište za brodove.
9. Zgrada HNK u Osijeku (1913.)
Gdje: Osijek
Plan: Izgraditi novu zgradu HNK
Početkom 20. stoljeća u Osijeku se razmatralo nekoliko lokacija za gradnju Hrvatskog Narodnog Kazaltišta. I to u današnjem Parku Petra Krešimira IV., te na Trgu Ljudevita Gaja. Natječajnu studiju za idejno rješenje zgrade napravio je i arhitekt Viktor Kovačić.
Nakon raspisivanja natječaja za projektiranje nove zgrade osječkog HNK 1913. godine došlo je do velike polemike među domaćim arhitektima, koji su se pitali treba li natječaj biti ograničen samo na južnoslavenske arhitekte. Rasprava se zaoštrila kada je raspisatelj na sudjelovanje pozvao troje stranih arhitekata unaprijed im obećavši, da će im u slučaju nedodjeljivanja nagrada osnove biti otkupljene. Ubrzo će se stvoriti dva tabora. S jedne strane naći će se Viktor Kovačić, kao začetnik rasprave, koga će podržati i predsjedništvo Društva inženjera i arhitekta, te s druge strane osječko gradsko poglavarstvo, Kazališno društvo i gradski arhitekti predvođeni inženjerom Dragutinom Šajem.
Rasprava će ubrzo preći u dugotrajnu svađu, koja je na kraju rezultirala time da je osječki HNK ostao u staroj zgradi sagrađenoj 1866. za putujuće kazališne družine, po projektu Karla Klausnera.
10. Hotel na Bačvicama u Splitu (1911.)
Gdje: Split
Plan: Sagraditi veliki hotel na Bačvicama
U sklopu akcije Ministarstva javnih radova Austro-ugarske monarhije planirano je izgraditi čim veći broj hotela po jadranskoj obali. Austrijski arhitekt Alfred Keller projektirao je 1911. godine hotel u Splitu.
Tradicionalna razlomljena vizura fasade sa zvonicima, kampanilima, tipičnim za gradove na Jadranu trebala je krasiti obalu na najpoznatijem splitskom kupalištu.
U to doba dogodio se veliki turistički rast u Francuskoj, Italiji i Švicarskoj, te je Austrija htjela pratiti taj trend. Mnogi hoteli međutim nisu izgrađeni zbog izbijanja Prvog svjetskog rata.
11. Crkva svetog Blaža u Zagrebu, projekt Vjekoslava Bastla (1908.)
Gdje: Zagreb
Plan: Jedan od radova na natječaju za Crkvu Svetog Blaža
Rasprava o izboru mjesta gradnje i izgleda crkve Svetog Blaža trajala je od 1879. pa sve do 1908. godine. Posljednji natječaj za izgradnju crkve raspisan je 1908. godine. Prvu nagradu osvojio je Viktor Kovačić po čijem je projektu crkva i sagrađena. Vjekoslav Bastl je osvojio treću nagradu.
Tema završnog Bastlovog rada na bečkoj akademiji upravo je ova studija crkve svetog Blaža u Zagrebu. Nakon završetka svog studentskog rada kod mentora Otta Wagnera u raspravu oko mjesta i izgleda crkve uključio se i mladi arhitekt Bastl.
Izidor Kršnjavi, zagrebački slikar i povjesničar umjetnosti ismijavao se s Bastlovim projektom za crkvu sv. Blaža, što je vidljivo iz citata na “Proljetnoj izložbi umjetnika”, koja je otvorena 5. ožujka 1901. u Umjetničkom paviljonu: “Dvije fasade crkve sv. Blaža i jedna bečka kuća od Bastla u stilu secesije vrlo su čudnovate, jedna osnova crkve sv. Blaža naliči kakovoj peći, krematoriju za spaljivanje mrtvaca, a druga je nalik staklenoj kakovoj posudi.”
Bastlovo projektno rješenje ipak je predstavljeno u prestižnom časopisu ‘Arhitektonische Monatshefte’.
12. Hotel za predio Borik u Zadru (1910.)
Gdje: Zadar
Plan: Podignuti veliki hotel i pristanište za brodove u predjelu Borik
Za zadarski predio Borik 1910. godine projektiran je hotel s pristaništem za brodove. Na današnjoj poziciji hotela Falkensteiner.
Ne zna se tko je arhitekt koji je projektirao ovaj kompleks, no poznato je da ga je naručio konzorcij koji je ozbiljno planirao krenuti u gradnju. No zbog opsežnosti zahvata i zbog velike investicije, lokalna zajednica i investitori nisu našli zajednički interes. Ubrzo je započeo Prvi svjetski rat te se potpuno odustalo od izgradnje, no načelna je ideja ostvarena mnogo godina kasnije, nakon Drugog svjetskog rata. “Iako prvotni projekt nije ostvaren u to doba, prepoznat je potencijal grada Zadra kao atraktivne turističke destinacije“ kaže Jasenka Kranjčević.
13. Tipski hotel iz Beča, nestao na putu za Makarsku (1913.)
Gdje: Beč / Makarska
Plan: Sagraditi hotel u Makarskoj, no on je nestao na putu iz Beča
Nakon izložbe u Beču hotel su u dijelovima prevozili do Makarske, kako bi ga tamo postavili. Na putu do Jadrana je nestao i do danas se ne zna gdje je završio.
Kako je i u vrijeme Austro-Ugarske veliki problem bio ishoditi odobrenje za gradnju Ministarstvo javnih radova predložilo je izradu tipskog hotela. U Beču je projektiran tipski hotel, koji je već imao riješenu strukturu i nacrte što bi ubrzalo ishođenja dozvola. Ideja je bila da su svi hoteli tipizirani vanjskim izgledom, a ovisno o potrebnom kapacitetu, dodavali bi se dodatni dijelovi, po principu Lego-kocki. Hoteli bi se gradili od cigle ili kamena, ovisno o dostupnosti materijala na terenu. Prvi takav hotel izložen je na izložbi u Beču, nakon čega je u dijelovima trebao biti prevezen u Makarsku. Rastavljen je u Beču, odakle je vlakom i brodom krenuo na put za Makarsku. Na putu od Beča do Makarske, hotel je nestao. Do danas se ne zna gdje je završio.
14. Epidemiološki zavod Zagreb (1924.)
Gdje: Zagreb
Plan: Sagraditi Epidemiološki zavod na Zelenom Brijegu
Epidemiološki zavod u Zagrebu elipsoidnim se oblikom prilagođavao padinama Zelenog brijega, današnje Rockfellerove ulice.
Drago Ibler projektirao je zgradu Epidemiološkog zavoda u Zagrebu 1922. godine i nagrađen je prvom nagradom na natječaju. Zavod se trebao sagraditi na ravnici Zelenoga Brijega, na platou dugom 120 metara, a širokom 70 metara. Arhitekt je projektirao ovalnu zgradu koja se svojom visinom i volumenom potpuno prilagodila terenu i okolišu.
15. Zakladni blok u Zagrebu (1929.)
Gdje: Trg bana Josipa Jelačića, Zagreb
Plan: Izgraditi kompleks zgrada na mjestu srušene Zakladne bolnice
Rušenjem Zakladne bolnice koja se nalazila na Trgu bana Josipa Jelačića otvorio se prostor u najužem centru grada koji je dodatnom parcelacijom i natječajima uobličen u današnji izgled. Jedna od ideja bila je napraviti blok pun javnih sadržaja i stambenih prostora koji bi ispunio život građanima Zagreba. Natječaj je u ime Zakladnog odbora raspisalo Gradsko poglavarstvo 1929. godine. Nakon mjesec dana natječajnog roka pristiglo je 25 radova. Ocjenjivački sud odlučio je proglasiti četiri jednakovrijedne nagrade i dva otkupa, jer niti jedno riješenje nije zadovoljilo zahtjevima programa.
Natječajni projekt Jurja Neidhardta iz 1929. godine, ovaj projekt bio je jedan od najzanimljivijih u javnosti zbog svog avangardnog rješenja. Projekt je negirao klasičan blok i predlagao amfiteatralnu građevinu s klasicističkom kapelicom.
16. Stevan Savić blok projekt 1931. godine
Gdje: Trg bana Josipa Jelačića, Zagreb
Plan: Privatni investitor pokušao je kupiti pola Trga
Za Zakladni blok na Trgu natječaj, dakle, nije uspio. Nekoliko godina kasnije na drugu licitaciju stigla je ponuda arhitekta Stevana Savića iz Chicaga za kupnju i izgradnju čitavog zemljišta, no ona je odmah odbijena. Zajedno s još dvije takve slične ponude, iz grada su odbili mogućnost da dobiju 25 milijuna dinara, te da se na parceli izgradi multifunkcionalan najamni objekt, koji bi nakon 18 do 20 godina prešao nazad u gradsko vlasništvo. Savić je projektirao glomazni neboder okružen manjim zgradama koji je po svojim dimenzijama stršao iznad svih tamošnjih zgrada.
17. Stjepan Planić Židovska bolnica u Zagrebu (1930.)
Gdje: Petrova ulica, Zagreb
Plan: Sagraditi Židovsku bolnicu, na mjestu nekadašnjeg židovskog groblja
Židovska bolnica u Zagrebu nikada nije izgrađena.
Raspisan je natječaj za izgradnju Židovske bolnice na mjestu bivšeg židovskog groblja u Petrovoj ulici u Zagrebu. Na natječaj je prijavljeno 225 radova iz cijele Europe. Bolnica nikada nije sagrađena.
18. Banska palača u Splitu ispred Dioklecijanove (1930.)
Gdje: Obala Lazareta, Split
Plan: Izgraditi Bansku palaču isperd Dioklecijanove palače
Za izgradnju Banske palače u Splitu bio je raspisan natječaj, ali nije uspio. Izvan natječaja rješenje je našao Drago Ibler, po zamisli kipara Ivana Meštrovića 1930. godine.
Na prvi pogled vidi se sličnost s Dioklecijanovom palačom što je imalo odjeka i u tadašnjim splitskim tiskovinama. Ovaj projekt zamišljen je na mjestu današnje Lučke kapetanije. Banska bi palača stajala ravno ispred Diokelcijanove palače, na samoj obali na najistaknutijem mjestu u gradu.
Čisti pravokut s devet ili čak deset katova, u unutrašnjosti je imala dvorište. Prvih pet katova zauzimali su veliki jonski stupovi i tako podsjećali na drevne hramove, u dvorištu su stupovi činili atrij u visini tri kata.
19. Sokolski dom na mjestu današnjeg hotela Westin u Zagrebu (1931.)
Gdje: Prostor između Jukićeve i Ulice I. Kršnjavoga, Zagreb
Plan: Izgraditi sportski stadion s popratnim sadržajima
Sokolska župa je 1931. godine raspisala natječaj za idejna rješenja Sokolskog doma, trebao je to biti sportski stadion na prostoru između Savske, Jukićeve i ulice Isidora Kršnjavog.
Stjepan Planić je projektirao jedinstveni slobodnostojeći volumen. Tlocrno u obliku trokuta sa zaobljenim uglovima, zatvoren čvrstom opnom. Na sjeverozapadnom dijelu kopmleksa arhitekt smješta ovalni stadion oko kojeg su raspoređeni različiti sadržaji: sportske dvorane, zimsko i ljetno kupalište, svečana dvorana, restoran i biblioteke, internat, lokali i slično, navodi Ivana Haničar Buljan u svom znanstvenom seminaru: Promišljanje urbaniteta u opusu arhitekta Stjepana Planića. Zbog nedostataka sredstava odustalo se od ovog projekta. Pokušalo se prodajom manjih parcela namaknuti novac za gradnju sportske dvorane. Niti jedan projekt nije izgrađen, na tom mjestu izgrađen je hotel, nekadašnji Intercontinetal, danas hotel Westin.
20. Albinijev Mažuranac s Muzičkom akademijom i bazenom
Gdje: Mažuranićev trg, Zagreb
Plan: Izgraditi Muzičku akademiju i bazen na Mažuranićev trg
Između zagrebačkog Hrvatskog Narodnog Kazališta i stare Sveučilišne knjižnice zamišljena je Muzička akademija i veliki bazen.
Zagrebački arhitekt Alfred Albini napravio je prijedlog urbanističkog uređenja Trga Ivana Mažuranića u Zagrebu. U svom planu smjestio je zgradu Muzičke akademije na južnoj strani i velikim bazenom na mjestu bivšeg Narodnog doma na sjevernoj strani.
21. Palača nacionalnih vladara umjesto Dolca (1939.)
Gdje: Dolac, Zagreb
Plan: Sagraditi divovsku Palaču nacionalnih vladara
Zdanje sa 63 spomenice hrvatskih vladara zamišljeno je na mjestu Dolca u najužem centru Zagreba. Umjesto najpoznatije zagrebačke tržnice koja spaja Kaptol i Donji grad našla bi se glomazna palača s mnogo arkada.
Nerealizirani projekt nastao je između 1939- i 1941. godine djelo je Kristiana Krekovića, hrvatskog slikara koji je djelovao kod nas i u Peruu. Najpoznatiji je po svojim portretima. Građevinu je zamislio u neposrednoj blizini Trga bana Jelačića u Zagrebu, na lokaciji Dolca. Palača bi negdje u sebi sadržavala spomenice 63 hrvatska vladara.