Još uvijek formalni vlasnik Agrokora ovim se rečenicama po prvi put javno ideološki i svjetonazorski opredjeljuje kao pripadnik istog dijela političkog spektra koji zauzima najveća stranka. U svojoj glumljenoj ili stvarnoj iracionalnosti Todorić predstavlja sebe kao političku žrtvu koja je spremna na konačni obračun s “elitom” čiji je najugledniji član još do jučer i sam bio.
Ponuda da bude lider konzervativnih demokršćana
Umjesto odgovora na cijeli niz ključnih pitanja o nastanku, rastu i konačnom kolapsu koncerna, a time i hrvatske verzije crony kapitalizma, Todorić nudi sebe kao novog lidera “konzervativnih demokršćana” u ratu s pokvarenom i odnarođenom elitom. Budući da ta politička opcija nije sklona revolucionarnim metodama, a ulazak u političku arenu podrazumijeva pravosudni preludij, Ivici Todoriću preostaje samo virtualni obračun sa svima na “konzervativnoj demokršćanskoj desnici”.
Istovremeno s izrečenim optužbama Ivice Todorića o “sprezi hrvatske političke elite i stranih lešinarskih fondova” oglasio se pisanim odgovorima na pitanja Jutarnjeg lista i suosnivač prozvanog američkog fonda Knighthead Capital Management Thomas Wagner. U jednom od odgovora opet ponavlja prije nekoliko mjeseci izrečenu poruku o potrebi zadržavanja koncerna kao cjelovite kompanije te, očekivano, negira sve optužbe o mogućem posebnom utjecaju njegovog fonda na rad izvanredne uprave, rezolutno braneći njen rad i sporni roll-up kredit.
Sastanak Putina i Grabar Kitarović
Kako je čelni čovjek Sberbanke German Gref prošlog tjedna imao neponovljivu priliku upozoriti hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović, a sve u nazočnosti Vladimira Putina, na nejednak i neravnopravan tretman vjerovnika Agrokora, preostaje nam još svega nekoliko dana do nove podjele karata. Ako Ante Ramljak preživi više puta ponavljane zahtjeve za svojom smjenom od strane najvećeg pojedinačnog kreditora i vjerovnika koncerna onda će broj sudskih procesa početi eksponencijalno rasti. Pogotovo ako se primjeni atomska opcija po kojoj bi Sberbanka izgubila status vjerovnika i bila formalno eliminirana iz daljnjeg sudjelovanja u mogućoj nagodbi.
Sukladno članku 32. Zakona o postupku izvanredne uprave Ante Ramljak ima pravo priznati ili osporiti svaku prijavljenu tražbinu. Ukoliko se kojim slučajem odluči u cijelosti ili djelomično osporiti 1,1 milijardu eura tražbina najveće ruske banke izazvat će pravi tsunami tužbi. Medijska i svaka druga priprema već je odrađena, ali odluka je ipak na Banskim dvorima.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ramljakov obračun s Rusima
U svom podnesku Trgovačkom sudu početkom kolovoza ove godine Sberbanka navodi da je “izvanredna uprava Agrokora sklopila Ugovor o najstarijem zajmu do 1,06 milijardi eura s povezanim osobama jednog od članova privremenog vjerovničkog vijeća – Knighthead Capital Management (KHCM).” Prema Prilogu 1. Ugovora izvorni zajmodavci su KHCM s iznosom od 77,9 milijuna eura, KHCM II s 9,9 milijuna eura i Kala Investments s 12,2 milijuna eura što ukupno iznosi 100 milijuna eura.
U tablici Ugovora Part I – The Original Lenders naveden je zbroj od 200 milijuna eura što navodi na zaključak da je Agrokor pola tog iznosa zapravo iskoristio za otkup vlastitih obveznica po nominalnoj vrijednosti. Na dan izvršenja Ugovora obveznica Agrokora oznake XS0836495183 prodavala se na tržištu za 27,39 % svoje nominalne vrijednosti te je, kako tvrdi odvjetnik ruske banke u svom podnesku, Agrokor preplatio obveznice za 72 milijuna eura u odnosu na njihovu tržišnu cijenu.
Agrokor je preplatio svoje obveznice?
Trgovački sud u Zagrebu početkom rujna odbacio je kao nedopuštene zahtjeve ruske banke o utvrđivanju ništetnosti odredbi Ugovora o najstarijem zajmu odnosno transakcije kojom je Agrokor otkupio vlastite obveznice u vrijednosti od 100 milijuna eura. Pravni zastupnik izvanredne uprave u svom podnesku ne samo da nije uopće osporio navode Sberbanke da je koncern kupio vlastite obveznice, već tvrdi da “hrvatski sud niti ne može utvrđivati ništetnost transakcij[e] s vrijednosnim papirima izdanim po inozemnom pravu, koja […] je obavljena na stranom tržištu kapitala, bez sudjelovanja svih stranaka iz te transakcije i regulatora tržišta kapitala.” Znači, implicite je potvrdio kupnju obveznica. Bilo bi vrlo zanimljivo saznati kako je pravno i tehnički provedena sama transakcija.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Izvanredna uprava nije do sada izvijestila javnost o bilo kakvoj transakciji povezanoj sa stjecanjem vlastitih obveznica. Takvu informaciju nije moguće naći ni u jednom službenom mjesečnom izvješću Ministarstvu gospodarstva i Vladi RH. Jedina informacija na službenim stranicama Agrokora vezana uz moguće stjecanje obveznica objavljena je 15. rujna 2017. U “Statusu pravnih sporova” navodi se da je Trgovački sud u Zagrebu odbio zahtjev Sberbanke o ništetnosti transakcije kojom je Agrokor otkupio obveznice za njihovu nominalnu vrijednost. Nigdje nema ni riječi o samoj transakciji, kada se ista dogodila i po kojoj je cijeni stvarno realizirana.
Lokalni idioti
Pravni zastupnik Sberbanke u svom podnesku tvrdi “da ni Vlada RH, ni ministrica Martina Dalić niti privremeno vjerovničko vijeće nisu bili upoznati s činjenicom da je Agrokor platio 3,5 puta veći iznos za obveznice od njihove tržišne cijene.” U daljnjem tekstu tvrdi da se na trećoj sjednici privremenog vjerovničkog vijeća raspravljalo o odobrenju otkupa i po toj cijeni, ali da članovi vijeća “nisu dobili konačnu i potpunu verziju Ugovora” te da to upućuje na “prijevarno postupanje.”
Kada je roll-up model kreditiranja predstavljen javnosti nitko nije spomenuo mogućnost da Agrokor odmah kupi obveznice po nominalnoj cijeni u scenariju koji je opisao pravni zastupnik najveće ruske banke. Kada sam prvi put čuo za tu ideju mislio sam da nema dovoljno lokalnih idiota, to je inače omiljeni naziv za domicilne izvođače radova među njujorškim i londonskim bankarima, koji su je spremni provesti.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Knighthead je već naplatio dio tražbina?
Takva operacija nije sporna samo zbog narušene ravnopravnosti vjerovnika, nego je po čl. 40. st. 4. Zakona o postupku izvanredne uprave izrijekom i zabranjena. Svim ostalim sudionicima roll-up modela odobreno je priznavanje prioritetnog reda naplate starih tražbina u iznosu u kojem su odobrili novi kredit. Ali nijednoj financijskoj i kreditnoj instituciji nisu do sada plaćene stare tražbine. To zadovoljstvo do sada je imao samo Knighthead Capital Management i s njim povezane pravne osobe.
Kada napokon bude objavljena lista svih tražbina, vlasnici obveznica i dalje će potraživati približno 900 milijuna eura, nominalnu vrijednost dvije tranše u eurima i jedne u američkim dolarima. Nigdje neće biti vidljivo da su KHCM i prijatelji već naplatili 100 milijuna eura. Naplata se vjerojatno dogodila prije tri mjeseca, a tražbine se prijavljuju temeljem stanja u poslovnim knjigama u travnju. Tako će biti u prilici da sudjeluju, odlučuju i glasaju o nagodbi povrata tražbine koje više nema. Baš kao i oni hrvatski dobavljači koji su zahvaljujući dobrodušnom KHCM-u naplatili dio svojih starih potraživanja.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ekskluzivno: Je li Agrokor pod Ramljakom kupio vlastite obveznice za 100 milijuna eura?
Fižulić piše o podnesku Sberbanka na sudu i navodnoj sumnjivoj transakciji
U svom podnesku Trgovačkom sudu iz kolovoza, Sberbank tvrdi da je Agrokor pod izvanrednom upravom kupio vlastite obveznice za 100 milijuna eura po nominalnoj vrijednosti, preplativši ih tako 3,5 puta u odnosu na tržišnu vrijednost. Tvrde kako s time nisu bile upoznati ni Vlada, niti ministrica Dalić, niti vjerovničko vijeće. Izvanredna uprava nije do sada obavijestila javnost o bilo kakvoj kupnji vlastitih obveznica
Ivica Todorić u subotu je na svom blogu između ostalog napisao: “Te iste političke strukture znaju da sam ja konzervativni demokršćanin i svjesni su, kad im se politički suprotstavim, da će izgubiti svoje privilegije i nestati s političke scene. U ovom trenutku prikupljam činjenice kojima dokazujem da je projekt rušenja Agrokora stvoren u sprezi između hrvatske političke elite i stranih lešinarskih fondova.”
Još uvijek formalni vlasnik Agrokora ovim se rečenicama po prvi put javno ideološki i svjetonazorski opredjeljuje kao pripadnik istog dijela političkog spektra koji zauzima najveća stranka. U svojoj glumljenoj ili stvarnoj iracionalnosti Todorić predstavlja sebe kao političku žrtvu koja je spremna na konačni obračun s “elitom” čiji je najugledniji član još do jučer i sam bio.
Ponuda da bude lider konzervativnih demokršćana
Umjesto odgovora na cijeli niz ključnih pitanja o nastanku, rastu i konačnom kolapsu koncerna, a time i hrvatske verzije crony kapitalizma, Todorić nudi sebe kao novog lidera “konzervativnih demokršćana” u ratu s pokvarenom i odnarođenom elitom. Budući da ta politička opcija nije sklona revolucionarnim metodama, a ulazak u političku arenu podrazumijeva pravosudni preludij, Ivici Todoriću preostaje samo virtualni obračun sa svima na “konzervativnoj demokršćanskoj desnici”.
Istovremeno s izrečenim optužbama Ivice Todorića o “sprezi hrvatske političke elite i stranih lešinarskih fondova” oglasio se pisanim odgovorima na pitanja Jutarnjeg lista i suosnivač prozvanog američkog fonda Knighthead Capital Management Thomas Wagner. U jednom od odgovora opet ponavlja prije nekoliko mjeseci izrečenu poruku o potrebi zadržavanja koncerna kao cjelovite kompanije te, očekivano, negira sve optužbe o mogućem posebnom utjecaju njegovog fonda na rad izvanredne uprave, rezolutno braneći njen rad i sporni roll-up kredit.
Sastanak Putina i Grabar Kitarović
Kako je čelni čovjek Sberbanke German Gref prošlog tjedna imao neponovljivu priliku upozoriti hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović, a sve u nazočnosti Vladimira Putina, na nejednak i neravnopravan tretman vjerovnika Agrokora, preostaje nam još svega nekoliko dana do nove podjele karata. Ako Ante Ramljak preživi više puta ponavljane zahtjeve za svojom smjenom od strane najvećeg pojedinačnog kreditora i vjerovnika koncerna onda će broj sudskih procesa početi eksponencijalno rasti. Pogotovo ako se primjeni atomska opcija po kojoj bi Sberbanka izgubila status vjerovnika i bila formalno eliminirana iz daljnjeg sudjelovanja u mogućoj nagodbi.
Sukladno članku 32. Zakona o postupku izvanredne uprave Ante Ramljak ima pravo priznati ili osporiti svaku prijavljenu tražbinu. Ukoliko se kojim slučajem odluči u cijelosti ili djelomično osporiti 1,1 milijardu eura tražbina najveće ruske banke izazvat će pravi tsunami tužbi. Medijska i svaka druga priprema već je odrađena, ali odluka je ipak na Banskim dvorima.
Ramljakov obračun s Rusima
U svom podnesku Trgovačkom sudu početkom kolovoza ove godine Sberbanka navodi da je “izvanredna uprava Agrokora sklopila Ugovor o najstarijem zajmu do 1,06 milijardi eura s povezanim osobama jednog od članova privremenog vjerovničkog vijeća – Knighthead Capital Management (KHCM).” Prema Prilogu 1. Ugovora izvorni zajmodavci su KHCM s iznosom od 77,9 milijuna eura, KHCM II s 9,9 milijuna eura i Kala Investments s 12,2 milijuna eura što ukupno iznosi 100 milijuna eura.
U tablici Ugovora Part I – The Original Lenders naveden je zbroj od 200 milijuna eura što navodi na zaključak da je Agrokor pola tog iznosa zapravo iskoristio za otkup vlastitih obveznica po nominalnoj vrijednosti. Na dan izvršenja Ugovora obveznica Agrokora oznake XS0836495183 prodavala se na tržištu za 27,39 % svoje nominalne vrijednosti te je, kako tvrdi odvjetnik ruske banke u svom podnesku, Agrokor preplatio obveznice za 72 milijuna eura u odnosu na njihovu tržišnu cijenu.
Agrokor je preplatio svoje obveznice?
Trgovački sud u Zagrebu početkom rujna odbacio je kao nedopuštene zahtjeve ruske banke o utvrđivanju ništetnosti odredbi Ugovora o najstarijem zajmu odnosno transakcije kojom je Agrokor otkupio vlastite obveznice u vrijednosti od 100 milijuna eura. Pravni zastupnik izvanredne uprave u svom podnesku ne samo da nije uopće osporio navode Sberbanke da je koncern kupio vlastite obveznice, već tvrdi da “hrvatski sud niti ne može utvrđivati ništetnost transakcij[e] s vrijednosnim papirima izdanim po inozemnom pravu, koja […] je obavljena na stranom tržištu kapitala, bez sudjelovanja svih stranaka iz te transakcije i regulatora tržišta kapitala.” Znači, implicite je potvrdio kupnju obveznica. Bilo bi vrlo zanimljivo saznati kako je pravno i tehnički provedena sama transakcija.
Izvanredna uprava nije do sada izvijestila javnost o bilo kakvoj transakciji povezanoj sa stjecanjem vlastitih obveznica. Takvu informaciju nije moguće naći ni u jednom službenom mjesečnom izvješću Ministarstvu gospodarstva i Vladi RH. Jedina informacija na službenim stranicama Agrokora vezana uz moguće stjecanje obveznica objavljena je 15. rujna 2017. U “Statusu pravnih sporova” navodi se da je Trgovački sud u Zagrebu odbio zahtjev Sberbanke o ništetnosti transakcije kojom je Agrokor otkupio obveznice za njihovu nominalnu vrijednost. Nigdje nema ni riječi o samoj transakciji, kada se ista dogodila i po kojoj je cijeni stvarno realizirana.
Lokalni idioti
Pravni zastupnik Sberbanke u svom podnesku tvrdi “da ni Vlada RH, ni ministrica Martina Dalić niti privremeno vjerovničko vijeće nisu bili upoznati s činjenicom da je Agrokor platio 3,5 puta veći iznos za obveznice od njihove tržišne cijene.” U daljnjem tekstu tvrdi da se na trećoj sjednici privremenog vjerovničkog vijeća raspravljalo o odobrenju otkupa i po toj cijeni, ali da članovi vijeća “nisu dobili konačnu i potpunu verziju Ugovora” te da to upućuje na “prijevarno postupanje.”
Kada je roll-up model kreditiranja predstavljen javnosti nitko nije spomenuo mogućnost da Agrokor odmah kupi obveznice po nominalnoj cijeni u scenariju koji je opisao pravni zastupnik najveće ruske banke. Kada sam prvi put čuo za tu ideju mislio sam da nema dovoljno lokalnih idiota, to je inače omiljeni naziv za domicilne izvođače radova među njujorškim i londonskim bankarima, koji su je spremni provesti.
Knighthead je već naplatio dio tražbina?
Takva operacija nije sporna samo zbog narušene ravnopravnosti vjerovnika, nego je po čl. 40. st. 4. Zakona o postupku izvanredne uprave izrijekom i zabranjena. Svim ostalim sudionicima roll-up modela odobreno je priznavanje prioritetnog reda naplate starih tražbina u iznosu u kojem su odobrili novi kredit. Ali nijednoj financijskoj i kreditnoj instituciji nisu do sada plaćene stare tražbine. To zadovoljstvo do sada je imao samo Knighthead Capital Management i s njim povezane pravne osobe.
Kada napokon bude objavljena lista svih tražbina, vlasnici obveznica i dalje će potraživati približno 900 milijuna eura, nominalnu vrijednost dvije tranše u eurima i jedne u američkim dolarima. Nigdje neće biti vidljivo da su KHCM i prijatelji već naplatili 100 milijuna eura. Naplata se vjerojatno dogodila prije tri mjeseca, a tražbine se prijavljuju temeljem stanja u poslovnim knjigama u travnju. Tako će biti u prilici da sudjeluju, odlučuju i glasaju o nagodbi povrata tražbine koje više nema. Baš kao i oni hrvatski dobavljači koji su zahvaljujući dobrodušnom KHCM-u naplatili dio svojih starih potraživanja.