U Splitu se masovno otvaraju ilegalni beach klubovi. Istražili smo kako je to postalo posve normalno
Većina kafića i beach barova na žnjanskoj plaži sagrađena je ili potpuno bespravno ili urnebesno premašuju dozvoljene gabarite, no svejedno nesmetano posluju. Konkretno, Grad izdaje dozvole za postavljanje montažnih kioska od 12 kvadrata, vlasnici izgrade luksuzne objekte na dvije etaže i nitko im zbog toga ne uzima koncesiju. U službenom dopisu Grad Split izjavio je za Telegram kako ilegalne objekte uredno prijavljuju Građevinskoj inspekciji, no u Ministarstvu ih demantiraju. Priču smo istražili kroz sve ključne aktere
Građevinska inspekcija Ministarstva izdala je krajem lipnja naloge za rušenje šest kafića na plaži na splitskom Žnjanu. Od primitka rješenja, vlasnici su imali rok od osam dana da sami uklone objekte. “Pet od šest navedenih rješenja postalo je izvršno i objekti su stavljeni na listu za uklanjanje”, potvrdili su iz Ministarstva za Telegram početkom tjedna.
Od izdavanja posljednjih rješenja prošlo je nešto više od 45 dana, no ništa se nije dogodilo. Zapravo, jest. Jedan od tih bespravnih kafića koji treba biti srušen, u međuvremenu je i službeno otvoren uz, “glazbeno-scenski spektakl, s akrobatima i plesačicama u perju”, kako su mediji opisivali to događanje.
U osam godina 23 rješenja i nijedno rušenje
Većina kafića i beach barova na toj prilično atraktivnoj plaži sagrađena je ili potpuno bespravno ili urnebesno premašuju dozvoljene gabarite, no svejedno posve nesmetano posluju. Jer ukoliko investitor sam ne sruši ilegalni objekt, Ministarstvo graditeljstva na natječaju mora pronaći izvođača koji će za trošak investitora ukloniti bespravan objekt. Što može potrajati mjesecima. Odnosno, u nekim slučajevima na plaži na splitskom Žnjanu, i godinama.
U proteklih osam godina građevinska inspekcija donijela je 23 rješenja o uklanjanju ilegalnih ugostiteljskih objekata na platou na Žnjanu. Ni jedan nije srušen.
Istražujući priču, Telegram je ovaj tjedan razgovarao s ključnim akterima – predstavnicima Ministarstva graditeljstva i Grada Splita, predsjednikom Društva arhitekata Splita Draganom Žuvelom i splitskom gradskom vijećnicom Marijanom Puljak.
Klubovi od nekoliko stotina kvadrata
Način na koji posluju ovi klubovi prilično je urnebesan. Primjerice, vlasnik spomenutog novootvorenog ZEN Beach club & Loungea, mladi poduzetnik Tomislav Burazin, u veljači ove godine dobio je od Grada Splita koncesijsko odobrenje. Prema tom dokumentu, Burazin na žnjanskoj plaži smije postaviti dva montažna kioska od 12 kvadrata, s pripadajućom terasom od maksimalno 90 kvadrata. Koncesiju plaća 84 tisuća kuna godišnje. Gospodin Burazin, međutim, umjesto dva kioska, otvorio je ovo:
Nakon što je izgradio ovu građevinu na dvije etaže, dobio je rješenje za rušenje na koje se oglušio. Gospodina Burazina zamolili smo za komentar. Javila nam se njegova zaposlenica koja se predstavila kao osoba zadužena za odnose s javnošću. Objasnila nam je kako će njezin šef na upit odgovoriti mailom, ali do zaključenja ovoga teksta nismo primili odgovor.
“Konačni oblik žnjanski plato poprimio je 1998. godine, neposredno prije dolaska Pape Ivana Pavla II u Split. Prvi kafići na plaži počeli su nicati 2008. godine, a ekspanzija gradnje dogodila se u posljednje dvije godine. Samo ovoga ljeta na žnjanskom platou otvoreno je 26 ugostiteljskih objekata s koncesijskim odobrenjima”
Krajem lipnja Ministarstvo graditeljstva poslalo je nalog za rušenje i na adresu splitske firme Opomena, u čijem se vlasništvu nalazi još jedan popularan caffe bar na Žnjanu, Plan B. Ovoj je firmi Grad Split također u veljači odobrio koncesiju na dva montažna kioska od 12 kvadratih metara, terasu od 135 kvadrata, 20 ležaljki i 5 suncobrana. Međutim, kvadratura ovog montažnog objekta također višestruko premašuje dozvoljene okvire. Nalog za rušenje primio je još jedan poznati žnjanski kafić, Bongo Bongo. Riječ je o ugostiteljskom objektu koji je početkom godine zbog neispravnih instalacija u potpunosti izgorio u požaru. Međutim, do početka turističke sezone kafić je u potpunosti adaptiran. Ponovno van svih gabarita.
Direktor kafića je muž splitske vijećnice
Intrigantna je i priča oko žnjanskog objekta Cukarin. Splitska policija, naime, ovih je dana privela direktora, Nedjeljka Nikolića. Gospodin je svojim terencem blokirao radove na postavljanju zapreka na putu koji vodi do Cukorina. Inače, gospodin Nikolić u braku je sa splitskom vijećnicom Marijom Mladineo koja se prošle godine, suprotno naputku Željka Keruma, šefa njezine Hrvatske građanske stranke, zajedno s kolegom Mariom Sičićem pojavila na sjednici splitskog Gradskog vijeća, na kojoj se glasovalo o Baldasarovom proračunu za 2016. godine.
Kerum se tada razbjesnio i zatražio je da se ovaj dvojac izbaci iz stranke. Novinarima je kasnije tvrdio kako ih je splitski gradonačelnik Ivo Baldasar “kupio kafićima na elitnim splitskim lokacijama”. Vijećnica Marija Mladineo tada se branila kako niti ona niti njezin muž nemaju nikakve veze s ugostiteljskom na Žnjanu. Međutim, njezin muž Nedjeljko Nikolić u međuvremenu je postao direktor Beach Bara Cukarin, kafića na Žnjanu u vlasništvu splitske firme Domum Legalis. Ova je firma krajem veljače također ostvarila pravo na koncesiju na dva kioska od 12 kvadrata, 97 kvadrata terase i 60 ležaljki.
Građevinska inspekcija Caffe Bar Cukarin ove godine nije predvidjela za rušenje, iako i oni dramatično odskaču iz zadanih gabarita.
“Netko od koncesija ima osobnu korist”
Na ovome dijelu splitske obale, inače, do unazad četrdesetak godina nalazile su se male stjenovite uvale. Prvo nasipanje mora dogodilo se prije početka Mediteranskih igara 1979. godine, a svoj konačni oblik žnjanski plato poprimio je 1998. godine, neposredno prije dolaska Pape Ivana Pavla II u Split. Prvi kafići na plaži počeli su nicati 2008. godine, a ekspanzija gradnje dogodila se u posljednje dvije godine.
Samo ovoga ljeta na žnjanskom platou otvoreno je 26 ugostiteljskih objekata s koncesijskim odobrenjima. Naravno, neki se pritom striktno drže pravila. Inače, koncesijska odobrenja izdaje Vijeće za koncesijska odobrenja na pomorskom dobru. Koncesije moraju biti prilagođene Planu upravljanja pomorskim dobrom.
‘Splitski arhitekt Dragan Žuvela smatra kako situacija na Žnjanu ilustracija mentaliteta koji mora što prije nestati. “Nedopustivo je da Grad podržava ovakav mentalitet, ovakvo ponašanje. Vlasnici su shvatili ih da ih nitko neće kazniti, pa njihovi apetiti svake godine postaju sve veći’
U Planu nije određen broj ugostiteljskih objekata i pripadajućih terasa, nego se objekti dodjeljuju po zahtjevu. Odluku o svakom zahtjevu donosi peteročlano vijeće, u kojem sjede i zamjenici splitskoga gradonačelnika Aida Batarelo i Goran Kovačević. Vlasnici ugostiteljskih objekata početkom svake godine obnavljaju koncesiju za tekuću godinu. Početkom tjedna razgovarali smo sa splitskom gradskom vijećnicom i predsjednicom stranke Pametno, Marijanom Puljak.” Vlasnici kafića svake godine riskiraju hoće li im Grad Split odobriti nastavak poslovanja u ilegalnim objektima, u koje su uložili ogromna financijska sredstva”, kaže.
Puljak smatra kako vlasnici očito imaju određenu sigurnost da će im koncesija biti odobrena. “Ovaj nered ne ide u korist nikome osim nekome u Gradu koji od dodjele koncesija ima neku osobnu korist”, nastavlja. Marijana Puljak smatra kako u ovom slučaju postoji osnova za podnošenje kaznene prijave. Ova splitska gradska vijećnica u nekoliko je navrata u Gradskom vijeću pokrenula raspravu o situaciji na Žnjanu, “Osobno se ne protivim ugostiteljskim objektima, jer svi volimo ugodan kafić na plaži u kojem možemo popiti kavu, ali sam zgrožena ovim vašarom”, zaključuje Puljak.
Ministarstvo demantira Grad
U Gradu Splitu su, kako stoji u dopisu koji su poslali Telegramu, svjesni neupitne vrijednosti žnjanskog platoa kao jednog od najvažnijih resursa Splita. “Sva izdata koncesijska odobrenja odnose se maksimalno na jednu godinu, dok se ne stvore uvjeti za dugoročno osmišljavanje i stavljanje u funkciju ovoga područja”, piše u službenom odgovoru koji smo primili iz Grada Splita. Pritom su nam napomenuli kako od koncesija Grad ostvaruje značajan prihod koji na godišnjoj razini iznosi tri milijuna kuna.
U nastavku dopisa gradske službe piše kako Grad ipak djeluje, odnosno kako su ovogodišnja rješenja za rušenje spomenutih šest objekata “rezultat zajedničke akcije hidrografskog inspektora i komunalnog redarstva”.
No, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja ih demantira. U službenom razgovoru s Uredom glasnogovrnice doznali smo kako naloge za rušenje šest žnjanskih kafića nisu donijeli na temelju prijave Grada Splita. Rješenja su izdali nakon što su djelatnici Područnog ureda Građevinske inspekcije u Splitu kontinuirano obilazili Žnjan i sami utvrdili nepravilnosti.
Reakcija splitskih arhitekata
Inače, Grad Split je problem bespravne gradnje na Žnjanu mogao rješiti prilično jednostavno. U trenutku kada su komunalne službe na terenu utvrdile da prilikom gradnje ugostitelji nisu poštovali koncesijske uvjete, Grad je mogao ukinuti koncesijsko odobrenje.
Društvo arhitekata Splita (DAS) također je javno osudilo stanje na žnjanskoj plaži. Razgovarali smo s predsjednikom DAS-a Draganom Žuvelom. “Na javni apel smo se odlučili kada smo shvatili kako je mnogo Splićana i članova DAS-a zgroženo stanjem na ovoj splitskoj plaži”, kaže. Žuvela smatra da je Grad Split odgovoran za stanje na Žnjanu jer je godinama tolerirao bespravnu gradnju.
“Apetiti postaju sve veći”
“Svi su ugostiteljski objekti izvan gabarita i većina ih nije montažna. Vlasnike nitko ne kažnjava, a objekte nitko godinama ne dira. Navodno su pojedini kafići rješenja za rušenje primili još 2008. godine”, kaže Dragan Žuvela. Splitske arhitekte dodatno zabrinjava ekološki i zdravstveni aspekt ove priče jer Grad Split nije regulirao odvodnju otpadnih voda iz kafića. Grad Split je sastavio dokument, odnosno DPU priobalnog područja Trstenik-Radoševac, u kojem je planirano da jedan dio žnjanske plaže ostane javan i bez ikakve gradnje. U tom su dokumentu definirani uvjeti za gradnju eventualnih objekata.
“Čemu je uopće služila opća legalizacija nezakonito izgrađenih objekata u Hrvatskoj kada se situacija ponavlja”, ističe arhitekt Dragan Žuvela. Smatra kako situacija na Žnjanu ilustracija mentaliteta koji mora što prije nestati. “Nedopustivo je da Grad podržava ovakav mentalitet, ovakvo ponašanje. Vlasnici kafića u svemu ovome jako dobro plivaju. Budući da su shvatili da ih nitko neće kazniti, njihovi apetiti svake godine postaju sve veći”, završava Žuvela. Najveći dio žnjanskih ugostitelja posao su započeli u kućicama, koje su tijekom godina sustavno povećavali. Danas je, tako, većina kafića na Žnjanu otvorena i tijekom zime, kada se gosti poslužuju u ostakljenim terasama.