Telegram otkriva kako će velika liberalizacija smrti promijeniti kulturu sprovoda u Hrvatskoj
Vlasnik agencije 'Pokop' Damir Oniško otkriva kako je biti pogrebnik u nelojalnoj konkurenciji komunalnih tvrtki te kako će se mijenjati sprovodi u Hrvatskoj nakon što je zakon izjednačio privatnike i gradove na tom delikatnom tržištu
Damir Oniško konačno može ostvariti svoju poslovnu viziju. Kao da nije dovoljno teško biti pogrebnik u kulturi koja se boji smrti, vlasnik pogrebne agencije “Pokop” godinama se nosio s nelojalnom konkurencijom komunalnih tvrtki.
U pogrebničkom biznisu u Hrvatskoj se godišnje okrene oko 550 milijuna kuna. Gradovi i općine od koncesija zarade 3 do 5 milijuna kuna. Komunalna poduzeća imaju 52 posto udjela na tržištu, imala bi i više da nije situacije u Zagrebu. Od 8500 zagrebačkih sprovoda godišnje, 72 posto obavljaju privatna pogrebna poduzeća. Oniškov “Pokop” jedno je od najuspješnijih.
Hrvatski je Sabor 2004. odredio da će preuzimanje i prijevoz osobe od mjesta na kojem je umrla do mrtvačnice na groblju ili krematoriju, biti komunalna usluga. Privatni pogrebnici koji su klijentima željeli nuditi uslugu prijevoza pokojnika, morali su imati koncesiju. Plaćali su je gradu ili općini 30 do 90 tisuća kuna godišnje. Komunalne tvrke nisu morale plaćati ništa. Štoviše, ako su se željele riješiti konkurencije, bilo de dovoljno da lokalne vlasti privatnom pogrebniku uskrate koncesiju.
Kaos na tržištu pogrebnih usluga
“Ta je odluka stvorila kaos na tržištu” kaže predsjednik udruge pogrebnika Hrvatske Damir Sapanjoš “Morali smo gradovima plaćati koncesije što je apsurd, jer nismo dobivali ikakvu imovinu u njihovu vlasništvu. Plaćali smo pravo na rad koje nam je zajamčeno Ustavom. ”
Budući da nisu imala ta ograničenja, gradska komunalna poduzeća bila su u povlaštenom položaju. “Komunalne tvrtke su većinom trgovačka društva grad osniva, registrira ih za komunalne poslove za potrebe građana i mi se s tim slažemo”kaže Sapanjoš “Ali one su na kraju preuzele i prodaju pogrebne opreme i prijevoz pokojnika. Počele su nabavljati pobrebnu opremu i prodavati je uz maržu. Je li to komunalna djelatnost?” Komunalne tvrtke tako su, tvrdi Sapanjoš, postale nelojalna konkurencija. “Kad privatnik posluje s gubitkom propada, a njihove gubitke sanirali su gradovi, novcem građana. ” Privatni pogrebnici su tako došli u nevjerojatnu situaciju da kao porezni obveznici saniraju gubitke konkurenata koji su u startu imali nesrazmjernu prednost na tržištu. Do kakvih je troškovnika sprovoda to dovelo, pogledajte u infografici naše dizajnerice Nikoline Lelak.
Prije nešto više od tri tjedna, sve se promijenilo. Na snagu je stupio Zakon o pogrebničkoj djelatnosti prema kojem se poslovi prijevoza pokojnika i priprema pogreba prepuštaju tržištu, a poslovi ukopa i održavanja groblja ostaju komunalne djelatnosti. Tom značajnom liberalizacijom okončana je dugogodišnja bitka privatnih pogrebnika.
Svaki otočki pogrebnik drži svoj monopol
“Ovo je veliki uspjeh za sve pogrebnike u Hrvatskoj”. kaže Oniško “Obitelji pokojnika sad će moći birati pogrebnika kojeg žele.” Većina njegovih kolega je zadovoljna. “Manji broj nezadovoljnih većinom su pogrebnici koji su imali monopol, pogotovo na otocima ili u mjestima gdje su bili jedini pa su mogli određivati cijene. Ljudi nisu imali izbora, morali su koristiti njihove usluge.”
Različiti gradovi i općine različito pristupaju pogrebničkoj djelatnosti. U nekim gradovima poput Umaga, Makarske, Dubrovnika, Osijeka i Rovinja su sve pogrebne usluge povjerene lokalnim komunalnim poduzećima. Požega je, pak, sve prepustila privatnim pogrebnim poduzećima. U ostalim gradovima tržište je podijeljeno.
Prema novom zakonu, komunalna tvrtka neće moći pobavljati pogrebnu djelatnost. Morat će se registrirati kao trgovačko društvo, što znači da više neće moći raditi s gubitkom. “Za dvije do tri godine vidjet će se tko će opstati na tržištu.” kaže Oniško. Konkurencija bi mogla i rasti.
Više će ljudi otvarati pogrebna poduzeća
“Siguran sam da će sada više ljudi ulaziti u ovaj posao. Doći će novi pogrebnici, tvrtke i obrti koji će nuditi istu uslugu, što će dovesti do pada cijene pogrebne opreme.” kaže. Pogrebna oprema je stavka na kojoj pogrebnici imaju najveći manevarski prostor za zaradu. Što je luksuznija, zarada je veća. “U pogrebničkoj opremi očekujem pad do 30 posto, ali cijene sprovoda ukupno neće bitno padati, zbog ekonomske smo ih situacije već snizili koliko se moglo.”
U novoj konkurenciji veći uspjeh predviđa privatnicima. “Komunalni djelatnici imaju plaću radili ili ne i samim time nemaju pretjeranog interesa više raditi. Privatnici ulažu daleko više truda i energije zato je i kvaliteta njihove usluge bolja” kaže Oniško.
Cijene pogreba se neće bitno mijenjati, ali pogrebnici najavljuju bolje usluge. Novi zakon bi im trebao dati sigurnost za dugoročno planiranje i ulaganje u razvoj.
Dosad su koncesije dobivali na 5 godina. Bilo kakvo ozbiljnije ulaganje s duljim povratom bilo je prevelik rizik. “Zamislite scenarij da uzmete kredit na 100.000 eura za novo pogrebno vozilo i nakon 5 godina ostanete bez koncesije, a za povrat ulaganja je potrebno najmanje 10 godina. Preko noći ste propali jer ne možete platiti dugove”, priča Oniško.
Cijena prijevoza već 11 godina je 460 kuna a varirala je samo zbog stope PDV-a.Tako će i ostati, prognozira Oniško. “Sam prijevoz je danas jeftiniji, treba uzeti u obzir da je cijena goriva prije 11 godina bila nešto više od četiri kune, a sada stalno iznad 9,5 kuna.”
Zbog koncesija na prijevoz, privatni pogrebnici nisu mogli raditi u više gradova, jer su koncesije plačali samo jednom. Nisu smjeli prevesti pokojnika iz grada gdje su plaćali u koncesiju u grad gdje nisu. Novi zakon uvodi police profesionalne odgovornosti. One klijentima jamče da će im pogrebnik, ako nešto krene krivo, platiti odštetu.
Što ako pogrebnik bankrotira a obitelj traži odštetu
Dosad takve garancije nije bilo. Ako bi pogrebnik otišao u stečaj, obitelj nije imala odakle naplatiti odštetu.
Kritičari novog zakona tvrde kako su lokalne samouprave bile svojevrsni regulator pogrebne djelatnosti, a da će novi Zakon izazvati nered na terenu i umanjiti kvalitetu usluge te pokojnika pretvoriti u tržišnu robu. Brine ih i gubitak prihoda lokalnih samouprava pod čijom isključivom ingerencijom ostaju ukop i održavanje groblja što su puno manje profitabilne djelatnosti. Pored toga se pitaju što će biti sa zaposlenicima komunalnih poduzeća za pogrebničku djelatnost i ulaganjima u opremu.
Kritičari novog zakona tvrde da će on izazvati nered i “lov na pokojnike”. Kažu da je od monopola države gori samo monopol privatnika. Sapanjoš odgovara primjerom grada Zagreba, koji je prodao svoje komunalno pogrebno poduzeće i nema poduzeće za prijevoz pokojnika. “Nijedan pokojnik nije ostao na cesti ni u svom domu. Privatnici su ustrojili i posložili djelatnosti isve se nastavilo normalno.”
Privatna pogreba poduzeća u Hrvatskoj su u pravilu tradicionalne, obiteljske firme. Zbog novog zakona pojavila se bojazan da će broj pogrebnika pasti jer ljudi nemaju gdje učiti posao. Posao sada možete učiti samo kao šegrt kod privatnika ili u komunalnom društvu. Pogrebnici žele proširiti bazu talenata.
Ovo je delikatan posao, ljudi se moraju školovati
“Pogrebnik se mora znati prikladno ponašati prema klijentima. Mora znati ponuditi uslugu u delikatnom trenutku i mora je znati isporučiti. Prema novom zakonu, ne smijete raditi kao pogrebnik ako za to niste školovani. Zato je naša Udruga predložila da se na državnoj i gradskoj razini osnuju škole za osposobljavanje pogrebnika. Takva škola je ključ za buduću kvalitetu ove profesije.” kaže Oniško. Vjeruje da školovanje neće dugo trajati. Smatra da bi škola trebala biti organizirana kao neka vrste prekvalifikacijse prema kriterijima koje će donijeti Ministarstvo obrazovanja u dogovoru sa stručnim službama.
Oniško se tvrdi da će novi zakon dodatno urediti tržište. “Uvest će se red i zdrava konkurencija” kaže “Dok su pogrebnici plaćali velike koncesije za prijevoz, gradovi kod dodjele nisu birali one koji nude najjeftinije usluge za građane, već su gledali kako da što više novca strpaju u gradski proračun i dopuštali licitaciju za koncesijske naknade. Naravno da će koncesionar koji plati 36 tisuća kuna za koncesiju trošak prebaciti na skuplju cijenu prijevoza.” kaže Oniško.
Na kraju valja napomenuti da će komunalna poduzeća i dalje ovim zakonom moći voziti pokojnika do groblja iz bolnice, po svojim cijenama, ali se ovim zakonom privatnim pogrebnim poduzećima omogućava ravnopravna utrka. Prilagodba na novi zakon će trajati godinu dana i do tada će svi koji imaju koncesiju moći obavljati usluge. Nakon toga po novom zakonu trebat će rješenje, odnosno odobrenje za rad.