Foto: Profimedia, UPI
Piše: Đivo Đurović | Snima: Profimedia, UPI

Nakon Comyjeva iskaza, Watergate djeluje blijedo prema slučaju Trump; naš analitičar donosi kontekst

Telegramov Đivo Đurović iz New Yorka je pratio sinoćnje svjedočenje bivšeg šefa FBI-ja i objasnio zašto ostaje dojam da Amerika opet...

Donald Trump u velikim je problemima. U svjedočenju pred senatskim Odborom za nadzor obavještajnih službi, smijenjeni direktor FBI-ja James Comey iznio je najteže optužbe protiv nekog američkog predsjednika još od vremena Richarda Nixona i afere Watergate. Comey je predočio niz uvjerljivih argumenata, potkrepljenih službenim bilješkama o njegovim susretima s Trumpom, koji vode prema zaključku da je Trump zloupotrijebio ovlasti predsjednika i pokušao omesti istragu o vezama svoje kampanje s Rusijom. Comey se nije ustručavao u karakteriziranju Trumpa: trebalo mu je samo dvije i pol minute svjedočenja da ustvrdi kako Trump «laže». Da je aktualni predsjednik «lažljivac», ponovio je još nekoliko puta u različitim kontekstima.

Protiv Trumpa i njegove kampanje vode se dvije političke istrage u Kongresu, i jedna prava – kaznena i protuobavještajna – koju je do smjene vodio Comey, a potom ju je preuzeo specijalni istražitelj, bivši direktor FBI-ja Bob Mueller. Te tri istrage još su daleko od zaključenja, ali je Comeyjevo svjedočenje postalo dosad najozbiljniji uteg oko Trumpova vrata. Ne zato što bi se dokazalo da je Trump došao na vlast u komplotu s Putinom, nego zato što je Comey pokazao što je sve Trump napravio da zaustavi istragu o ruskom uplitanju.

Kao da se ponovno vraćaju rane sedamdesete

Amerika kao da ponovno proživljava rane 1970-e kad je Nixon morao podnijeti ostavku jer je «zataškavanje bilo gore od samog zločina». Paralelama s Watergateom kao da nema kraja, pa je i prva reakcija Bijele kuće na svjedočenje bila izjava glasnogovornice da «Predsjednik nije lažljivac». Sličnost s notornom Nixonovom izjavom «Ja nisam prevarant» nikome nije promaknula. Smjena Trumpa u Kongresu još je vrlo daleka mogućnost, ali s Comeyjevim iskazom «stroj impeachmenta počeo se zagrijavati». «U odnosu na ovo čemu danas svjedočimo, Watergate je blijeda sjena», izjavio je nakon Comeyjeva svjedočenja James Clapper, ugledni umirovljeni general i insajder – bio je glavni šef svih američkih obavještajnih službi u vrijeme Obame, i na čelu raznih agencija pod svim predsjednicima od Georgea Busha Starijeg do siječnja ove godine.

Kad Clapper kaže da je ozbiljno, treba mu vjerovati. Gdje su stvari došle, svjedoči i činjenica da Trump već dva dana nije objavio niti jedan tweet. I tu se pokazalo koliki je Trump amater. Njegov prvi plan bio je da Comeyju zabrani svjedočenje pred Senatom. To predsjednik može napraviti jer ima ovlast spriječiti bivše i aktualne dužnosnike da javno iznose sadržaj svojih razgovora s predsjednikom. No, Trumpu su objasnili da bi to bilo kontraproduktivno, jer su o većini onoga što Comey ima reći zadnjih mjesec dana mediji već opširno izvijestili, a zabrana bi bila interpretirana kao dokaz da je Trump kriv i da želi spriječiti objavu istine.

Potom se predsjednik dosjetio luđe ideje – dok Comey bude svjedočio, on će odgovarati na njegove optužbe u stvarnom vremenu, na Twitteru. Trumpovim odvjetnicima od prijedloga se digla kosa na glavi. Međutim, nije jasno jesu li ga uspjeli odgovoriti jer se dogodilo nešto na što Trump nije računao – Comey ga je taktički nadmudrio. U strahu da se ćudljivi predsjednik u zadnji čas predomisli i zabrani mu svjedočenje, Comey je u srijedu, dan uoči svjedočenja, Senatu i medijima poslao sedam stranica svog «uvodnog obraćanja» u kojemu je iznio sve teške optužbe na predsjednikov račun. Comey je tako postavio master narativ i postao onaj koji kontrolira situaciju. Nakon toga, više nije bilo povratka – mediji su u srijedu i četvrtak ujutro do detalja prožvakali svaki detalj Comeyjevog iskaza, a ideja da bi Trump tvitao odgovore u realnom vremenu postala je smiješna.

“To su bile, vrlo jednostavno – laži!”

I onda je James Comey, čovjek kojega su mnogi Demokrati mrzili zbog načina na koji je vodio istragu privatnog servera Hillary Clinton, došao na Capitol Hill, podigao desnicu i prisegnuo da će «reći istinu, punu istinu i ništa osim istine». Ma što mislila o njemu, Hillary Clinton i njezini demokratski pristaše mogli su biti zadovoljni istinom o Trumpu kako ju je iznio Jim Comey. No, mnoge je zapanjilo to što ni republikanski senatori u gotovo trosatnom ispitivanju nisu pokušali dovesti u pitanje Comeyjev kredibilitet. Da, bilo je po Comeyja neugodnih pitanja, ali nije bilo pokušaja da ga se prikaže kao stranačkog igrača, nije bilo dvojbi o njegovom karakteru ili insinuacija da ima skrivene namjere.

I demokratski i republikanski senatori prihvatili su njegov iskaz kao nastup odgovornog građanina (Comey više nije šef FBI-ja pa nije morao doći svjedočiti) koji se, dok je bio na čelu Saveznog istražnog ureda, našao u nizu situacija i pritisaka kakvi se ne pamte u povijesti američke demokracije. “To su bile, vrlo jednostavno – laži!” rekao je Comey odmah na početku, u jedinom emotivnom trenutku cijelog događaja, govoreći o kontradiktornim objašnjenjima svoje smjene u kojima se zaplitala Trumpova administracija. Trump, čiji je nezaboravni slogan s predizbornih skupova bio “Lock her up!” – “Zatvorite je!”, smijenio je Comeyja pod izlikom da je bio nepravedan prema Hillary Clinton. Dakle, ne zato što nije “zatvorio”, nego zato što je naštetio njezinim izbornim izgledima ponovnim otvaranjem istrage par tjedana pred izbore! Puna 24 sata Bijela kuća je na sve moguće načine pokušavala dokazati da je to pravi razlog smjene.

Comey je prilično poštovan unutar FBI-ja

No, onda je Trump otišao na televiziju i izlajao se – rekao je da je Comeyja smijenio “zbog ove ruske stvari” i dodao je da FBI ionako bio “u rasulu» pod njegovim vodstvom. No, Jim Comey uživa veliku podršku među zaposlenicima FBI-ja, i to s razlogom. Kao zamjenik ministra pravosuđa 2007. fizički je spriječio suradnike Georgea W. Busha da iskoriste situaciju i prisile bolesnog ministra pravosuđa Johna Ashcrofta da uvede program tajnog nadzora američkih građana. Comey je taj prijedlog smatrao protuzakonitim i kad je čuo da su šef Busheva kabineta i glavni pravnik Bijele kuće krenuli k Ashcroftu, odjurio je u bolnicu.

Zahvaljujući pomoći tadašnjeg šefa FBI-ja, koji mu je dao vozilo s pratnjom i blokirao promet, Comey je pod sirenama uspio stići u bolnicu prije Bushevih ljudi. Ashcroft je ležao na intenzivnoj njezi i jedva je uspio podići glavu da čuje što mu Comey govori, ali ga je poslušao i odbio potpisati Bushev prijedlog. Činjenica da je Comey stigao u bolnicu prije ljudi iz Bijele kuće bila je presudna. A da tamo stigne na vrijeme, bila je presudna pomoć tadašnjeg šefa FBI-ja, Boba Muellera. Deset godina kasnije, Bob Mueller, kao ugledni bivši šef FBI-ja, preuzeo je od Comeyja istragu Donalda Trumpa. Treba li dalje objašnjavati zašto je Donald Trump nervozan? Čovjeka od ugleda kakav je izgradio Comey ne smjenjuje se samo tako. Jedini slučaj u kojemu je neki direktor FBI-ja uopće bio smijenjen dogodio se u vrijeme Billa Clintona i to nakon što je interna revizija dokazala ozbiljnu korupciju u kojoj je sudjelovao tadašnji prvi čovjek Istražnog ureda.

A što je Trump napravio? Smijenio je Comeyja i – da poniženje bude veće – rješenje poslao u FBI po svom tjelohranitelju, čovjeku čija je glavna karakteristika to što je fizički snažan i godinama privatno odan Trumpu. No, kad je gorila stigao u FBI, Comeyja nije bilo – glavni istražitelj bio je u Kaliforniji. Vijest se nije mogla više zaustaviti, pa je Jim Comey o svojoj smjeni saznao sa CNN-a, s televizora koji je bio uključen. Isprva je mislio da je riječ o podvali koju su mu u šali priredili kolege iz FBI-ja. No, bila je riječ o drugoj vrsti podvale. “Žao mi je da mi nije pružena mogućnost da se javno oprostim od zaposlenika FBI-ja. Žao mi je da su oni bilo izloženi lažima koje je predsjednik Trump rekao o FBI-ju”, zadrhtao je glas Comeyju dok je govorio pred senatskim odborom.

Posebno prljavi dosje privatnog obavještajca

Uslijedilo je rastavljanje Trumpa na proste faktore. Comey je iznio niz detalja koji potvrđuju da je Trump prvo pokušao zloupotrijebiti ovlasti predsjednika, a potom i protuzakonito zaustaviti istragu o vezama svoje kampanje s Rusijom. Comeyjev problematičan odnos s Trumpom počeo je nakon izbora. U siječnju, tri tjedna prije inauguracije, direktor FBI-ja posjetio je novoizabranog predsjednika u njegovu luksuznom domu u Trump Toweru, na Petoj aveniji ovdje u New Yorku. Došao je kao izaslanik obavještajne zajednice da Trumpa upozna s postojanjem i sadržajem neslužbenog “Dosjea”.

Comey je poslan zato što mandat direktora FBI-ja – za razliku od direktora CIA-e ili NSA – traje deset godina i ne ovisi o aktualnom predsjedniku. Kao jedini od šefova obavještajnih i službi kaznenog progona koji ostaje na funkciji, plus još i republikanac, Comey je Trumpa informirao o osjetljivoj temi. “Dosje Trump” nastao je kao klasičan “oppo-research”, popis dostupnog prljavog rublja o političaru koji njegovi protukandidati koriste kao municiju u kampanji. Sastavio ga je, po narudžbi Trumpovih republikanskih protukandidata, bivši britanski obavještajac Christopher Steele.

Međutim, rezultat istrage ovog plaćenog privatnog obavještajca bio je toliko alarmantan da je Steele smatrao potrebnim o svojim nalazima obavijestiti bivše kolege u britanskoj tajnoj službi, pa čak i bivšeg republikanskog kandidata za predsjednika Amerike, senatora Johna McCaina. Uz očekivani niz neugodnih informacija o Trumpu i ljudima iz njegova tima, dosje sadrži dvije posebno teške optužbe. Prvo, informaciju da su ljudi iz Trump Towera radili u dosluhu s ruskom vladom, koja je Trumpu pomogla pobijediti na izborima; i drugo, da je Rusija ucijenila Trumpa seks-videom. Trump je navodno za posjeta Moskvi zakupio isti predsjednički apartman u hotelu gdje je prethodno spavao tadašnji predsjednik Obama. Trump je, tvrdi Dosje, potom platio grupi prostitutki da ritualno obeščaste krevet na kojemu su spavali Barack i Michelle Obama.

Buzzfeed je na kraju objavio nepotvrđeni dosje

Autentičnost ovih navoda, rekao je Comey Trumpu u njihovom prvom razgovoru u Trump Toweru, američke službe nisu potvrdile, ali dosje cirkulira među novinarima i pitanje je kad će ga netko objaviti. Osim toga, ako osoba koja za tri tjedna postaje najmoćniji čovjek na svijetu može biti ucijenjena, a obavještajne službe znaju za to, on mora o tome biti informiran. I doista, niti tjedan kasnije, BuzzFeed News objavio je Dosje, Trump je demantirao sadržaj i lakonski poručio da se “ionako grozi bakterija”. No, puno veći problem od bakterija za Trumpa je bila vjerodostojnost autora Dosjea. Američki agenti u prošlosti su surađivali s Christopherom Steeleom i poznavali su ga kao vrhunskog obavještajca s pouzdanim izvorima u Rusiji.

Steeleov autoritet bio je toliki da je FBI uvrstio njegov dosje u dokazni materijal kad je od suda zatražio da odobri prisluškivanje Trumpovih suradnika osumnjičenih za komplotiranje s Rusijom. Razgovor s naprasitim i paranoidnim Donaldom Trumpom o ovoj temi sigurno nije bio najsretniji početak profesionalnog odnosa s budućim predsjednikom koji je šef FBI-ja mogao zamisliti. Što mu je Trump rekao, Comey nije otkrio ni u svjedočenju u Kongresu ni u svojoj pisanoj izjavi. Dosta se, međutim, može zaključiti iz Comeyjeve prve reakcije. Čim se spustio s 26. kata Trump Towera, prije nego što se vratio u sjedište FBI-ja u Washingtonu, dapače – čim je sjeo u službeni auto, Comey je izvadio laptop i sastavio bilješku o razgovoru s Trumpom. «Iskreno sam bio zabrinut da bi Trump mogao lagati o prirodi našeg razgovora, zato sam sastavio bilješku», rekao je Comey u svjedočenju.

Objasnio je da je za to imao tri razloga – prvo, okolnost da je na sastanku bio sam, potom samu osjetljivu prirodu stvari o kojoj je informirao Trumpa, i konačno «prirodu osobe s kojom sam razgovarao – zbog njegova karaktera brinula me mogućnost da će on o ovome lagati» – rekao je o predsjedniku Amerike bivši šef FBI-ja. Sastavljanje bilješki o razgovorima uobičajena je praksa specijalnih agenata FBI-ja kad imaju posla s kriminalcima. Ali ne i kad razgovaraju s predsjednicima. Comey je bio šef FBI-ja četiri godine i nikad nije sastavio niti jednu bilješku o razgovoru s Barackom Obamom. Među ostalim i zato što je s njim u to vrijeme nasamo razgovarao svega dvaput, od čega jednom kad ga je Obama nazvao da se oprosti na kraju mandata.

Večera u dvoje na Valentinovo

Donald Trump imao je drukčiju viziju odnosa s FBI-jem i to je brzo pokazao. Tjedan dana nakon inauguracije pozvao je Comeyja u Bijelu kuću na večeru, bez da mu je rekao da će večerati sami. Za ovalnim stolom u Zelenoj sobi, u društvu samo dvojice mornaričkih poslužitelja koji su donosili hranu i piće, od direktora FBI-ja zatražio je “lojalnost”. Comey, koji zbog prirode svog istražnog posla nije dužan biti politički lojalan predsjedniku, izvrdavao se da nije «lojalan» ali da će uvijek biti “iskren”. Na kraju je Trump imao dojam da je dobio što je htio jer su se u neugodnoj situaciji našli oko toga da će Comey biti “iskreno lojalan”. “To je ono što mi treba”, zaključio je Trump. No, stvari nisu išle kako je Trump htio.

FBI je počeo istraživati Michaela Flynna, bivšeg generala kojega je Obama svojedobno otpustio zbog antiislamskog radikalizma i nekompetentnog upravljanja agencijom kojoj je bio na čelu, a koji je bio Trumpov prvi izbor za savjetnika za nacionalnu sigurnost. Flynn je u međuvremenu priznao da je radio kao plaćeni strani agent, a svojedobno je snimljen na svečanoj večeri u Kremlju kako sjedi za istim stolom s Vladimirom Putinom (i Emirom Kusturicom). Predmet istrage FBI-ja bio je njegov razgovor s ruskim ambasadorom u Washingtonu – nudio mu je, još u prosincu 2016. dok je predsjednik bio Obama, da će opozvati sankcije koje je Obama nametnuo Rusiji zbog hakiranja kampanje Hillary Clinton. Nakon rutinskog sastanka u Bijeloj kući na Valentinovo, Donald Trump, očito svjestan da radi nešto što je protivno svim pravilima, zamolio je prisutne da napuste Ovalni ured – sve osim Comeyja.

Po njegovu svjedočenju, to je čulo dvadesetak ljudi, od potpredsjednika Mikea Pencea naniže. I neki od njih, rekao je Comey, očito su znali da predsjednik ne bi trebao nasamo razgovarati sa šefom FBI-ja – bilo kad, a pogotovo ako FBI istražuje njegovu kampanju. Ministar pravosuđa Jeff Sessions pokušao se zadržati uz Comeyja kad je većina drugih već izašla, ali mu je Trump rekao da ode. Zadnji u Ovalnom uredu ostao je Trumpov zet Jared Kushner, sluteći da se sprema katastrofa koju bi trebalo spriječiti. No, i njega je Trump poslao van. Kad su ostali sami, predsjednik je od šefa FBI-ja zatražio da obustavi istragu nad Michaelom Flynnom. “Nadam se da možeš naći načina da ga pustiš, nadam se da ćeš ga pustiti. On je dobar tip, nadam se da ćeš ga pustiti”, nedvosmisleno je Trump rekao Comeyju. Direktor FBI-ja složio se da je Flynn “dobar tip”, ali nije rekao da će ga “pustiti”.

‘Ako se ikada odlučiš kandidirati, pobjedit ćeš’

Šef kabineta Reince Priebus usred razgovora pokušao je ući u Ovalni ured i zaustaviti Trumpov pokušaj ometanja pravde. Kad ga je vidio da viri na vratima, Trump je Priebusu odmahnuo da ode. U tom razgovoru sudbina Jima Comeyja bila je zapačaćena. Moguće i sudbina Donalda Trumpa. Comey, kojemu su se tada upalili svi alarmi, susret je detaljno zabilježio. O svemu je obavijestio vodstvo agencije kojoj je bio na čelu, ali i ministra pravosuđa Sessionsa, od kojega je zatražio da ga više nikad ne ostavlja nasamo s Trumpom. Međutim, ništa nije pomoglo. Trump je nastavio nazivati Comeyja, nekad samo da ga pita kako je, nekad da mu kaže kako on “nema ništa s ruskim kurvama”, a s očitim ciljem da ga prisili da obustavi istragu koju je smatrao opasnom po sebe.

Comey je i dalje alarmirao nadležne, prvo jednog pa drugog zamjenika ministra, ali nije bilo odgovora. Kako je istraga išla dalje i Trump nije dobio što je očekivao, smijenio je šefa FBI-ja i na Twitteru mu zaprijetio da ima snimke njihovih razgovora. Pa ipak, u tom trenutku Comey je još jednom nadmudrio Trumpa. Na svjedočenju je priznao da je zamolio prijatelja, profesora prava na Columbiji, da upozna novinare sa sadržajem bilješke koju je Comey sastavio nakon što ga je Trump pokušao prisiliti da odustane od istrage Flynna. “To sam napravio da pokažem što se događalo i da istragu iz mojih ruku preuzme specijalni istražitelj”, rekao je Comey.Dan nakon smjene, Trump je – opet u Ovalnom uredu – primio ruskog ministra vanjskih poslova i ruskog ambasadora u Washingtonu, dakle upravo čovjeka zbog kojega se Flynna istražuje.

Pohvalio im se da je otpuštanjem Comeyja otklonio pritisak koji je stvorila istraga o ulozi Rusije u kampanji. No, nije dugo trebalo da se pokaže da je smjena Comeyja bila najgluplji potez koji je Trump mogao napraviti i da je rezultirala imenovanjem posebnog istražitelja, uglednog bivšeg šefa FBI-ja Boba Muellera, u čijim je rukama sad sudbina Trumpa i njegovih suradnika u aferi koja je “nadmašila Watergate”. Još prije nego što je postao zvijezda reality televizije, u zlatnim osamdesetima, Donald Trump iz nekog je razloga – vjerojatno želje da se time pohvali i uvjerenja da mu to podiže društveni status – pisao Richardu Nixonu i pozvao ga da ga gleda u nekoj televizijskoj emisiji. Ražalovani bivši predsjednik uzvratio je kurtoaznom porukom:

Dragi Donalde,
Nisam vidio emisiju, ali gospođa Nixon mi je rekla da si bio odličan. Kao što možeš pretpostaviti, ona je stručnjakinja za politiku i predviđa da – kad god se odlučiš kandidirati na izborima – pobijedit ćeš!
S poštovanjem –
Richard Nixon

Trump se i ovo jutro probudio u Bijeloj kući

Trump je bio toliko impresioniran činjenicom da mu je Nixon odgovorio da je pismo najvećeg kriminalaca u američkoj političkoj povijesti uokvirio i držao u uredu sve od 1987. Kad je izabran za predsjednika, Nixonovo pismo okačio je u Ovalnom uredu. Nixon vjerojatno nije ni sanjao je da će Trump jednog dana postati predsjednik. Još je manje mogao pretpostaviti da bi taj plejboj i građevinski poduzetnik mogao završiti kao on, osramoćen u nezapamćenom skandalu i smijenjen ili prisiljen na ostavku. Izgledi da se to dogodi sigurno su veći nakon svjedočenja Jima Comeyja u Kongresu.

No, ako do toga ikad i dođe, pred nama je sigurno još dugačak put. Donald Trump i jutros se probudio u Bijeloj kući, ustao i prošetao do Ovalnog ureda. Sjeo je za radni stol koji su koristile generacija američkih predsjednika. Niti dva metra dalje, sa zida ga zloguko gleda uokvireno pismo: «Dragi Donalde, kad god da odlučiš kandidirati, pobijedit ćeš. S poštovanjem – Richard Nixon»

Đivo Đurović
Analitičar
18 članaka Više o autoru