Nisam htio da Badel preuzme tvrtka čudno povezana s Agrokorom. Ministar Marić inzistirao je na tome

Drago Hedl razgovarao je s bivšim ministrom gospodarstva Tomislavom Panenićem koji tvrdi kako je, dok su obojica bili u Oreškovićevoj Vla...

Tomislav Panenić, saborski zastupnik Mosta i bivši ministar gospodarstva u vladi Tihomira Oreškovića, izravno je, u maratonskoj saborskoj raspravi prošloga tjedna, do sada najkonkretnije optužio ministra financija Zdravka Marića za ozbiljan sukob interesa. Izravno mu je pripisao umiješanost u pogodovanju đakovačkom Meteoru u preuzimanju Badela, što je Panenić, vidjevši o čemu se radi, kao tadašnji ministar gospodarstva, kako tvrdi, na neko vrijeme spriječio. Panenić je dao naslutiti kako je Agrokor, zakamuflirano, uz pomoć Meteora, trebao preuzeti Badel.

No, Panenićev istup u Saboru, što zbog sitnih noćnih sati kada je u dvorani bilo tek nekoliko zastupnika, što zbog burnih događaja oko glasanja o povjerenju Zdravku Mariću i ostavke Bože Petrova, prošao je prilično nezapaženo. Mostovog saborskog zastupnika Panenića pitamo je li se i na koji način ministar financija Zdravko Marić, već u vrijeme predstečajne nagodbe Badela, doveo u sukob interesa.

‘Povezanost i očita namjera za izvlačenje novca’

“Kao resorni ministar financija Marić je morao donijeti ključne odluke koje se odnose na postupak predstečajne nagodbe Badela. Prva se odnosila na nastavak postupka, koji je prekinut još 2013. godine. Druga se odnosila na donošenje odluke o razini otpisa za vjerovnike u nadležnosti Ministarstva financija koji glasuju o planu restrukturiranja u predstečajnoj nagodbi. To bi bile redovne odluke bez sukoba interesa da odabrani strateški partner koji će ući u Badel nije bio Meteor d.o.o. u kojem Darko Knez od svibnja 2016. ima 25 posto udjela i obnaša funkciju direktora.

Knez je do tada, do svibnja 2016., bio izvršni potpredsjednik maloprodaje Agrokora i direktor Konzuma. No, on još uvijek, i danas, obnaša važne funkcije u dvije Agrokorove tvrtke: u Adria Retailu je direktor, a u Multiplus cardu predsjednik nadzornog odbora. Dakle, Marić i Knez bili su poslovne kolege u Agrokoru”, kaže Panenić za Telegram.

“Kako je moguće da Darko Knez, direktor Konzuma, djelomično izađe iz Agrokora, ali ne iz cijelog sustava. Jasno je da postoji povezanost između Meteora i Agrokora i da služi za izvlačenje novca. Da bi jedna ozbiljna korporacija poput Agrokora pustila svog direktora (Kneza) da ode u konkurentsku tvrtku, a paralelno je direktor i kod njih, to nisam nikada vidio u svijetu trgovačkih društava”, kaže za Telegram bivši ministar gospodarstva.

‘Odluku je osobno potpisao ministar Zdravko Marić’

Zanimljiv je i tajming u kojem se sve to događa. Darko Knez u svibnju 2016. (u to vrijeme Panenić je ministar gospodarstva, a Marić ministar financija) kupuje 25 posto dionica đakovačke tvrtke Meteor. Mjesec dana kasnije, krajem lipnja 2016., sastaje se Savjetodavno vijeće Ministarstva financija, tijelo pod izravnom ingerencijom ministra financija, nadležno za predlaganje otpisa dugova prema državi u predstečajnoj i stečajnoj nagodbi. Carinski i porezni dug Badela bio je golem: Carinskoj upravi, prema podacima samog Badela, ta je tvrtka dugovala 55.219.745,84, a Poreznoj 9.793.805,75 kn.

Dakle, ukupni dug Badela prema državi (ne računajući dug prema Fondu za zaštitu okoliša i energetiku učinkovitost koji je bio 89.431.332,69 kuna) iznosio je 65.013.551,59 kuna. Savjetodavno vijeće Ministarstva financija kojeg je činilo troje predstavnika Porezne uprave (Igor Borošak, Igor Andraković, Maja Turković) predstavnica Ministarstva financija (Branka Grabovac) i Carinske uprave (Marijana Semulić), te dvoje predstavnika Fonda za zaštitu okoliša (Srđana Piasevoli, Igor Zgomba) donose odluku o otpisu 60 posto državnog duga Badela.

“Tu odluku potpisuje osobno ministar Marić. On ni na koji način u to nije uključio svojeg tadašnjeg zamjenika Sašu Drezgića iz redova Mosta. Marić je i inače, cijelo to vrijeme, ignorirao Drezgića i nije mu dopuštao da u ičem bitnijem sudjeluje”, tvrdi bivši ministar. Sve to, nastavlja, događa se u vrijeme kada je Badel, u kojem je država u tom trenutku imala vlasnički udjel od 67,68 posto, tražio strateškog partnera za uključivanje u provedbu mjera financijskog i operativnog restrukturiranja u postupku predstečajne nagodbe. Javile su se četiri tvrtke: već spomenuti đakovački Meteor, zagrebački Oštrc, slovački St. Nicolaus i splitska Stanić Grupa. Na kraju, ostale su samo dvije – Meteor i St. Nicolaus.

‘Obveze bi tim tempom ispunili za 150 godina’

“U mandatu Vlade premijera Oreškovića intenzivno se razgovaralo o stanju u Badelu i mogućem ulasku Meteora kao strateškog partnera u Badel. I ja i premijer Orešković tvrdili smo kako Meteor svojim kapacitetima ne može pridonijeti budućem razvoju Badela jer ostvaruje premali obujam proizvodnje i njegov profit nije dostatan da u razumnom roku financira predloženo ulaganje. Također je ponuđeni iznos bio premali u odnosu na stvarnu vrijednost Badela. Nakon pokušaja prevare od strane Meteora u kolovozu 2016. godine, kada su tvrdili da su preuzeli dvije trećine ukupnih potraživanja vjerovnika što bi im omogućilo samostalno odlučivanje o tijeku predstečajne nagodbe, donio sam odluku o prekidu postupka traženja strateškog partnera.

Takva odluka bila je službeni stav Ministarstva gospodarstva, premijer je bio suglasan, a ministri su jasno znali razloge odluke te nitko nije dao niti jednu primjedbu. No, Badel je to opstruirao. Zašto je ta odluka u Vladi Andreja Plenkovića promijenjena, treba pitati njih”, kaže Panenić koji je u to vrijeme bio tehnički ministar u Vladi Tihomira Oreškovića.
Meteor je, podsjetimo, u ponudi o preuzimanju Badela najavio ulaganje od 26 milijuna eura (oko 195 milijuna kuna). No, Panenić je to zaustavio. I danas ponavlja da je Meteor David koji želi preuzeti Golijata: ta je tvrtka imala godišnji promet od 50 milijuna kuna i samo milijun kuna dobiti.

“Za ispunjenje njihovih obveza vezano za ponudu, tim tempom trebalo bi im 150 godina”, kaže Panenić i nastavlja: S obzirom na jasnu povezanost Darka Kneza s Agrokorom, smatra kako je jedino logično objašnjenje da se radi o prikrivenom Agrokorovom pokušaju preuzimanju Badela. “Opravdana je sumnja da bi tim preuzimanjem bilo onemogućeno ispitivanje brojnih štetnih poslovnih odluka koje su dosadašnje uprave nanijele tvrtki Badel, a ujedno bi se onemogućilo ispitivanje tragova novca koji su iz Badela 1862 odlazili prema brojnim političarima i tvrtkama”, tumači.

‘Ni jedna banka za to im ne bi odobrila kredit’

Saborskog zastupnika Mosta, Tomislava Panenića zamolili smo da pojasni tvrdnju izrečenu u saborskoj raspravi o izglasavaju povjerenja ministru Zdravku Mariću. Pitamo ga je li činjenica da je Marić potpisao otpis 60 posto Badelovih dugova prema Poreznoj i Carinskoj upravi – a da potom Meteor u kojem je Agrokorov čovjek (Knez) želi preuzeti Badel, najčvršći dokaz Marićevog sukoba interesa.

“Upravo sam u raspravi o povjerenju ministru Mariću ukazao na evidentan sukob interesa zasnovanog na toj činjenici”, potvrđuje Panenić. Na osnovu mišljenja Savjetodavnog vijeća ministar financija, Zdravko Marić, donio je konačnu odluku o otpisu 60 posto tražbina što je propisano Uredbom o uvjetima, načinu i postupku raspolaganja tražbinama s naslova poreznog duga u predstečajnom i stečajnom postupku.

Panenić kaže kako je, tada već kao tehnički ministar nakon pada Oreškovićeve Vlade, u kolovozu 2016. u dopisu Meteoru, ne ulazeći u kvalitetu njihove ponude, tražio dokaze o izvoru ponuđenih sredstava za dokapitalizaciju Badela (26 milijuna eura), odnosno kako kane dokazati financiranje jer temeljem njihovih pokazatelja o ekonomskom poslovanju ni jedna banka im ne bi odobrila kredit za preuzimanje Badela. Panenić kaže da je to tražio zbog toga što su u sastavu Meteor grupe bile i tvrtke u financijskim poteškoćama, poput Labuda i sisačkog Badela (poznatog po proizvodnji octa Kisko).

No, posebno je zanimljiva tvrdnja Tomislava Panenića kako je već i ranije bilo pokušaja Agrokora da izravno preuzme Badel, u čemu nisu uspjeli. Zanimalo ih je, tvrdi Panenić, Badelovo zemljište na Žitnjaku. Radi se o iznimno atraktivnom građevinskom zemljištu, a proizvodnja Badela može se jednostavno izmjestiti bilo gdje, na manje skupu lokaciju. Ova na Žitnjaku, kaže Panenić, previše je atraktivna da bi ondje bili proizvodni pogoni.

Drago Hedl
Istraživački novinar
196 članaka Više o autoru