Predrag Šustar: ‘Bespredmetno je raspravljati o potrebi reforme obrazovanja, a u nogometu ima većih problema od Mamića’

Telegram: Kakav je Vaš stav o integraciji Katoličkog bogoslovnog fakulteta i Filozofskog fakulteta u Zagrebu? Mnogi smatraju da se taj proces provodi nasilno, svjedoci smo i velikog studentskog otpora…

Šustar: Tu se ne radi o integraciji ili spajanju fakulteta, to je krivi izraz. Ovdje se radi o suradnji vezanoj uz ponudu određenih studijskih programa. Treba naglasiti da sveučilišta i fakulteti imaju svoju autonomiju, ovo je u njihovoj domeni i ja sam uvjeren da će se dogovoriti imajući u vidu interes studenata.

Rasprava koja se odvija pokazala je dobre argumente s obje strane i sad je na fakultetima da nađu najbolje rješenje za studente. Radi se o novoj studijskoj ponudi, siguran sam da će sučeljavanje argumenata iznjedriti najbolja rješenja.

Telegram: Znači, Vi osobno podržavate taj proces?

Šustar: Podržavam osmišljavanje inovativnih i kvalitetnih programa, ali isto tako, programa koji ne generiraju konflikte. Fakulteti moraju vidjeti što je za njih najbolje.

Reforma obrazovanja

Telegram: Što je s kurikularnom reformom? Najavili ste da se nastavlja, no zadnjih tjedana pojavljuju se različite informacije i tumačenja.

Šustar: U tijeku je stručna rasprava o kurikulumskim dokumentima, a vrlo brzo ćemo ući u ključnu fazu – u javnu raspravu. Pozivam sve da se aktivno i odgovorno uključe u raspravu o kurikularnim dokumentima kako bi oni u konačnici bili što kvalitetniji i bolji. Upravo će stručna i javna rasprava pokazati kako kao društvo funkcioniramo te na koji način možemo poboljšati kurikulumske dokumente i koliko duboko treba ići da se dokumenti poboljšaju. Ovaj reformski zahvat ide od predškolskog preko osnovnoškolskog do srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja.

Mislim da je bespredmetno sumnjati u potrebe reformi. Ako želimo profunkcionirati kao društvo punim plućima, onda se moramo naučiti institutu javne rasprave i dokumente izbrusiti uzimajući u obzir pristigle prijedloge i primjedbe.

Kada sukladno najvišim standardima demokracije donesemo kurikulumske dokumente koji su u svojoj biti razvojni dokumenti, tih se standarda trebamo držati. Za iduću školsku godinu planirana je eksperimentalna provedba u dijelu osnovnih i srednjih škola i ja se ozbiljno nadam da će tako planirana dinamika biti ispoštivana. Komentari, prijedlozi i primjedbe zainteresirane javnosti utjecat će na dinamiku. Cilj nam je dobiti što kvalitetniji dokument.

Telegram: Neki istaknuti članovi Domoljubne koalicije prilično su oštro javno kritizirali prijedlog novog kurikuluma.

Šustar: Kritika je bilo, i to ne samo iz Domoljubne koalicije. Primjedbe ne moraju nužno biti loše, moramo shvatiti da nije drama ako se nekoga kritizira.

Imamo dobru suradnju, bitno je da smo u stalnoj komunikaciji s ljudima koji rade na reformi. Institucije i fizičke osobe pozivam da se usredotoče na stručnu, a potom i javnu raspravu jer tako najbolje mogu pomoći.

Telegram: Jedan od čelnika Domoljubne koalicije Ladislav Ilčić, kritizirao je taj dokument te spominjao nekrofiliju, pedofiliju i incest.

Šustar: Vjerujem da su kurikulumski dokumenti rađeni u najboljoj namjeri i najboljem znanju. Ako postoji bilo kakvo odstupanje u tim dokumentima, bilo da se radi o kvaliteti ili demokratskim vrijednostima, to će se kroz raspravu uočiti i ispraviti. Ali ponavljam, svi koji su sudjelovali u tome, i oni koji su kritizirali, vjerujem da su to radili u najboljoj namjeri. Jer, ne zaboravimo, radi se o najosjetljivijem dijelu našeg društva, a to su naša djeca. Cilj nam je izraditi dokumente kakve imaju dobro uređene države, a po mogućnosti čak i bolje i kvalitetnije, zašto ne?

Telegram: Čini se da niste zadovoljni Zakonom o sportu; već ste najavili novi.

Šustar: Jedan od ciljeva u ovom mandatu je izrada Nacionalne strategije sporta koja bi bila podloga za novi i cjeloviti Zakon o sportu. Mislim da je to dobar put, za koji se već pokazalo da funkcionira prilikom pripreme Nacionalne strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije.

Poruka je vrlo jasna, moraju se uključiti sve relevantne institucije i pojedinci te postaviti ciljevi i prioriteti, kao temelj za novi Zakon o sportu. Taj će zakon biti rezultat konsenzusa struke i kvalitetne javne rasprave. Imat ćemo stabilnost u sportu, stabilni sustav lišen ovih potresa koji su često rezultat nametanja partikularnih interesa.

S tim u vezi, u ovom je mandatu primarna izrada Nacionalne strategije sporta i na temelju nje Zakona i podzakonskih akata, uključujući i niz drugih mjera i aktivnosti koje će pridonijeti razvoju sporta u Hrvatskoj, i to ne samo vrhunskog, već i školskog, akademskog i rekreativnog.

Telegram: Smatrate li da je postojeći zakon donesen zbog Zdravka Mamića?

Šustar: Ne želim vjerovati u to. U spekulacije ne bih ulazio. To će bolje znati oni koji su na tome direktno radili. Moja je primjedba to da su izmjene tog zakona išle u proceduru po hitnom postupku, bez javne rasprave. Dakle, mimo demokratske procedure u kojoj se može utvrditi, prije nego se zakon počne primjenjivati, što nije u redu s jednim tako ozbiljnim dokumentom. Može se činiti čudnim što inzistiram na institutu javne rasprave, ali taj institut se, kao oblik inicijative, uklapa u širi koncept sudjelovanja stručne i zainteresirane javnosti u oblikovanju javnih politika.

Mislim da je, od gospodina Mamića, za nogomet mnogo veći problem ova stvorena umjetna podjela na sjever i jug, i to svakako nije dobro. Vrijednosti koje promiče sport mogu i moraju biti generator zajedništva, naravno i fer kompeticije između klubova, ali ne i podjela. Ponovno bih spomenuo krucijalne dokumente, a to su Nacionalna strategija sporta i novi Zakon o sportu koje ćemo izraditi, a kojima bi trebalo postići da se svi segmenti hrvatskoga sporta urede na jedan transparentan i nedvosmislen način, s jasnim pravilima koja će prevenirati postojeće devijacije. Takvi dokumenti će štititi hrvatski sport i društvo u cjelini.

Telegram: Kada ćete imenovati pomoćnika za sport? Spekuliralo se s raznim imenima: Rađa, Šimenc, Žaja?

Šustar: Vrlo skoro. Ovo dugo traženje je zapravo poruka koliko nam je sport važan i društveno vidljiv. Pažljivo smo razmatrali tko bi mogao preuzeti jednu tako važnu poziciju. Svi ostali pomoćnici su već imenovani, vrlo uskoro ćemo imenovati i pomoćnika za sport. Bitno mi je ekipirati dobar i kvalitetan tim koji će anulirati postojeće nepravilnosti te kvalitetnim iskoracima ponuditi rješenja.

Telegram: Koliko uopće imate samostalnosti u izboru suradnika?

Šustar: Politika je uvijek stvar kompromisa, treba se dogovarati s partnerima, kolegama. Ministar je taj koji je odgovoran na kraju, njegova je stoga zadnja. Važno je postići dogovor; na kraju krajeva, ne bi bilo korektno raditi stvari isključivo po vlastitom naumu. Suradnja i kompromisi sastavni su dio svakog posla.

Telegram: Jeste li u svom resoru osjetili trzavice, koje su dosta vidljive između Mosta i Domoljubne koalicije ?

Šustar: Vlada donosi vrlo odgovorne odluke, stoga je u potpunosti normalno da se o tome raspravlja. To zahtijeva vrijeme, no ponekad je dobro dva, tri puta promisliti prije donošenja konačne odluke.

Kao i svakoj Vladi, treba nam određeno vrijeme da se zalaufamo u donošenju odluka. Ako se procijeni da smo prespori, ljudi će naći načina da nam to poruče. Aktualac u Saboru je jedan od načina da Sabor kontrolira izvršnu vlast. To može biti neugodno, no nije bitno je li meni osobno neugodno, već da ono što radiš bude dobro.

Telegram: Zašto ste prolongirali donošenje uredbe kojom se financiraju sportaši koji idu na Olimpijske igre? Uredba je donesena tek nakon intervencije HOO-a, koji je poslao dopis premijeru Oreškoviću.

Šustar: Olimpijska je godina, kolege u HOO-u vode računa o tome da imaju potrebna sredstava. Razumijem to i dobro je da su o svemu obavijestili premijera. Društvo je puno skupina koje imaju svoje interese, i to je dobro, no u ovom trenutku mi moramo biti svjesni da su Olimpijske igre ove godine i da one predstavljaju događaj koji nije samo sportski. Vrhunski sportaši naši su veleposlanici, oni promoviraju hrvatsku državu.

Telegram: Niste taj dopis HOO-a doživjeli kao napad na Vas?

Šustar: Ma ne, samo podizanje razine svijesti. To znači da je u ovome trenutku to izuzetno važno i da o tome moramo voditi računa.

Telegram: A gdje će Ministarstvo podvući crtu, s obzirom da ste u proračunu dobili 158 milijuna kuna manje nego što je bilo prošle godine?

Šustar: Bez obzira na određene promjene u proračunu, mi smo napravili iskorake. Primjerice, osigurali smo dodatna sredstva za pripremu i provedbu državne mature, u iznosu od 4,5 milijuna kuna, povećali smo sredstva za Zakladu za znanost za više od 9 milijuna kuna, uz 17 milijuna kuna iz Fonda za zaštitu okoliša promovirat ćemo 158 novih doktoranada koje ćemo zaposliti. Vodimo računa o tome da se provode temeljne aktivnosti te smo osigurali sredstva za Cjelovitu kurikularnu reformu uz mogućnost korištenja Europskog socijalnog fonda, no gdje god možemo, moramo i mi racionalizirati sredstva. Dakle, kad uzmemo u obzir sredstva iz europskih fondova, proračun je i veći. No, to još uvijek nije dovoljno za Hrvatsku u idućem razdoblju.

Telegram: Novi Prijedlog o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja izazvao je oštre kritike. Prema tom prijedlogu, kandidat za docenta ima obvezu objavljivanja određenog broja tekstova na hrvatskom. Prema tim kriterijima, ni vi ne biste mogli postati docent.

Šustar: Da, prema tom prijedlogu sam previše objavljivao vani. Rasprava u vezi pravilnika i dalje traje. Ono što ja osobno mislim je da pravilnik mora dovesti naše znanstvenike u situaciju da budu što kompetitivniji u europskom istraživačkom prostoru. Taj prostor nije samo nacionalna država, mi smo dio EU i moramo se plasirati i na to tržište. Dobrodošle su sve mjere koje dovode do toga da mi budemo što više međunarodno prepoznatljivi i kompetitivni, a isto tako da imamo nacionalna istraživanja, od nacionalnog značenja.

Telegram: Što Vi, kao ministar obrazovanja, mislite o prepisivanju diplomskih radova?

Šustar: Ja bih rekao da je to problem institucije, mentora, povjerenstva pa onda i samog pojedinca. Radi se o odgovornosti mentora i povjerenstva, a ona je, između ostalog, pokazatelj kvalitete rada institucije.

Telegram: Hoće li biti održana javna polemika na temu teorije evolucije koju ste najavljivali? Što je s time?

Šustar: Razgovarao sam s kolegom Puljkom i ostalima koji su inicirali tu polemiku. Dogovorili smo rasprave na Sveučilištu u Splitu i pokušavamo uskladiti termine. Hrvatska treba takve rasprave, to može biti vrlo zanimljivo i volio bih da rezultira dobrom porukom studentima te da takvih susreta bude i više, na različitim znanstvenim područjima.

Telegram: Religiozni ste, mislite li da je vjeronauku mjesto u školama?

Šustar: Vjeronauk je zamišljen kao izborni predmet, i to je super. Ja imam situaciju da mi mlađa kći ide na vjeronauk, a starija je u srednjoj školi izabrala etiku. Živimo pluralizam.

Dakle, vjeronauk u srednjoj školi ima alternativu i bilo bi dobro da se ta alternativa izbornosti koju imamo u srednjim školama zajamči i u osnovnim školama. Pa ako netko neće vjeronauk, da ima za izbor nešto drugo. Inače, Biblija nije knjiga samo za one koji vjeruju, već je važan dio ne samo zapadne kulture, već i šire. Zašto se o toj knjizi ne bi govorilo na način da ona nije samo izvor određene religije? Ona i njezin sadržaj mogu biti i poticaj za etičke i druge rasprave.

Telegram: Kako ste se odlučili za ulazak u politiku?

Šustar: Šest godina bio sam dekan Filozofskog fakulteta u Rijeci i kroz taj javni rad zainteresirate se za politiku. Završio sam molekularnu biologiju pa onda filozofiju.

Filozofija je upućena u javni rad i, za razliku od molekularne biologije, niste zatvoreni u laboratorij, nego intenzivnije radite s ljudima. Sebe smatram prvenstveno filozofom i stoga sam se kao dekan prilično društveno angažiranog fakulteta zainteresirao za politiku. To je u neku ruku bio i logični slijed koji je vodio k politici.

Politika zna biti gruba, morate imati energiju. S nekim ljudima i stvarima kliknete, a s nekima ne. Rekao bih da sam ja kliknuo s politikom i filozofijom. Imam korijene na fakultetu pa to primjenjujem na politiku. To je u mojoj situaciji dobro, miran sam više nego oni koji se bave isključivo politikom. Volio bih kad mladi ne bi toliko bježali od politike i kada bi se u što većem broju uključili u politiku, a ne da budu a priori protiv nje.

Telegram: A jeste li kliknuli s premijerom Oreškovićem? Što je presudilo da Vas izabere među ostalim kandidatima za ministra?

Šustar: Imali smo dobar, dugačak razgovor. Pričali smo o idejama za ovaj resor. Izuzetno dobar razgovor, jedan od najboljih intervjua koje sam imao. Bilo je super s njim razgovarati.

Telegram: Što ste mislili kad ste studentima poručili neka idu van Hrvatske?

Šustar: Ljudi su previše u jednoj sredini, to i jest jedna boljka našeg visokoškolskog sustava. Moja ideja je bila da studenti iskoriste programe koji su im na raspolaganju tijekom školovanja – Erasmus i drugi programi koji omogućuju studentima da jedno vrijeme studiraju vani. To je poželjno. Govoreći iz vlastitog iskustva, bio sam i u Americi i u Europi, mogu reći da tu prikupite određena iskustva koja mogu biti neprocjenjiva. Kada ste stalno u jednoj sredini, može se dogoditi da zahrđate.

Možete ići i u drugu krajnost pa zauvijek otići iz Hrvatske, ali ni to ne mora biti loše ako čovjek ostane u kontaktu sa svojom domovinom. Imamo primjer prof. Marina Soljačića koji je na MIT-u i koji danas nagrađuje najbolje maturante u Hrvatskoj iz STEM područja. To je primjer jedne izvanredne suradnje.

Dakle, ono što sam mislio svojom izjavom jest kako je poželjno da ljudi idu privremeno u inozemstvo pa se onda obogaćeni znanjem i iskustvom vrate. Nakon prikupljanja iskustva, neki će shvatiti da i sustavi izvan Hrvatske imaju svojih anomalija, i vjerujem da će tada više cijeniti svoju vlastitu zemlju. S distance se često bolje vidi. Kada ste vani, osjećaji koje imate prema svojoj zemlji su snažniji i bistriji. Nadalje, ti ljudi kad se vrate, postavljaju strože standarde i djeluju na nas afirmativno, stvarajući pozitivni pritisak da se radi kvalitetnije.