Prema anketama, lista Zagreb je naš raste i mogli bi ući u skupštinu; sjeli smo s njihovim kandidatom

TELEGRAM: Ime platforme je ‘Zagreb je naš’. A tko ste to vi?

TOMAŠEVIĆ: Mi smo stanovnici ovog grada. Zagreb pripada svim stanovnicima, a ne političkim moćnicima poput Bandića ili tajkunima poput Horvatinčića i Todorića. Želimo naglasiti da proračunski novac naš. Naši su i tramvaji, naši su parkovi, a ne vlasništvo nekih pojedinaca koji su prisvojili zajedničke resurse i od toga već 16 godina dobro žive.

TELEGRAM: Mnoge protestne opcije ne žele se odrediti po nekim ideološkim pitanjima. Vi za sebe, pretpostavljam, možete reći da ste ljevičar?

TOMAŠEVIĆ: Mi smo okupili progresivne političke snage različitih političkih profila. Osobno bih se svrstao kao zeleno lijevo.

TELEGRAM: Dugo ste se bavili aktivizmom, je li vam politika onda nekako bila logičan razvoj događaja. Jeste li već tada razmišljali o tome da ćete se uključiti u politiku?

TOMAŠEVIĆ: Kao prvo nisu među nama samo aktivisti, već su tu znanstvenice, kulturni radnici, sindikalistkinje. Osobno kao aktivist nisam tada o tome razmišljao. Sve borbe bile su kritike loših projekata, no svih ovih godina predlagali smo i rješenja u gospodarenju otpadom, javnom prijevozu, zelenim površinama, vodoopskrbi… Sva ta rješenja nisu zanimala nijednu političku opciju i zato smo odlučili kandidirati se na izborima. Tragikomična je situacija da su sada svi kandidati pred lokalne izbore otkrili te teme i odjednom na sučeljavanjima preuzimaju naše stavove i ideje o kojima trubimo već 10 godina. Svi osim Bandića, on je kukavica i nikad ne dolazi na sučeljavanja. Ostali kandidati, ako ništa drugo, barem iznose sad te stavove u kampanji. No skeptični smo što će raditi nakon izbora. Zato je bitno da smo se kandidirali. Prema posljednjim anketama sigurno ulazimo u Skupštinu i od tamo ćemo moći gurati ta rješenja te kontrolirati jesu li ostale političke opcije ostale dosljedne stavovima koje su iznosile u kampanji.

TELEGRAM: Jeste li vi orijentirani samo na ekologiju? Ako biste ostvarili iznimno dobar rezultat morali biste se baviti i ostalim, financijama, Holdingom….

TOMAŠEVIĆ: Zelena politika nipošto nije svedena samo na zaštitu okoliša kao što niti lijeva politika nije svedena na radnička prava. Moje je obrazovanje prije svega u političkim znanostima odnosno u upravljanju. Nadalje, moj magisterij iz Cambridgea se službeno zove “Okoliš, društvo i razvoj”, tako da se tu nikako ne radi samo o okolišu već i o društvenom i ekonomskom razvoju. Imam obrazovanje iz različitih ekonomskih predmeta kroz različite ekonomske paradigme, a ne samo neoklasičnu paradigmu koja je danas dominantna. Ako govorimo konkretno o Holdingu, najviše istraživačkog iskustva i znanja imam upravo o komunalnim uslugama i upravljanju poduzećima koje pružaju komunalne usluge.

Javna poduzeća danas ne rade u javnom interesu već su kooptirana od stranačkih elita, a s druge strane alternativa da se prirodni monopoli privatiziraju dovodi do povećanih računa za građane i ekstraprofita za koncesionare. Traži se novi model. Taj model smo tražili u različitim europskim gradovima i sve više se pojavljuje model prema kojem se komunalna poduzeća i dalje zadržavaju u javnom sektoru, ali se širi društveni nadzor nad upravljanjem javnim poduzećima. Za upravu Zagrebačkog holdinga ćemo raspisati javni natječaj, ali ključno je kako se nadzire upravljanje. Ako su samo političari u Nadzornim odborima, onda je jasno da javna poduzeća počinju funkcionirati kao bankomati stranaka, počinje kadroviranje stranačkih vojnika. namještaju se javne nabave…

U nadzorne odbore ćemo staviti predstavnika korisnika komunalnih usluga odnosno potrošača koje će osigurati dugoročni interes kvalitetne i održive usluge povrh ograničenih političkih mandata od četiri godine. U nadzorne odbore ćemo staviti i predstavnike industrije, radnika, nezavisnih stručnjaka i organizacija koje se bave općim dobrom i na taj način proširiti društveni nadzor nad radom javnih poduzeća. Moramo ustanoviti neke druge principe prema kojima bi ocjenjivali rad javnih poduzeća. Ne možemo javna poduzeća ocjenjivati na temelju toga koliki im je profit, to nije njihova funkcija, nego je njihova glavna funkcija da ispunjavaju javni interes, a definirati javni interes i kontrolirati da li se provodi treba kontrolirati šira javnost. To je najbolji osigurač da javna poduzeća doista rade za potrebe većine građana. To se u Zagrebu nažalost nije dogodilo.

TELEGRAM: Imate li neke projekcije što bi se dogodilo kada biste proveli sve to o čemu govorite? Bi li računi bili manji, a usluge bolje?

TOMAŠEVIĆ: Svakako da će računi za vodu biti manji ako bude manja naknada koja se plaća koncesionarima. Primjerice ugovor o pročišćavanju otpadnih voda koji je sklopila aktualna gradska vlast je i državna revizija proglasila štetnim, a on je na snazi do 15. prosinca 2028. godine. Prema ugovoru, oko 32 milijuna kuna mjesečno plaćamo dva privatna poduzeća i stoga ćemo napraviti reviziju tog ugovora kako bi snizili cijenu vode za kućanstva barem za jednu trećinu. Prvo treba vidjeti koliko je i kakvih aneksa sklopljeno na taj ugovor jer neke brojke govore o više od 80 aneksa. Treba vidjeti ima li tu elemenata kaznenih djela. Ako ima, to bi svakako olakšalo poziciju Grada za jednokratni raskid ugovora bez plaćanja penala. U svakom slučaju postoje različiti pravni i politički instrumenti kako krenuti u razgovor s koncesionarima i revidirati ugovor. Isto tako treba reći da trenutno 50 posto vode iscuri iz gradskih cijevi i to je odgovornost Grada, a ne potrošača. Neki pristojni gubici u zemljama EU su oko 10 posto.

TELEGRAM: Ako uđete u tijela koji će biti prioriteti za koje ćete se pokušati izboriti, osim vode o kojoj ste govorili?

TOMAŠEVIĆ: Prioritet će biti zatvaranje Jakuševca što je trebalo napraviti još prije 15 godina. Već u nekoliko mjeseci adaptirat ćemo kompostanu koja je najveći izvor smrada s Jakuševca. Nakon toga se odmah kreće u uspostavu odvojenog prikupljanja otpada na kućnom pragu i naravno promjenu modela naplate usluga odvoza otpada. To je Zagreb trebao napraviti zbog novih pravnih propisa, ali nije. Ne može se usluga odvoza otpada naplaćivati prema volumenu spremnika za otpad i da se plaća neovisno o tome koliko otpada kućanstvo provede. To je destimulirajuće za bilo kakvo odvojeno prikupljanje otpada odnosno recikliranje i kompostiranje. Grad Zagreb to mora hitno napraviti. Ukoliko to ne napravimo plaćat ćemo vrlo visoke penale od nekoliko desetaka tisuća eura dnevno. Postoje rokovi do 2018. i do 2020. koje moramo stići.

TELEGRAM: S time se zapravo svi kandidati slažu…

TOMAŠEVIĆ: Postoje nesuglasice s drugim kandidatima što će biti s ostatkom otpada. Zagreb je sada zadnji glavni grad EU po stopi odvojenog prikupljanja otpada i recikliranja s nekih jedan posto. Sigurno preko noći nećemo moći doći do 50 posto. U tom tranzicijskom periodu postoje različita tranzicijska rješenja. Mi se zalažemo za izgradnju postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada ali bez proizvodnje RDF ili SRF goriva koje bi se onda spaljivalo u nekakvim cementarama. Protiv smo i bilo kakve opcije da se ostatak otpada spaljuje u toplani, kao što su govorile kandidatkinje. Bilo kakvo spaljivanje otpada je problematično iz zdravstvene i ekološke perspektive, a postoje tehnologije koje omogućuju da to nije potrebno. Mehaničko-biološkom obradom otpada (MBO) mogu se izvući vrijedne sirovine iz mješovitog komunalnog otpada. Ne toliko kvalitetno kao ako dolazi do odvojenog prikupljanja u kućanstvu, ali i dalje se može izvući dosta vrijednih sirovina.

Ostatak ne treba spaljivati, već se može tretirati biološkim i kemijskim procesima nakon kojih nastaje inertna masa koja se može koristiti za saniranje postojećih odlagališta i neće stvarati nikakve ekološke probleme, niti smrad niti bilo što drugo. Po tome se naš program oko otpada razlikuje oko programa ostalih kandidata. Nećemo dozvoliti bilo kakvu privatizaciju komunalnih usluga poput usluge odvoza otpada što je Bandić pokušao prije četiri godine. Primjeri drugih gradova u Europi pokazuju da su europske metropole pogriješile.

Gradovi poput Pariza, Berlina i Barcelone vraćaju komunalne usluge u javni sektor i javna poduzeća i plaćaju vrlo visoke penale zbog ugovora koje su sklopili na 30 i više godina. Mi ne moramo napraviti istu grešku, možemo učiti iz njihovih grešaka. Smjer nije niti održavanje statusa quo, nego restrukturiranje i promjena načina upravljanja Holdingom i njegovim poduzećima o čemu sam prethodno govorio. Veći udio proračuna stavit ćemo na razinu vijeća gradskih četvrti i mjesnih odbora i uspostaviti mehanizme da građani mogu odlučivati o prioritetnim komunalnim projektima na koji će se njihov novac trošiti. Barem 20 posto od ukupnog gradskog proračuna želimo staviti na razinu gradskih četvrti i mjesnih odbora. U procesu rasprave o raznim potrebama moraju sudjelovati i građani.

TELEGRAM: Što bi za vas bio uspjeh na ovim izborima?

TOMAŠEVIĆ: Ne bih licitirao s postotcima. Mi smo nova politička opcija. Sigurno je prema posljednjim anketama da ulazimo u Gradsku skupštinu i u Vijeća gradskih četvrti i mjesnih odbora. Nakon što uđemo u Skupštinu moći ćemo puhati za vrat svim postojećim političkim opcijama.

TELEGRAM: Koja biste prva tri veća poteza povukli da postanete gradonačelnik?

TOMAŠEVIĆ: Sve što se u Zagrebu gradi se preplaćuje nekoliko puta pa ćemo se fokusirati na bolje javne nabave. Sve financijske transakcije koje idu s računa grada Zagreba objavljivat ćemo na Internetu u gotovo realnom vremenu. Takva potpuna transparentnost dovesti će do brojnih ušteda. Javna nabava je iznimno bitna za razvoj grada. Grad Zagreb je zapravo najveći potrošač u Hrvatskoj. Holding je prvo ili drugo najveće poduzeće po broju zaposlenih u Hrvatskoj. Prošle je godine Holding 100 milijuna kuna potrošio na nabavu hrane, a to je otišlo na dva poduzeća – Agrokor i Vindiju. Kriterij ne bi trebala biti najniža cijena, nego ukupni učinci na razvoj Grada. Kroz zelenu javnu nabavu poticat ćemo potrošnju proizvoda i usluga od lokalnih proizvođača. U zagrebačkom prstenu imamo brojne OPG-ove i manje proizvođače hrane. Na taj način ulažemo u lokalni razvoj i lokalnu zaposlenost, a smanjujemo i utjecaj na okoliš – ta hrana manje putuje do Zagreba pa time ima i manji utjecaj na klimatske promjene, a sigurno je to i kvalitetnija hrana nego ona koju trgovački lanci uvoze s drugih kontinenata i onda to jedu naša djeca u školama i vrtićima.

TELEGRAM: Hoćete li u drugom krugu podržati nekog od kandidata?

TOMAŠEVIĆ: Ako ne uđem u drugi krug, svakako ćemo dati doprinos da se Bandića ukloni s vlasti.

TELEGRAM: Često ste kritizirali obje kandidatkinje koje imaju najveće šanse pobijediti aktualnog gradonačelnika. Što zamjerate Sandri Švaljek i Anki Mrak Taritaš?

TOMAŠEVIĆ: Smatram da niti jedna niti druga neće donijeti pravi zaokret u razvoju Grada. Nakon Bandićevih stotina afera i stotina kaznenih prijava Sandra Švaljek je 2013. išla na izbore s njim kao njegova desna ruka i postala zamjenica gradonačelnica, pa je neodgovorno sada se predstavljati kao Bandićev protivnik. Zabrinjava što iza Sandre Švaljek, premda se predstavlja kao nezavisna, stoji HSLS koji je bio u koaliciji s Milanom Bandićem u ovom posljednjem mandatu. Čini se kako je Sandra Švaljek sada skrenula u desno jer na izbore ide u koaliciji s Hrvatskom konzervativnom strankom Ruže Tomašić.

Anka Mrak Taritaš je isto tako bila pročelnica gradskog zavoda za planiranje u Bandićevoj administraciji. Ona je predsjednica gradskog HNS-a, a iza te stranke su u Zagrebu građevinske afere utjelovljene u liku i djelu Srećka Ferenčaka. HNS sada govori o većem suodlučivanju građana o prostornom planiranju, primjerice sada na Savici. To je, međutim, u velikoj suprotnosti s time što je govorio i radio oko Srđa u Dubrovniku kada je HNS-ov gradonačelnik Andro Vlahušić pozivao građane da ne izlaze na referendum na kojem je bila potrebna izlaznost od 50 posto kako rezultati referenduma ne bi bili valjani. To nije demokratsko ponašanje. Anka Mrak je bila ministrica graditeljstva i za vrijeme njenog mandata potpisana je lokacijska dozvola za Srđ. Potpisao ju je njen pomoćnik i ta je dozvola baš prije nekoliko mjeseci pala na sudu.

TELEGRAM: Podržava vas velik broj stranaka, koliko vas to opterećuje? Pretpostavljam da svaka od tih stranaka ima neka svoje zahtjeve. Koliko morate ulaziti u kompromise?

TOMAŠEVIĆ: Ušli smo u koaliciju jer smo vidjeli da imamo komplementaran program kada govorimo o lokalnim izborima u gradu Zagrebu. Vrlo kratko smo kao koalicija u kampanji i za sada sve funkcionira dobro, pa očekujem da će se to nastaviti i nakon izbora.

TELEGRAM: Hoće li se možda ta koalicija nastaviti i izvan Zagreba, na nacionalnoj razini?

TOMAŠEVIĆ: Ne bih davao nikakve projekcije, to ovisi o mnogo faktora i to je odluka većeg broja ljudi. Mi sada u Zagrebu imamo preslagivanje postojećih opcija. Sve su stranke u nekoj fazi bile u koaliciji s Bandićem, SDP, HDZ, HNS, HSLS. Slično se događa i na nacionalnoj razini. Vrlo je izgledno da HNS ulazi u koalicijsku Vladu s HDZ-om nakon lokalnih izbora. Jedan cijeli model razvoja Hrvatske, kojeg je simbol Agrokor, urušava se pred našim očima. Potrebna je nova politička energija, nove ideje i novi koncept razvoja za Hrvatsku. Vjerujemo da smo mi ta politička energija u gradu Zagrebu koja će mijenjati stvari, a nakon toga, vjerujemo da je takva energija potrebna i na nacionalnoj razini.

TELEGRAM: Čini se kako su vam tu prostor uzeli Živi zid i Most koji su sada po rejtingu prilično snažne stranke koje se predstavljaju kao antisistemske. Na čemu temeljite taj optimizam da bi i vas građani mogli prepoznati?

TOMAŠEVIĆ: Idemo korak po korak. Treba prvo vidjeti kakvi će biti rezultati lokalnih izbora i kako će se opcije nakon toga preslagivati u Saboru. Sada svi kalkuliraju jer ne žele naštetiti svom rezultatu na lokalnim izborima, a prava istina će se vidjeti nakon toga. Most i Živi zid su pokazali da nemaju dovoljno kapaciteta za voditi promjene koje su potrebne, iako su otvorili neka bitna pitanja.

TELEGRAM: Neću vas pitati za koga ste glasali, ali jeste li prije izlazili na izbore?

TOMAŠEVIĆ: Jesam, uvijek izlazim na izbore.

TELEGRAM: Pitam vas to zato jer mi se čini da među aktivistima ima dosta ljudi koji promišljaju politiku, u jednu ruku se zapravo njome i bave, ali ne izlaze na izbore. Vidite li vi to kao problem?

TOMAŠEVIĆ: Osobno sam uvijek izlazio na izbore i glasao za manje zlo. Izlaznost je katastrofa. S 40 i nešto posto izlaznosti gradonačelnik ima ogromne ovlasti i vodi cijeli Holding. Za jedan lokalni referendum gdje odlučujete hoće li se nešto graditi ili neće treba vam 50 posto izlaznosti. To je potpuno nakaradno. Velik broj ljudi ne izlazi na izbore jer im se politika, s pravom, gadi. To je nešto što želimo promijeniti, a vjerujemo da možemo dati doprinos da na ove izbore izađu ljudi koji nisu izlazili. Dnevno mi prilaze ljudi koji kažu da 15 godina nisu glasali, a sada hoće za nas.

TELEGRAM: Vi i vaši suradnici ste dosta govorili o izazovima suvremene ljevice. Što to vi nudite, a SDP, recimo, ne?

TOMAŠEVIĆ: SDP je pod Milanovićem otišao značajno ekonomski u desno, a sada kada je Bernardić predsjednik uopće nije jasan smjer. SDP je u rasulu i na nacionalnoj i na gradskoj razini. Na terenu vidimo da se organizacije SDP-a potpuno raspadaju. Kandidata Anke Mrak za zamjenika gradonačelnika koji je došao iz kvote SDP-a Draženka Pandeka visokopozicionirani SDP-ovac Ranko Ostojić nedavno je optužio da je financirao Bandićevu predsjedničku kampanju nakon što je on izbačen iz SDP-a. Postoji SDP-ova retorika protiv Bandića u kampanji, a očito je da su neki SDP-ovci i dalje povezani s Bandićem. U SDP-u fali ideja, intelektualne energije i smjera. Odustali su od nekih osnovnih lijevih vrijednosti poput radničkih prava, a ne zastupaju niti vrijednosti suvremene ljevice poput društvene jednakosti, rodne ravnopravnosti, proširene demokracije i ekološke održivosti…

TELEGRAM: Mislite li da bi lijeva stranka mogla ostvariti bolji rezultat da se vodi ovim politikama o kojima govorite ili naprosto smatrate da bi se lijeva stranka time trebala voditi jer je to pravedno i dobro?

TOMAŠEVIĆ: Mi sigurno ne idemo na izbore zato što smo oportunisti i vidimo prostor na ljevici nego zato što vjerujemo u ove vrijednosti ljevice za 21. stoljeće i živimo ih barem 15 godina. Frustrirani smo time što ne postoji politička opcija koja bi zastupala te vrijednosti, a mislimo da je zbog toga frustriran i dobar dio glasača.

TELEGRAM: Niste rekli da mislite da takva, ljevija, opcija može ostvariti bolji izborni rezultat od sadašnjeg lijevog mainstreama. Ne vjerujete u to?

TOMAŠEVIĆ: Apsolutno vjerujem. Mi smo tek krenuli. Kako mi rastemo, tako SDP pada i urušava se. Svakog dana se i u medijima može vidjeti kako se SDP vrti u krug kao muha bez glave. Čelnici SDP-a jedan dan kažu da će koalirati s HDZ-om, drugi dan da će koalirati sa Živim zidom, a treći dan sve to demantiraju. Uopće se ne vidi smjer stranke. Kome se obraća SDP? Radnicima, intelektualcima, manjinama? Gdje je taj doticaj SDP-a s građanima? Kako društvene skupine utječu na SDP? Ničega od toga nema. SDP je prazna ljuštura bez ikakvog sadržaja.

TELEGRAM: Američki predsjednik Donald Trump ne vjeruje u klimatske promjene. Koliko to opasno može biti, po vašem mišljenju?

TOMAŠEVIĆ: Klimatske promjene su sigurno najveći suvremeni ekološki izazov. Treba ga gledati i kroz dimenziju socijalne pravde – one neće imati iste efekte na sve dijelove svijeta, niti će unutar pojedinog društva imati iste efekte na sve društvene skupine. One društvene skupine koje su najugroženije i najslabije trpjet će u isto vrijeme najgore fizičke posljedice, a imat će najmanje političkih i ekonomskih resursa da se s tim posljedicama nose. To smo mogli vidjeti i u poplavama u istočnoj Hrvatskoj 2014. godine. Klimatske promjene stvaraju novu vrstu društvene nepravde jer bogatiji koji više troše i više utječu na klimatske promjene će trpjeti najmanje posljedica, a najviše će trpjeti oni koji su svojom malom potrošnjom najmanje doprinijeli problemu. Pobjeda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima je nažalost veliki korak unazad za borbu protiv klimatskih promjena jer se potkopava i klimatska znanost u kojoj postoji konsenzus da se klima mijenja, da promjene uzrokuje čovjek i da dolazi do globalnog zatopljenja.

Jako je opasna situacija u kojoj američki predsjednik ima takav stav. Teško je reći kakve će sve biti posljedice. Takva američka politika ima utjecaja i na financiranje NASA-e koja je glavni izvor podataka o klimatskim promjenama za cijeli svijet. To sve nije slučajno, neki od najvećih Trumpovih donatora su tajkuni u SAD-u koji se bave industrijom fosilnih goriva. Njima ekonomski ne odgovara bilo kakva politika koja će utjecati na smanjenje stakleničkih plinova, a s druge strane poticati zelene industrije. To je čisti političko-ekonomski konflikt i nažalost je ta ekipa u ovoj posljednjoj političkoj rundi pobijedila. No, bit će još rundi iako vrijeme istječe. Puno toga se može dogoditi unutar zajednica na lokalnoj razini čak i bez političke volje na najvišoj razini.