Razgovarali smo s makedonskim ministrom kulture o novom smjeru zemlje i mitovima bivše vlasti

Kulturni narativ kao paravan za pljačku

Alagjozovski dolazi s nezavisne scene, a godinama je prisutan u regionalnoj, između ostalog i hrvatskoj, kulturnoj sceni. 44-godišnji Alagjozovski završio je srednju školu “Josip Broz Tito” u Skoplju, a nakon toga i studij komparativne književnosti u istom gradu. Osnivač je izdavačke kuću Goten, a kao književni kritičar i prevoditelj godinama je uključen u čitav niz kulturnih projekata.

S Alagjozovskim smo, osim o sudbini projekta “Skoplje 2014.”, razgovarali o novom smjeru zemlje, nakon što je desničarski VMRO-DPMNE Nikole Gruevskog opterećenog korupcijskim aferama zamijenio socijaldemokratski SDSM Zorana Zaeva. Nakon godina učestalih prosvjeda i kontra prosvjeda, upada pristaša VMRO-a u makedonski parlament u travnju u kojem je ozlijeđen i sam Zaev i dugotrajnog odbijanja predsjednika države da Zaevu povjeri mandat za sastavljanje Vlade unatoč tome što mu je ovaj dokazao da ima podršku većine, situacija u Makedoniji se smirila. Početkom lipnja, šest mjeseci nakon izbora, makedonski je parlament izglasao podršku vladi Zorana Zaeva. S makedonskim ministrom kulture razgovarali smo i o napadima na Otvoreno društvo Georga Sorosa, uvjetima albanskih stranaka za koaliciju zbog kojih predsjednik Zaevu nije želio dati mandat, otporima starih struktura unutar sustava i njegovoj viziji kulturne politike zemlje.

TELEGRAM: Nakon godina vladavine Nikole Gruevskog i njegove VMRO-DPMNE, očekivanja od ove Vlade su velika. Mislite li da ovo može biti ne samo obična promjena vlasti, nego i prekretnica u političkom životu zemlje, odnosno je li politička kriza u Makedoniji gotova ili je, ipak, samo ušla u novu fazu?

ALAGJOZOVSKI: Ovo će svakako biti velika prekretnica u načinu vladanja u Makedoniji. Umjesto kriminala, partizacije i političke isključivosti, klijentelizma, strukturnog nasilja, zloporabe fragilnih grupa u društvu, dolazi vrijeme kada prednost dobivaju inkluzivan pristup, kvaliteta i vrijednosti, raznolikost u svakom pogledu, suradnja i partnerstvo. To se ne može sakriti, i ubrzo ćemo vidjeti jesam li u pravu. Iako, da budem iskren, ne vjerujem da bi u skoro vrijeme bilo koja vlast u Makedoniji mogla biti gora od one koja je njome vladala u prošlom desetljeću. Lako je biti bolji nego Gruevski, teško je upravljati opustošenom zemljom koju je ostavio.

TELEGRAM: Mislite li da će strukture VMRO-DPMNE, još uvijek prisutne u svim državnim institucijama, pokušati blokirati rad vaše Vlade?

ALAGJOZOVSKI: Ovih nekoliko tjedana svjedoci smo više takvih pokušaja. Za Ministarstvo kulture mogu napomenuti da je na početku vladavine VMRO-DPMNE u 2006.-oj brojalo pedesetak zaposlenih, a sada ih je tri puta više, preko 160! Da ne govorim o tome da je naš godišnji budžet realiziran već gotovo u cjelini od strane prethodne garniture, a tek je sredina godine. Uz to, imamo ogromne dugove i neisplaćene honorare iz prošlih godina, važne manifestacije koje su tu pred nama nisu još počele s pripremama, neprocjenjivo kulturno blago nam stoji nezaštićeno, na kiši i vjetru… Naravno da ništa manje nismo ni očekivali od naših prethodnika. U tom smislu, mogu reći da vjerujem da će svi zaposlenici Ministarstva kulture te u institucijama koje su pod našom jurisdikcijom, biti svjesni da rad u javnoj upravi podrazumijeva niz odgovornosti i obveza, prije svega.

Pogotovo kada je riječ o kulturi, biti dio državnih struktura, velika je čast i obveza. Svi koji budu radili svoj posao profesionalno, dobit će moju podršku. Ja nisam sam stranac u kulturi, naprotiv, dugo vremena sam dio kulturne scene, pa se na ovoj poziciji uopće ne osjećam neugodno. Imam dobar tim, strukture Ministarstva i drugih institucija imaju izvrsne stručnjake u svojim redovima. One koji su dobri i umiju se nositi s tim obvezama na potrebnoj razini, bit će lako prepoznati, oni koji ne mogu, sami “strše”. Možda će biti pokušaja da se potkopa naš pristup, ali to je lako spriječiti ili otkriti, jer mi jednostavno nećemo raditi kao naši prethodnici. Sve što učinimo bit će javno predstavljeno dok se aktivnosti odvijaju, odmah, jer mi ne moramo ništa skrivati, niti se mislimo dovesti u takve situacije, koje su bile karakteristične za prethodnu vlast.

TELEGRAM: Predsjednik Gjorge Ivanov i VMRO-DPMNE tvrdili su da dogovor SDSM-a sa strankama albanske nacionalne manjine krši Ustav pa zbog toga predsjednik gospodinu Zaevu nije želio dati mandat. Jedna od spornijih točaka bila je uvođenje albanskog jezika kao drugog službenog. Mislite li da je to opravdan zahtjev?

ALAGJOZOVSKI: Ta teza je bila gola propaganda VMRO-DPMNE. To se već vidjelo dosad, a vidjet će se još izrazitije u budućnosti. Naš koncept je jedno društvo, a ne podjela društva. Podjele su koncept stare vlasti, baš onih koji druge optužuju za podjele. Novi Vladin program jamči integraciju svih i razvoj bez obzira na pripadnost bilo kojeg tipa. Upotreba albanskog jezika je zakonski definirana i ne bih govorio hipotetički jer je to jedno od pitanja koje je stvar kompliciranih pregovora i dogovora.

TELEGRAM: Mislite li da Makedonija sada može snažnije krenuti prema Europskoj uniji i definitivno odbaciti koketiranje s nekim drugim svjetskim silama, poput Rusije?

ALAGJOZOVSKI: Imali smo zajedničku sjednicu Vlade Republike Makedonije s povjerenikom za proširenje EU, Johannesom Hahnom. Premijer Zaev je jasno više puta, a i nakon te sjednice, naglasio našu čvrstu opredijeljenost da pokrenemo reforme koje će ubrzati našu eurointegraciju, i da integracija Makedonije u EU i NATO nema alternative. Imamo i konkretan radni dokument, koji određuje hitne prioritete. Uvjeren sam da će cijela Vlada raditi da se ti ciljevi postignu, i da će Makedonija u decembru dobiti poziv da počne pregovore za članstvo u Uniji. Za makedonsku kulturu, to će svakako značiti otvaranje jednog novog poglavlja i novih mogućnosti.

TELEGRAM: Kako biste opisali kulturnu politiku koja je dominirala u prethodnom razdoblju? Dojam je da se radilo o kulturnoj politici koja je težila isključivo veličanju proklamiranih nacionalnih vrijednosti. Koja je, prema vašem mišljenju, prava mjera između zaštite i propagiranja nacionalne kulture s jedne strane te otvorenosti prema svjetskim kulturnim tokovima s druge?

ALAGJOZOVSKI: Kulturna politika prethodne vlasti nije bila samo s etno-nacionalističkim narativom, ona je i u tom pogledu protežirala samo jedan dio tog narativa, odnosno dominaciju priče jednog krila jedne revolucionarne organizacije-pokreta i njeno pretvaranje u državotvornu ideologiju, i koristila kvazi nauku, gradnju lažnih mitova, megalomansku arhitekturu, za kreiranje povijesno – političkog diskursa u javnosti, koji je služio kao paravan za istinsku pljačku građana, države i njenih resursa. Kroz participativnost, uključenost i uvažavanje stvaralaca iz svih segmenata kulture i umjetnosti, kroz princip partnerstva i suradnje, a ne klijentelizma i ovisnosti, kroz otvorenost prema različitosti, stvaranjem uvjeta da bi umjetnost i kulturu približili svakom čovjeku, mislim da možemo postići više. Mi smo stvarno siromašna zemlja, devastirana desetljećem autokratske vladavine te u tom kontekstu, ne možemo očekivati ​​veliku financijsku potporu i realizaciju svih naših snova. No, imamo veliki kreativni potencijal, na koji se pouzdano možemo osloniti, a država zna i može puno pomoći i na različite načine, umjesto novcem, što često može biti čak i korisnije i važnije za umjetnika.

ALAGJOZOVSKI: Najavili ste da ćete zaustaviti projekt Skoplje 2014., izgradnju monumentalnih spomenika. Zaustavljate li ga samo zbog troškova ili i zbog smjera u kojem želite voditi makedonsko Ministarstvo kulture i kulturu općenito?

TELEGRAM: Projekt je gotovo završen, pa se u tom smislu malo što može učiniti. Mi svakako nećemo rušiti, jer bi i to bilo preskupo. Namjeravamo otvoriti javnu raspravu i međunarodni natječaj za racionalna rješenja koji bi modernizirala lik centra grada, ali da to ne bude još jedan veliki trošak na teret građana. Inače, malo je poznato da samo jedan dio tog projekta zapravo spada pod nadležnost Ministarstvo kulture. Postoji nekoliko kapitalnih objekata, zgrada Makedonskog narodnog kazališta, Muzej makedonske revolucionarne borbe, Arheološki muzej, Spomen dom Majke Terezije i nekoliko drugih projekata, poput spomenika Majke Terezije, na primjer, čiji je “ko-financijer” trebao biti indijski biznismen Subrata Roy, tako da sada, kad investitora nema, taj nesrazmjerni spomenik, koja je u završnoj fazi izgradnje i pada na teret našeg Ministarstva, još je jedan u nizu izazova i posljedica Skoplja 2014., s kojim se suočavamo.

Mi ćemo, u tom smislu, u potpunosti surađivati ​​s nadležnim institucijama, nadležnim tužiteljstvima i Ministarstvom unutarnjih poslova, javnost će biti u potpunosti i transparentno informirana, i mi namjeravamo biti aktivni u tom procesu. Stoga je Ministarstvo od prvog mog dana u kabinetu pokrenulo niz aktivnosti kako bi dobili potpuniju i konkretniju sliku, osobito u pogledu trošenja novca poreznih obveznika, a vrlo brzo ćemo imati konkretne stvari i objaviti ih javnosti, uključujući pojedinosti o Skopju 2014. Također, želio bih podsjetiti javnost da je veliki dio ovog projekta bio proveden na bizaran način, izvan bilo koje pravne logike, kad su mnogi spomenici i objekti koji su dio ovog megalomanskog projekta bili provučeni kroz proceduru kao lokalna obilježja, kao spomenici lokalnog značaja. Osim toga, za cijeli projekt se nikad nije otvorila rasprava u Skupštini Makedonije, a odluke su se nosile uglavnom preko jedinica lokalne samouprave, prije svega Općine Centar i Grada Skoplja.

TELEGRAM: Bivša je vlast kroz taj projekt pokušavala promovirati nacionalističke mitove?

ALAGJOZOVSKI: Svakako, to je očigledno. Za to vrijeme, ono pravo kulturno blago Makedonije, ne samo Makedonaca nego svih naših zajednica, bilo je zapostavljeno, ignorirano, dio našeg kulturnog nasljeđa je čak doveden u opasnost. Rekao sam i malo prije, možda je čak i pretenciozno taj diskurs nazivati nacionalizmom, jer je to bio pokušaj, da se jedan dio jednog historijskog pokreta, u kombinaciji s antičkom pričom, nametne kao nacionalni narativ svih Makedonaca. Svi koji su bili izvan tog narativa, smatrani su izdajnicima, i sami Makedonci. Taj mit i takav pristup može živjeti samo u glavi iracionalnih ljudi.

TELEGRAM: Kako vidite napade na Otvoreno društvo Georga Sorosa i njegovo djelovanje u Makedoniji u koje su se uključili i neki američki republikanci? Čini se kako to nije trend samo u Makedoniji, nego model ponašanja konzervativnih autoritativnih lidera poput Gruevskog ili Orbana u Europi?

ALAGJOZOVSKI: I sam sam bio žrtva te propagande prema građanskom sektoru, koja je iracionalna, nasilna i ne temelji se na faktima i argumentima, nego na niskim strastima i mržnji. Mnogi koji su u ime prošle vlasti napadali tu fondaciju su nekoliko godina prije toga bili i sami uključeni u njezine aktivnosti. Čudno je kako Gruevski, dok je imao apsolutnu vlast i slao ljude u zatvor, nije uspio da producira niti jedan slučaj protiv te fondacije. Očito da se radi o modelu ponašanja, slušam da je to ove godine krenulo i u javnosti u Albaniji, na Kosovu, odavno već u Bugarskoj, kod nas, u Mađarskoj, Srbiji, Bosni. Mislim da trend nije originalno naš, regionalan, ali da je očito nekome potrebno da se naša javnost bavi i time.

TELEGRAM: Kao kritičar i prevoditelj prisutni ste u kulturi zemalja na jugoistoku Europe, u tzv. regionalnoj kulturi. Surađivali ste u časopisima regionalnog karaktera, npr. u časopisu Sarajevske sveske. Smatrate li da je regionalna kulturna povezanost na visokoj razini? Treba li se uopće kulturna politika baviti i regionalnim povezivanjem?

ALAGJOZOVSKI: Naša kulturna povezanost je prirodna, ona je splet historijskih, društvenih, ekonomskih i geografskih okolnosti. To treba iskoristiti kao prednost. Imamo i primjere suradnje koja funkcionira, osobito na polju estrade i popularne kulture, djelomice u teatru i filmu. Suradnja u drugim sektorima, vizualnim umjetnostima, izdavaštvu i pisanoj riječi je daleko od onog što je bilo u prošlosti i od onog što je potrebno u ovom vremenu. Nedostaje više umreživanja, suradnje ne samo na bilateralnom nivou, nego i u multilaterali, projekti koji će donijeti i financijsku pomoć i napredak u kulturi. Mogu reći da će nova vlada Republike Makedonije biti iskren i posvećen partner u svim takvim inicijativama koje pridonose napretku regije i zbližavanju ljudi i kultura.