Odustani // Pritisni ENTER za pretraživanje
Politika & Kriminal

Relacije između Zagreba i Moskve već neko vrijeme ne funkcioniraju najbolje. Pokušali smo objasniti što se tu događa

Piše: Filip Raunić

Ruski veleposlanik Anvar Azimov prije nekoliko je dana, odjeven u svečanu odoru dekoriranu nizom državnih odlikovanja poslao prilično neobičnu poruku Agrokoru. Mnogi su to odmah protumačili kao poruku hrvatskom državnom vrhu, a odnosi s Rusijom već su neko vrijeme zategnuti. Pojednostavili smo čitavu situaciju

Odnosi Rusije s zemljama EU nakon ukrajinske krize i ruske okupacije dijelova ukrajinskog teritorija drastično su pogoršani. Obostrane sankcije narušile su poslovne i političke veze. Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović kazala je u srijedu kako je vrijeme za redefiniranje odnosa s Rusijom te kako tu zemlju ne smijemo tretirati kao neprijatelja. Izborom američkog predsjednika Trumpa čini se kako bi se odnosi Moskve i zapadnog svijeta mogli poboljšati, a mi smo pokušali izdvojiti nekoliko bitnih stvari koje su definirale krizu u hrvatsko-ruskim odnosima u posljednje vrijeme.

1. Plenković posjetom Ukrajini naljutio Moskvu

Premijer Andrej Plenković u studenom je bio u posjetu Ukrajini gdje je istaknuo kako bi Hrvatska svojim iskustvom htjela pomoći u postizanju mira i mirne reintegracije istoka zemlje. Ubrzo nakon posjeta stigla je reakcija ruskog MVP koje je pozvalo Zagreb da se “umjesto besperspektivnih prijedloga o pitanju reintegracije aktivnije zauzme za rješavanje kroničnih unutarnjih problema u vezi s pravima Srba i drugih nacionalnih manjina u Hrvatskoj”. Moskva je poručila kako su “akcije Bljesak i Oluja 1995. završile prisilnim odlaskom 250.000 Srba” te kako je mogući vojni scenarij u Donbasu “opasna iluzija”.

2. Prilično neobičan istup veleposlanika Azimova

Veleposlanik Ruske Federacije Anvar Azimov u svečanoj odori dekoriranoj nizom državnih odlikovanja prošlog je petka imao pomalo neobičan istup o Agrokoru. “Mi smo puno puta davali kredit Agrokoru, jer smo htjeli stabilizirati tvrtku. Više nećemo davati kredite. Nadam se da će Agrokor vratiti sve svoje obveze i kredite”, kazao je Azimov govoreći o kreditima koje Agrokor ima kod ruskih financijskih institucija. “Agrokor mora vratiti novac, ne mogu reći da Agrokor aktivno surađuje, ne poznajem čak ni predsjednika Agrokora, on očito smatra da je suvišno da se upozna sa mnom, sukladno tome bit će i posljedica”, rekao je Azimov. Sberbanka koja je u većinskog vlasništvu ruske države, posudila je Agrokoru milijardu eura, a VTB, banka u kojoj ruska vlada kontrolira više od 60 posto udjela, 300 milijuna eura.

3. Je li njegov istup zapravo bio poruka Vladi?

Telegramov kolumnist Goranko Fižulić smatra da jest. Rusija želi oslabiti jedinstvo država EU oko politike sankcija, a za to joj trebaju saveznici unutar Unije. Financijska izloženost Agrokoru prema ruskim bankama dobrošla je poluga Moskvi za novi politički pritisak na hrvatske vlasti, smatra Fižulić. “Precizno izrežirana predstava ruskog ambasadora bila je zapravo reklama za Gazprom i Prvo plinarsko društvo, poznatog po pozajmicama HDZ-u, jer bankarski plasmani Agrokoru sigurno nisu predmet naročite brige Kremlja”, napisao je.

4. Reagirao i Agrokor

“Agrokor ima intenzivnu i kontinuiranu komunikaciju sa svim investitorima pa tako i s investitorima iz Rusije. Trenutačno nema nikakvih zahtjeva za novu izloženost ruskih investitora – banaka prema Agrokoru, kao što je njegova ekselencija veleposlanik Anvar Azimov izjavio. I Agrokor to potvrđuje. Ruski investitori podupiru razvoj hrvatske regionalne ekonomije i to se jako cijeni”, kazali su iz Agrokora reagirajući na istup ruskog veleposlanika. Jučer je u prioćenju Azimov malo ublažio svoj istup, kazavši kako spremnost Rusije da odobri nove kredite Agrokoru “nije pitanje za mene, neego ulazi u sferu komercijalnih dogovora” te kako su “spremni surađivati sa svim hrvaskim poduzećima, uključujući i Agrokor, koji žele razvijati trgovinske odnose i gospodarske veze s Rusijom.

5. Rusija zabranila uvoz hrvatskim tvrtkama

Hrvatskog ministarstvo vanjskih poslova ovog je mjeseca zaprimilo depešu Ruske Federacije o ukidanju svih izvoznih dozvola za hrvatske prehrambene proizvode, izuzev za bračku tvrtku Sardina Postira i korpivničku Podravku, objavio je Poslovni dnevnik u nedjelju. Za Jutarnji su tu informaciju potvrdili iz HGK, a među tvrtkama kojima će to štetiti su Vindija, Koka, Perutnina Ptuj-Pipo te Belje i PIK Vrbovec koji su u sastavu Agrokora.

6. Hrvatska već 2 godine nema veleposlanika u Rusiji

Hrvatska već dvije godine u Moskvi nema veleposlanika, što svjedoči ne baš najboljim odnosima dvaju država. Nakon odlaska bivšeg veleposlanika u Moskvi Igora Pokaza dogovor nije postignut za niti za vrijeme Milanovićeve niti Oreškovićeve Vlade.

7. Što Rusija zapravo želi u Hrvaskoj?

Osim slabljenja jedinstva politike sankcija EU, za što je Putin već pronašao neke saveznike poput Mađarske Viktora Orbana, cilj Moske jest održati ovisnost europskih zemalja o ruskom plinu. LNG terminal na Krku i Jadransko-jonski plinovod prioriteti su hrvatske energetske politike koji bi upravo smanjili ovisnost o ruskim energentima. “Interes Moskve je osigurati daljnju opskrbu naftom i plinom zemalja južne Europe, uz opskrbu zemalja centralne i istočne Europe koja se obavlja iz Rusije. Uz to, interes Moskve obuhvaća potencijalno širenje ruskog energetskog utjecaja i kapitala na hrvatsko tržište”, kazao je krajem prošlog mjeseca u razgovoru za Telegram profesor na zagrebačkom Rudarsko geološko naftnom fakultetu Igor Dekanić.

, , , ,

Podijeli 173 Tweetaj 0 Pošalji E-mailom
Ovaj članak ima komentara. Klikni ovdje za čitanje.

Prijava na Newsletter

Odustani