Stiže i Zakon o agencijama

Ministar Kuščević u ovom intervjuu najavljuje i Zakon o agencijama kojim bi se ujednačile plaće zaposlenika u različitim agencijama na istom radnom mjestu. To je, dodaje, potrebno napraviti ne samo u agencijama, nego i u čitavom sustavu državne uprave. Jedinstveni zakon o agencijama danas ne postoji, one se osnivaju uredbom Vlade ili posebnim zakonima, a Kuščević će, kaže, Zakon o agencijama koji je pripremao i njegov prethodnik u ministarstvu, Mostov Ivan Kovačić, donijeti do kraja ove ili početkom iduće godine.

Ministar uprave nije želio razgovarati o pozdravu Za dom spremni, niti zakonskom rješenju koje se iščekuje. U ministarstvu kažu tek kako čekaju smjernice Vijeća za suočavanje s prošlošću i izradu novog zakona. S Kuščevićem smo razgovarali i o nedavnom imenovanju u ministarstvu – HDZ-ove Josipe Rimac i SDSS-ovog Dejana Drakulića, koaliciji s HNS-om i nekadašnjoj suradnji s Mostom, pokušajima destabilizacije Vlade, teritorijalnom preustroju i našoj javnoj upravi.

TELEGRAM: Što ste željeli postići izmjenama Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi koji se u medijima već neko vrijeme naziva Lex šerif?

KUŠČEVIĆ: Svakako treba naglasiti kako se ovdje radi o Nacrtu prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona koji je tek prošao javno savjetovanje. Dobili smo veliki broj komentara na koje smo odgovorili, a uskoro će isti biti upućen u Vladinu i saborsku proceduru. Želja mi je ovim izmjenama zakona postići da se na bolji i kvalitetniji način reguliraju odnosi između predstavničkog i izvršnog tijela, potaknuti na bolju suradnju predstavničko tijelo, dakle općinska i gradska vijeća ili županijsku skupštinu s čelnikom jedinice, odnosno općinskim načelnikom, gradonačelnikom i županom.

Ta bolja suradnja rezultirat će političkom stabilnošću i što manjim brojem prijevremenih izbora. Prema analizama nezavisnih stručnjaka, sada imamo oko 150 jedinica lokalne i regionalne samouprave, gdje ista opcija nije na vlasti u izvršnom i predstavničkom tijelu, a to znači potencijalnih novih 150 izbora. Želja mi je pojačati njihovu sinergiju kako bi izbjegli prijevremene izbore i uspostavili političku stabilnost koja je neophodna kako bi jedinice lokalne samouprave mogle obavljati sve zadaće koje su im u opisu posla.

TELEGRAM: Je li politička stabilnost zaista neka apsolutna vrijednost kojoj treba težiti pod svaku cijenu? Vi ćete ovim zakonom, između ostalog, u ime stabilnosti onemogućiti da vijeće sruši i lošeg načelnika, kakvih pretpostavljam ima…

KUŠČEVIĆ: Politička stabilnost je iznimno važan preduvjet za realizaciju gospodarskih i svih ostalih ciljeva koji se nalaze pred lokalnom samoupravom. Naime, općinski načelnik, župan i gradonačelnik su s ovim zakonom u bitno odgovornijoj poziciji. Prvi put smo obvezali čelnika jedinice da je dužan predati proračun, to dosad nigdje nije pisalo. Sada, ako ga ne preda, smatra se da nije obavio svoj posao i Vlada ga razrješuje. Po važećem zakonu, u slučaju da se proračun ne usvoji, čelnik je uzrokovao raspuštanje predstavničkog tijela, a time i svoje razrješenje, a to mu pravo nikako ne pripada. Ako on preda proračun, a vijeće ga bez ikakvog razloga i obrazloženja ne usvoji, onda Vlada raspušta vijeće i slijede novi izbori samo za predstavničko tijelo.

No, vijeće ima instrument amandmana kojim može mijenjati iznose na pojedenim proračunskim stavkama… naprimjer prenamijeniti sredstva s izgradnje dječjih vrtića na izgradnju poslovne zone, ili uređenja cesta, socijalnu pomoć i izgradnju šetnice. Bez obzira na to kakav proračun čelnik preda, vijeće ga ima mogućnost amandmanima, u skladu sa zakonom, urediti onako kako misle da treba biti uređen i takav proračun ide na glasovanje. Vijeće ima legitimno pravo usvojiti takav proračun i onda je zadatak čelnika da po tome i radi. Postoji mogućnost da su ti amandmani nerealni, što onda ostavlja mogućnost čelniku tijela da povuče proračun prije glasanja. Ako ga povuče, računa se kao da ga nije ni predao i u tom slučaju on pada, a vijeće ostaje. Ne vidim stoga gdje su ovdje ojačane ovlasti načelnika. Vijeće je to koje donosi, a kroz amandmane i utječe na proračun.

 

TELEGRAM: U praksi je dosad najjače političko oružje vijećnika bilo rušenje proračuna, čime bi i čelnik morao na nove izbore. Sada, oni ga više tako ne mogu srušiti…

KUŠČEVIĆ: Vijećnici mogu glasati za svoje amandmane, za svoju viziju razvoja općine, grada ili županije i na taj način provoditi volju svojih birača. Neka budu malo kreativniji i sudjeluju u izradi proračuna, nije dovoljno pasivno promatrati ili ne daj Bože ucjenjivati. Uostalom, proračun je financijski dokument koji je temelj razvojnih projekata, a ne institut za rušenje čelnika. To je potpuno pogrešan pristup jer za rušenje čelnika postoje drugi instituti naprimjer referendum.

TELEGRAM: Dobro, no u praksi je ipak na načelniku kako će i kojim tempom provoditi te eventualne amandmane vijećnika, zar ne?

KUŠČEVIĆ: Načelnik može neke projekte brže provoditi, a neke sporije. No, brzo prođe godina dana i tada rad dolazi na naplatu, a držim kako čelnici ipak žele biti što uspješniji u realizaciji projekata. Vjerujem kako ćemo, zahvaljujući ovom zakonu, imati mali broj izvanrednih izbora i siguran sam da će se osnažiti dijalog između općinskog i gradskog vijeća s jedne, i načelnika, odnosno izvršnog tijela s druge strane. A zahvaljujući toj boljoj komunikaciji poboljšat će se i kvaliteta proračuna, a kasnije i izvršenja proračuna. Na ovaj način će potrebe građana više doći do izražaja i moći će se preko vijećnika ugraditi u proračun. Ponavljam: proračun mora postati razvojni dokument, a ne onaj kojem se robuje.

TELEGRAM: HDZ ima najviše načelnika i gradonačelnika, a nakon vas SDP. Znači li ovo stabilnost prije svega za HDZ, a onda i za SDP te nemogućnost djelovanja za manje stranke? Vi, zapravo, ovim zakonom eliminirate poziciju kingmakera, kao što je to bio Most nakon prošlih dvaju izbora.

KUŠČEVIĆ: Ne možemo usporediti parlamentarne i lokalne izbore, točnije odnos Sabor-Vlada i predstavničko tijelo-čelnik na lokalnoj i regionalnoj razini. Na lokalnim izborima se na dvije različite liste biraju čelnik i vijećnici. Vijećnici nisu birali gradonačelnika, dok Sabor daje povjerenje Vladi i naravno da onda može i rušiti Vladu. Ali mandat načelnika, odnosno izvršnog tijela proizlazi direktno iz naroda, njega nisu birali vijećnici. Ti su načelnici birani direktno i ne možemo dopustiti da se to ignorira samo zato što je neka druga opcija na vlasti u vijeću. Na ovaj način omogućujemo suradnju čelnika i vijeća bez ucjena.

TELEGRAM: Planirate li donijeti Zakon o agencijama i da li će on, u konačnici, dovesti do smanjenja broja agencija, odnosno mislite li vi da ih je danas previše?

KUŠČEVIĆ: Zakon o agencijama je jedna od reformskih mjera na kojoj radimo i koju planiramo odraditi u vrlo skorom vremenu, nadam se do kraja ove godine ili početkom iduće. Nastojat ćemo tim zakonom na jedinstven način urediti sustav pravnih osoba s javnim ovlastima agencijskog tipa s ciljem uklanjanja institucionalne, ustrojstvene i funkcionalne nepreglednosti. Danas postoji veliki broj agencija od kojih su neke osnovane uredbom Vlade, a neke posebnim zakonima ranijih Vlada.

Smatramo kako je bolje urediti ih jedinstvenim zakonom koji će definirati njihove ovlasti, ustroj, koeficijente plaća i koje poslove resornih ministarstava one obavljaju i u kojem obujmu… Radna skupina je osnovana i tražimo najbolja zakonska rješenja. Naravno treba vidjeti koje se agencije mogu objediniti u jednu, kako ubrzati procese rada i cijeli sustav te pojednostaviti pružanje usluge našim sugrađanima. Paralelno sa zakonom o agenciji pripremamo i zakon o sustavu državne uprave.

TELEGRAM: Prema tom bi zakonu zaposlenik u različitim agencijama na istom radnom mjestu imao istu plaću? Sada to često nije slučaj…

KUŠČEVIĆ: Tako je, a držim kako je isto potrebno napraviti ne samo u agencijama, nego u čitavom sustavu državne uprave. Potrebno je ujednačiti kriterije primanja s obzirom na stručno obrazovanje, radno iskustvo, opis i složenost poslova koje službenik obavlja. Kriteriji za utvrđivanje visine plaće za isti ili sličan posao, u agenciji, u ministarstvu ili trećem tijelu, mogu se regulirati na pravičniji i ujednačeniji način. Agencije trebaju postojati kao brža, operativna tijela, no njihovo poslovanje treba jasnije regulirati.

TELEGRAM: Spomenuli ste da planirate i zakon o sustavu državne uprave. Što to konkretno predviđa?

KUŠČEVIĆ: Trenutno radimo analizu svih poslova koje obavljaju ministarstva, uredi državne uprave po županijama, gradovi, općine, županije, agencije… Radimo analizu njihovog kadrovskog potencijala. Kada to dovršimo, želimo točno vidjeti koji se poslovi preklapaju, koji poslovi se mogu objediniti, a koje poslove možemo prebaciti u nadležnost općina, gradova ili županija. Tu bi se trebale i urediti i ujednačiti plaće.

TELEGRAM: Josipa Rimac je nedavno imenovana državnom tajnicom u vašem ministarstvu, a SDSS-om Dejan Drakulić postao je pomoćnik. Vi zaista morate biti dobar diplomat da biste uskladili njihove stavove, kada razgovarate o, primjerice, pozdravu ‘Za dom spremni’…

KUŠČEVIĆ: Glavna tajnica Josipa Rimac i pomoćnik Dejan Drakulić su ljudi sa stručnim znanjima i bogatim iskustvom u lokalnoj samoupravi – Kninu i Vukovaru. Moj pristup prema svim dužnosnicima i službenicima je isti: rad i odgovornost u provedbi politike i zadaća koje je Vlada Republike Hrvatske postavila ispred nas. Uvjeren sam kako ćemo svi zajedno ostvariti te ciljeve i pomoći u zajedničkom cilju stvaranja još bolje domovine.

TELEGRAM: Čini li se vama kao ministru da bi smjer ove koalicijske Vlade mogao biti bolji?

KUŠČEVIĆ: Vlada ide u vrlo dobrom smjeru; nacionalni program reformi je usvojen, ciljevi i rokovi su zadani, a mi ih izvršavamo najbolje što možemo. Sudeći po ekonomskim pokazateljima, poput rasta BDP-a od gotovo 3 posto, pad javnog duga u odnosu na prošlu godinu nešto manje od 600 milijuna kuna, pad nezaposlenosti, poboljšanje izgleda kreditnog rejtinga iz negativnih u stabilne, vidim da je ovo dobar smjer. Problema ima, no mi smo tu da ih rješavamo što bolje i kvalitetnije i dat ćemo sve od sebe da to i napravimo.

TELEGRAM: Usporedive zemlje ekonomski napreduju brže od nas…

KUŠČEVIĆ: Hrvatska ostvaruje gospodarski rast bolji od očekivanog. Deficit proračuna za prvih šest mjeseci ove godine iznosi 1,6 mlrd. kuna ili 0,4 posto projiciranog BDP-a: na razini opće države ostvaren najbolji rezultat unazad 15-ak godina odnosno suficit od 35 mil. kn. Sad se vraćamo i na političku stabilnost, odnosno ono vaše pitanje koliko je ona bitna. Iznimno je bitna, kako bi posao koji Vlada radi imao nedvosmislenu podršku u Saboru. Nažalost, dočekali su nas i veliki zaostaci ministara SDP-ove Vlade koji su slabo ili ništa radili. No, hvatamo korak, imamo zadane rokove, obaveze prema našim sugrađanima koje planiramo i želimo ispuniti.

TELEGRAM: Koji je po vama bio bolji smjer Vlade, onaj koalicijske Vlade s Mostom ili ove danas?

KUŠČEVIĆ: Dobro sam surađivao s ministrima iz Mosta baš kao što i danas surađujem s ministrima u ovoj Vladi. Međutim, držim kako populistički pristup Mosta te politika ucjene, a ne argumenata jednostavno nije održiva za rad bilo koje normalne države, pa tako ni Hrvatske. U sadašnjoj koaliciji vodimo se politikom dijaloga i argumenata. Za sada to ide u dobrom pravcu, a čvrsto vjerujem kako će, zahvaljujući upornosti, umješnosti i predanom radu predsjednika Andreja Plenkovića, ova Vlada raditi dobro do kraja svog mandata.

TELEGRAM: Dakle, želite reći da unatoč tome što su Most i HDZ ili barem veći dio HDZ-a svjetonazorski bliži, bolje surađujete s HNS-om?

KUŠČEVIĆ: HDZ je demokršćanska stranka desnog centra, a o svjetonazorima Mosta ne znam pa ih stoga ne bih ni komentirao.

TELEGRAM: Imao sam prilike nedavno raditi intervju s gospodinom Pupovcem, vašim koalicijskim partnerom. On mi je rekao kako neke desne političke i nepolitičke grupacije destabiliziraju Vladu jer, između ostalog, žele spriječiti neke promjene u Vladi i ministarstvima koje su nužne. Smatra li vi da će doći do takvih promjena?

KUŠČEVIĆ: Nažalost, postoji veliki broj pojedinaca, raznih grupacija i silnica koje žele destabilizirati ovu Vladu. Unatoč pokušajima destabilizacije mi smo čvrsti i odlučni u ostvarivanju zacrtanih projekta do kraja.

TELEGRAM: Jeste li vi osjetili tu destabilizaciju s desnice?

KUŠČEVIĆ: Mi smo homogena stranka koja podržava premijera i Vladu, a u politiku drugih stranaka ne želim se miješati.

TELEGRAM: Nedavno ste izjavili da bi izborni zakon mogao biti bolji. Što mislite o inicijativi Željke Markić i Ante Đapića prema kojoj bi se manjinski zastupnici birali na općoj listi?

KUŠČEVIĆ: Osim medijskih nagađanja, konkretnu inicijativu sa svim eventualnim izmjenama nisam vidio, i dok je ne vidim ne mogu je ni komentirati. Izborni zakon se može mijenjati po raznim temama: na primjer, zašto ne bismo razmotrili način ostvarivanja biračkog prava Hrvata izvan Hrvatske? Hrvatska je dostigla visok stupanj zaštite nacionalnih manjina i bio bih sretan kad bi i ostale države u kojima Hrvati predstavljaju konstitutivni ili manjinski narod imali ista prava kao što drugi narodi imaju u Republici Hrvatskoj. Zato nije uputno dostignute vrijednosti i prava smanjivati, već upravo raditi na tome da ista prava imaju naši sugrađani u drugim državama.

TELEGRAM: O teritorijalnom preustroju se više gotovo uopće ne govori. Razmišljate li vi o tome?

KUŠČEVIĆ: To pitanje trenutno nije prioritet..

TELEGRAM: Ima li nepotrebnih općina ili nekih drugih jedinica teritorijalne samouprave koje bi se mogle ukinuti ili spojiti radi ušteda?

KUŠČEVIĆ: Mislim da ima prostora za spajanje određenih jedinica lokalne samouprave u jednu, ako ne spajanje, onda sasvim sigurno spajanje određenih funkcija i aktivnosti. Nema razloga zašto pet, šest ili više jedinica lokalne samouprave ne bi imalo zajedničko računovodstvo, zajedničke određene upravne odjele, komunalne službe i slično. U nekim slučajevima to bi donijelo uštedu i veću efikasnost.

TELEGRAM: Vaš kolega ministar Pavić nedavno je izjavio kako, prema jednoj anketi 78% mladih želi raditi u državnoj službi ili javnim tvrtkama. Zar je tu tako dobro, kad toliki broj mladih žele na ta radna mjesta?

KUŠČEVIĆ: Državnoj službi trebaju stručni i kvalitetni kadrovi koji će raditi za opće dobro. Državna služba mora raditi za građane i žao bi mi bilo ako netko misli doći ovdje jer misli kako će manje raditi. Također, takvi rezultati ankete mogu ukazivati kako mladi ne vide sigurnost i dobro plaćeno radno mjesto u privatnom sektoru. A mijenjamo te trendove. Realni sektor stvara nove vrijednosti, a na državi je da mu pomogne u tome.