FOTO: Vjekoslav Skledar /Telegram

Ustaška ploča, paljenje Novosti, mlake reakcije Vlade. Sjeli smo s Pupovcem i suočavali ga s time

U intervjuu za Telegram Pupovac objašnjava zašto, premda je nezadovoljan rješenjem za ploču HOS-a s pozdravom 'Za dom spremni', njegova stranka još uvijek podržava Vladu. Predsjednik SDSS-a govori i o politici premijera Plenkovića i njihovom odnosu, Vijeću za suočavanje s prošlošću koje smatra nepotrebnim i obrazlaže zašto smatra da je teza o borbi protiv dvaju totalitarizama pogrešna i štetna za zemlju

Ustaška ploča, paljenje Novosti, mlake reakcije Vlade. Sjeli smo s Pupovcem i suočavali ga s time

U intervjuu za Telegram Pupovac objašnjava zašto, premda je nezadovoljan rješenjem za ploču HOS-a s pozdravom 'Za dom spremni', njegova stranka još uvijek podržava Vladu. Predsjednik SDSS-a govori i o politici premijera Plenkovića i njihovom odnosu, Vijeću za suočavanje s prošlošću koje smatra nepotrebnim i obrazlaže zašto smatra da je teza o borbi protiv dvaju totalitarizama pogrešna i štetna za zemlju

FOTO: Vjekoslav Skledar /Telegram

S predsjednikom SDSS-a Miloradom Pupovcem razgovarao sam u srijedu u jutarnjim satima u prostorijama Srpskog narodnog vijeća u Gajevoj ulici. Ispred tog ureda, dan prije, desničarski radikali palili su Novosti, koje izdaje SNV. Prije nekoliko godina i sam sam surađivao sa spomenutim tjednikom, no ovo je bio prvi put da sam se susreo s Pupovcem. Središnja tema intervjua bila je ploča HOS-a s pozdravom “Za dom spremni”, odnosno nezadovoljstvo SDSS-a rješenjem premijera Andreja Plenkovića. Ploča je, u izvornom obliku premještena iz Jasenovca u Novsku, a SDSS je, premda kažu kako su protiv takvog rješenja, nastavio podržavati Vladu.

Razgovor smo prekinuli nešto prije 12 sati. Naime, Pupovac je morao otići na sastanak koalicijskih partnera u Vladu. Tema je bila arbitraža sa Slovenijom. Nešto kasnije popodne, oko 15 sati, ponovno smo razgovali na istom mjestu. Ujutro mi je Pupovac rekao kako s premijerom nije razgovarao o ploči HOS-a te kako smatra da bi o tome trebali razgovarati, ali kako to nije samo do njega. Nakon sastanka, kazao je tek kako je s premijerom imao prilike kratko razgovarati o ploči, ali nije želio ulaziti u detalje. “Samo sam najavio sjednicu Predsjedništva SDSS-a”, odgovorio mi je na pitanje je li s premijerom razgovarao spornoj ploči.

Baš tog dana, točno između naša dva razgovora, srpski su mediji objavili kako će Pupovac tražiti hitan sastanak sa srpskim državnim vrhom zbog ugrožavanja prava Srba u Hrvatskoj, konkretno paljenja Novosti. “Uobičajeno je da se sastajem s predstavnicima državnog vrha Republike Srbije. Kad će do toga susreta doći, to vam u ovom trenutku ne mogu reći. Ovo sasvim sigurno nije jedini povod zbog kojeg bi taj sastanak trebao biti održan”, rekao mi je o tome Pupovac. Na moje pitanje nije li neobično da traži pomoć od predstavnika Srbije s obzirom da je on taj koji podrškom u Saboru ovu Vladu drži na životu, Pupovac mi je odgovorio: “Jedno je pitanje hoću li se i s kim sastati. A to da bi tražio pomoć, to nigdje nisam rekao. Upoznavanje s položajem Srba u Hrvatskoj nije traženje pomoći nego razmjena informacija. To se pitanje treba rješavati u hrvatskim i europskim okvirima jer je Hrvatska članica EU.”

TELEGRAM: Što ćete reći na Predsjedništvu SDSS-a, je li koalicija s HDZ-om zbog HOS-ove ploče s pozdravom “Za dom spremni”, došla u pitanje?

PUPOVAC: Reći ću vam dvije stvari, a sve ostalo kao koalicijski partner s dugogodišnjim iskustvom znam da moram podijeliti sa svojim ključnim koalicijskim partnerom, u ovom slučaju premijerom Plenkovićem. Prva stvar je, ne mogu ekstremne i grupe za koje je veliko pitanje koliko djeluju u skladu sa zakonom biti važnije u pregovorima nego koalicijski partner. A to nam se dogodilo.

S nama se nije pregovaralo, a ono što smo ranije dogovorili je promijenjeno. I drugo, ta vrsta tretmana je ozbiljno kontaminirala odnose u koaliciji. Vrlo ozbiljno. I da je to bilo samo na štetu SDSS-a, a na korist svih drugih, premijera, Vlade, zemlje.. mi bismo rekli u redu, to se ponekad događa. Ovako s ovim rješenjem smo svi prošli loše, osim onih koji nam se smiju i likuju nakon toga. Ako netko misli da mi ne razmišljamo o tome što trebamo napraviti, teško se vara. Mi itekako razmišljamo i stranačka tijela su u praktički svakodnevnim konzultacijama oko toga što činiti. Od vrlo teških odluka pa do onih koje pružaju priliku da se Hrvatska još jedanput ne nađe u političkom neredu kakvom se našla prije godinu dana.

TELEGRAM: Kad kažete da su odnosi u koaliciji kontaminirani, mislite samo na odnose između HDZ-a i SDSS-a ili i na one između HDZ-a i HNS-a?

TELEGRAM: Sigurno i između HDZ-a i ostalih koalicijskih partnera, ali za SDSS je to ultimativno pitanje. Pitanje ustaškog pokreta i ideologije koja se manifestira kroz ustaški pozdrav neovisno o tome tko se s njim kada i kako služio je za nas pitanje preko kojeg više ne možemo prelaziti. Hrvatska ne može biti talac te vrste politike, ni prošlosti.

Ne može se govoriti nemuštim jezikom jer je riječ o ustaštvu, a ne o neodređenim totalitarizmima kao što nažalost moji koalicijski partneri i predsjednica Republike govore. Nazovimo stvari pravim imenom, pa ćemo onda znati o čemu je riječ i što trebamo učiniti. Ovako se neprestano provlačimo kroz tobožnje sučeljavanje s totalitarizmom, ali se tako ne sučeljavamo s totalitarizmima.

TELEGRAM: Vi niste sudjelovali u donošenju ovog rješenja za ploču HOS-a?

PUPOVAC: Ne. Mi smo tražili da saznamo što se treba napraviti.

TELEGRAM: Mislite da, kao član vladajuće koalicije, možete utjecati na to da Vlada što prije pronađe neko drugo rješenje?

PUPOVAC: Mi smo to trebali moći utjecati, ali smo dovedeni u situaciju da smo zaobiđeni i da smo samo informirani kad smo jasno rekli da je za nas to neprihvatljivo rješenje i da ga mi nećemo podržati. Kao što ga nismo podržavali tada, ne podržavamo ga ni sada i ne prihvaćamo takvo rješenje i tražit ćemo sve načine da se to rješenje promijeni i da taj pozdrav nigdje u Hrvatskoj nema pravo građanstva.

TELEGRAM: Kako će u skladu s ovim rješenjem funkcionirati stvari do donošenja novog zakona? Imate li predodžbu što će se dogoditi ako se pojavi neka nova ploča s pozdravom ZDS, hoće li onda Vlada proučiti povijesne knjige kako bi vidjela je li na tom mjestu bio ustaški logor ili je na tom mjestu bilo ustaških zločina i onda ovisno o tome dopustiti ili ukloniti i eventualno premjestiti ploču?

PUPOVAC: S ovim premještanjem je učinjen dvostruki problem. Ploča s ustaškim pozdravom je premještena na 15-ak kilometara od Jasenovca i taj isti pozdrav je legaliziran mišljenjem Ministarstva uprave. Bilo je ureda državne uprave koji su drugačije mislili o tome, koji su dali negativna rješenja i onih koji nisu htjeli izdati rješenja i koji su čekali s tim da čuju glas koji će ih ohrabriti da to ne urade. Način na koji je mišljenje provedeno je za mene kao člana vladajuće koalicije ponižavajuće i poražavajuće za Vladu i to se apsolutno nikako nije smjelo dogoditi.

Neću govoriti detalje, premda ih znam. Ta je ploča postavljena na 30 metara od spomen kosturnice partizanima poginulim ’45. godine koji su oslobađali zapadnu Slavoniju od Nijemaca i ustaša uključujući i oslobađanje Jasenovca, njih 650. Spomen kosturnica koja je minirana ’91. godine, koja je obrasla u šumu i koju nitko ne smatra važnim i bitnim. A za ustaške pozdrave se bori. To je Hrvatska u kojoj su spomen kosturnice partizana obrasle šumom i minirane, a s druge strane s pločama s pozdravom „Za dom spremni“ se postupa kao s jajima. To je sramota.

TELEGRAM: Jučer su ovdje ispred ureda u kojem pričamo zapaljene Novosti. Mislite li da su predsjednica, premijer i ostali vladajući političari svojim djelovanjem ili nečinjenjem pridonijeli atmosferi u kojoj se tako nešto događa?

PUPOVAC: U protekla tri mjeseca, poslije stanovitog zatišja nakon što je formirana konzervativno-liberalna koalicija sa segmentom lijeve stranke kao što je SDSS, ponovno je pokrenuta jedna vrsta kampanje od strane desnih političkih i nepolitičkih grupacija mahom bliskih Crkvi koja očito želi zaustaviti ono što bi ta koalicija trebala ili htjela napraviti u pojedinim područjima društvenih reformi kao što je tolerancija u društvu, pluralizam, reforma obrazovanja i, naravno, određene promjene koje su neophodne kada je posrijedi sastav Vlade i ministarstava. I to nekima ne odgovara.

Očito su iskoristili pomirljive poruke vladajuće koalicije da bi pokrenuli svoju kampanju i nastoje iznova destabilizirati političke prilike u Hrvatskoj i spriječiti da demokratski procesi idu dalje. Keleminec i njegova grupa je samo vrh ledenog brijega takvoga nastojanja. Nama je to jasno. On nije samo ekstreman, izoliran slučaj, nego je samo jedan od eksponenata te vrste politike koja je nažalost mnogo šira i ukorijenjenija u društvenom i političkom životu. I mnogo ozbiljnija nego ove pojave o kojima govorimo. Kada je u pitanju vladajuća većina i vodeća stranka u vladajućoj većini, glasovi koji dolaze iz nje koji ne poštuju svoje koalicijske partnere i šalju uvredljive poruke nesumnjivo su zabrinjavajući.

Pupovac snimljen ove srijede u svom uredu u sjedištu SNV-a u centru Zagreba Vjekoslav Skledar /Telegram

TELEGRAM: Postoje li trenutno u samoj Vladi ministri, državni tajnici ili pomoćnici ministara koji vjeruju da bi ih premijer Plenković u određenom trenutku rekonstrukcijom mogao zamijeniti, pa u ovoj ili onoj mjeri surađuju s desnim grupacijama o kojima govorite destabilizirajući Vladu u kojoj sjede?

PUPOVAC: Prerano mi je da o tome govorim. No, pojedine poruke koje dobivamo iz dijela naših partnerskih stranaka i ljudi kojima je zadaća da provode hrvatski Ustav me brinu.

TELEGRAM: Jesu li u ovom trenutku premijeru Plenkoviću veće prijetnja oporbene stranke ili izvaninstitucionalne desne grupe o kojima govorite?

PUPOVAC: Oporbene stranke, neke od njih, veća su opasnost same sebi nego vladajućoj koaliciji. No, budući da im ne želim loše, nego im želim dobro, na tome bih stao. Ono što je problem ukupne hrvatske politike, i lijeve i desne, njezino je slabljenje i jačanje izvaninstitucionalnih političkih utjecaja onih koji su u međuvremenu stekli novac i moć i koji su se organizirali tako da misle suspendirati stranački politički pluralizam u kojoj bi onda bili suvišni i HDZ i SDP i bilo tko treći i postojalo bi nešto kao što nekad postojala komunistička partija, samo na desnoj strani pod egidom nekoga drugoga. Ostali će, ako pristanu na to, biti ukras pluralizma, a ako ne, onda će biti protjerivani i zabranjivani kao što se to pokušava učiniti prema nama.

TELEGRAM: Je li to uobičajeno da Vladu stožerne desne stranke pokušavaju destabilizirati desni politički faktori?

PUPOVAC: Postoje snage koje naprosto ne žele stati samo na Drugom svjetskom ratu i republici koja je tada stvorena i koja definira naš Ustav. Postoje snage koje žele redefinirati republiku kakva je stvorena od Francuske revolucije na ovamo. I to je najveća prijetnja i najveća opasnost hrvatskoj politici i hrvatskom društvu i to treba reći jasno i glasno i to moraju vidjeti i HDZ i SDP.

TELEGRAM: Govorite o Crkvi?

PUPOVAC: Govorim o dijelovima Katoličke crkve i od njih stvorenih i podržavanih grupacija koje su dio šire mreže s takvim ciljem i takvim projektom.

TELEGRAM: Mislite li da premijer Plenković može cijeli svoj mandat ili dva odgađati sukob s radikalnom desnicom o kojoj govorite? Očito je da do sada nije ušao u direktnu konfrontaciju s njima, već se oslanja na pregovore i koegzistenciju.

PUPOVAC: Mislim da je politika pregovaranja europsko postignuće nakon Drugog svjetskog rata. Traženje političkih dogovora i sporazuma je postignuće koje treba njegovati i u samoj Hrvatskoj, pogotovo nasuprot zajedničarskoj, nacionalističkoj politici koja bi dokinula pluralizam i potrebu pregovaranja i usuglašavanja. Međutim, postoje momenti kada se onima koji nisu za pregovore, koji postavljaju ultimativne pozicije, koji su ekstremni i ugrožavaju mogući društveni konsenzus treba reći odlučno i jasno ne.

Onima koji su zagovornici neototalitarnih politika i neototalitarnih ideologija, a u Hrvatskoj ih imamo, politika koje su poražene u Drugom svjetskom ratu, ali su oživljene u posljednjih 25 godina i nastoje se povezati s današnjim neokonzervativnim, u velikoj mjeri neototalitarnim politika, treba vrlo jasnim jezikom reći ne. Ne možete vi biti zagovornici nove demokratske orijentacije Hrvatske, tobožnji borci protiv totalitarizma, a zapravo promotori i borci za neototalitarne politike u Hrvatskoj. I to koalicija čiji sam član, nesumnjivo mora početi jasno govoriti. Moja je zadaća da to kažem i ja to govorim, ali očekujem da svi u koaliciji to razumijemo kao imperativ obrane demokratskih postignuća u Hrvatskoj i imperativ obrane politike u Hrvatskoj i minimalnih političkih postignuća koje smo postigli do ulaska u EU.

TELEGRAM: Okej, govorite o pozitivnim aspektima pregovaranja. No, mislite li da je način na koji su pregovori s HOS-ovcima vođeni, pomalo poražavajuć za premijera Plenkovića, ministre koji su pregovarali, ali i čitavu Vladu?

PUPOVAC: Što se dijela nas u vladajućoj koaliciji tiče i što se SDSS-a tiče, nama je od prvog trenutka kada smo vidjeli kako se stvari razvijaju bilo jasno da će to tako završiti. Da će biti riječi o tome da se sramoti Vlada i da se ponižavaju državne institucije. Ovime se nipodištavaju temeljne ustavne vrijednosti i nastoji se razbiti vladajuća koalicija. Nema nikakve sumnje da se to nije smjelo dogoditi.

To da ministri idu na noge ljudima koji u normalnim okolnostima ne samo da ne bi bili uključeni ni u kakve pregovaračke procese, nego bi bili predmet ozbiljnih opservacija nadležnih državnih institucija. Njih se pušta da uđu u centralan prostor javnosti i u centralan prostor političkog odlučivanja i da zapravo teško kontaminiraju taj prostor i teško osramote ključne aktere političkog života u Hrvatskoj i, da ne upotrijebim neku neprimjerenu riječ za javni govor, da od najboljih namjera koje je dio ljudi u Vladi imao naprave nešto što predstavlja političku sramotu.

TELEGRAM: Na HOS-ovoj presici Anto Đapić je rekao kako bi ploča s pozdravom “Za dom spremni” u Jasenovcu, da je bila postavljena za vrijeme Jadranke Kosor ili Ive Sanadera, bila maknuta isti dan. On je to, naravno, rekao u negativnom kontekstu za bivšeg premijera, odnosno premijerku. Vi ste surađivali sa svo troje, jesu li gospođa Kosor i gospodin Sanader bili odlučniji u borbi protiv radikalne desnice od premijera Plenkovića?

TELEGRAM: Jesu. Ali i prilike su bile drugačije. Ne želim time davati kredite nikome, a još manje ikoga opravdavati. U međuvremenu je nestao nacionalni imperativni konsenzus oko ulaska u Europsku uniju. Nacionalnog imperativnog konsenzusa oko Hrvatske više nema. Mi smo društvo u neredu s oslabljenim politikama i političkim strankama i s ojačanim nepolitičkim institucijama koje sebi daju za pravo da, ne samo rade na pitanjima kao što su neosporno njihova, nego nastoje preuzeti monopol nad gotovo svim sistemima odlučivanja u društvu i nad gotovo svim pitanjima.

I provode historijski revizionizam koji, bez obzira na popustljivost i pragmatizam koji je imao prema desničarskim i proustaškim grupacijama, ni Tuđman ne bi dopustio, a kamoli oni koji su stvarali europsku Hrvatsku za europsko članstvo. Danas, takvi ljudi i takve politike teško ugrožavaju demokratsku budućnost i demokratski status Hrvatske u Europi. Misliti da ono što može raditi desnica u Poljskoj može raditi desnica u Hrvatskoj je iluzorno. Poljska se demokracija ima snage nositi s time. Naša demokracija, nakon svih iskustava koje je imala, ako padne i popusti pred tim, upropaštava državu. I mi nismo daleko od toga. Iz tog razloga je, nadam se, premijeru jasno da je ovo moment sad ili nikad više.

TELEGRAM: Kad kažete da su se okolnosti promijenile nagore, mislite li da je tu veća krivica nedostatak zajedničkog cilja o čemu govorite ili to što je HDZ za vrijeme Tomislava Karamarka afirmirao radikalno desnu politiku?

Obnova nacionalizma u Hrvatskoj nakon ulaska u EU je nesumnjivo doprinijela ovakvom stanju. Pokušaj da se obnovi snaga politike s nacionalističkim i klerikalnim tipom ideologije nije ojačala Hrvatsku, samo ju je počela činiti crnom ovcom na prostoru jugoistočne Europe. Zemljom koja ima sve više teškoća unutar sebe, sa sobom i s drugima. Zemljom u kojoj je politika počela gubiti ozbiljnu snagu. Nakon odlaska značajnih imena hrvatske politike, Račana, Mesića, Sanadera, pa u nekom smislu i Jadranke Kosor koja je čuvala to nasljeđe, našli smo se u situaciji da zapravo imamo slabljenje političkih stranaka i političkog liderstva. To svi koji žele ultrakonzervativnu i nacionalističku Hrvatsku vide kao idealnu priliku. I oni kažu – sad ili nikad. I Karamarko i takav HDZ im je otvorio prostor.

Hrvatska treba snažnu opoziciju kako bi imala snažniju i odlučniju Vladu. Koliko god je imperativno da vladajuća koalicija zadrži razloge zbog kojih se formirala prije nekoliko mjeseci i da provodi svoju operativnu politiku, toliko je važno da opozicija definira svoju agendu i doprinese sa svoje strane onome što Hrvatska u ovome trenutku treba. A to je Vlada koja neće imati mira u obavljanju svojih poslova i s druge strane, politika koja će biti zaštićena od onih koji u političkom prostoru nemaju što tražiti. Kao što političari nemaju što tražiti u prostorima koji pripadaju vjeri i vjernicima.

TELEGRAM: Ima li sada Hrvatska jaku opoziciju, odnosno ima li SDP definiranu jaku agendu?

PUPOVAC: Ne znam ima li definiranu agendu. Samo znam i vidim da se traže. Ono što je iznimno važno jest da to traženje ne traje dugo, kao što i vi s pravom kažete da Vladina spremnost da ublaži društvene i političke sukobe koji su se rasplamsali u vrijeme nakon ulaska Hrvatske u EU i nakon oslobađanja nacionalističkih politika od strane tadašnjeg HDZ-a, može biti shvaćena kao popustljivost, a ne spremnost na dijalog. S druge strane Vlada mora shvatiti da dijalog treba voditi s onima s kojima dijalog ima smisla. Dijalog ima smisla s pojedinim predstavnicima opozicije, ali nema smisla voditi dijalog s onima koji sramote spremnost na društveni dijalog i koji su protiv takvog dijaloga.

TELEGRAM: U više ste navrata kazali kako je mantra o osuđivanju dva totalitarizma pogrešna i štetna za Hrvatsku. No, nije li to temeljna agenda ove Vlade i premijera Plenkovića kada je riječ o odnosu prema takvim pitanjima?

PUPOVAC: Neke je stvari ova koalicija naslijedila iz vremena koalicije s Mostom. I nema nikakve sumnje da ono što je bila agenda koalicije s Mostom, ne može biti agenda koalicije HDZ-a, HNS-a, SDSS-a i ostalih zastupnika manjina. Mislili smo da o tome nećemo morati raspravljati, ali očito hoćemo. Takva agenda ne može biti zajednička. Mi jesmo protiv nedemokratskih režima i nekima smo davno rekli ne. Neki su pobijeđeni na demokratskim izborima i demokratskim transformacijama, a neki su pobijeđeni vojnom silom.

One koji su pobijeđeni demokratskim političkim bitkama se danas proganja, iako ne predstavljaju nikakvu snagu i nema ih ni u tragovima, čak ni ozbiljnija ljevica nema osobitog prostora za pravo građanstva u našoj zemlji i etiketira na najružnije moguće načine, a s druge strane oni koji su poraženi, ne samo na prostoru Hrvatske i bivše Jugoslavije, nego i na prostoru cijele Europe i svijeta, dobivaju pravo građanstva, s njima se postupa oprezno i govori jezikom i rječnikom koji su birani, umjesto onim koji bi trebao biti jasan i nedvosmislen. To bi bila istinska borba protiv totalitarizma. Jedini danas oživjeli historijski totalitarizam jest onaj ustaškog pokreta. Jedini danas opasan totalitarizam jest neototalitarizam ultrakonzervativnih krugova koji su podržani od dijela kapitala u ovoj zemlji i to treba reći i govoriti.

I nemojte imati sumnje da ovo što kažem vama, po prvi puta ovako cjelovito i sistemski, neću reći i tamo gdje je to neophodno, a to znači svojim koalicijskim partnerima i u Hrvatskom saboru. O tome se mora početi govoriti, ne može se nitko kriti iza tobožnjih lažnih nacionalnih, viših i demokratskih bitaka protiv svih totalitarizama. Jer te bitke su dobivene. One koje nastoje dobiti oni koji su poraženi, njima treba reći ne.

TELEGRAM: Kad kažete ultrakonzervativni krugovi podržani kapitalom, mislite na sam HDZ ili na neke grupe izvan HDZ-a? I mislite li da je to politika koju bi premijer Plenković želio voditi ili ona koju je naslijedio od svog prethodnika u stranci?

PUPOVAC: Pitanje je koliko je naslijedio, a koliko je to mantra dijela pučanskih politika u Europi koja nije otvorila oči da vidi koje su opasnosti za njezinu demokratsku budućnost od strane populističkih, ultrakonzervativnih i neototalitarnih politika. Bilo da je riječ o onima koji dolaze iz neoliberalne priče, bilo da je riječ o onima koji dolaze iz ultrakonzervativnih, nacionalističkih i nerijetko profašističkih orijentacija.

TELEGRAM: Stavovi akademika Kusića koji vodi Vijeće za suočavanje s prošlošću su poznati. Imao sam prilike s njim razgovarati 2015., kada je postojala inicijativa da se pozdrav Za dom spremni uvede kao službeni pozdrav hrvatske vojske. Tada mi je rekao da je taj pozdrav neprihvatljiv, ali da je, isto tako, neprihvatljiv i pozdrav Smrt fašizmu, sloboda narodu jer ga se povezuje s komunističkom represijom. Možete li se zamisliti kao dio vladajuće većine koja bi donijela zakon koji bi išao u tom smjeru?

PUPOVAC: Smrt fašizmu, sloboda narodu nije komunistički simbol. To je pozdrav narodne fronte formirane unutar Europe pred opasnošću nadolazećeg nacizma, fašizma i svih drugih inačica ekstremnih ideologija krvi i tla. I nije specifičnost jugoslavenskog pokreta protiv nacizma i fašizma koji se borio za slobodu jugoslavenskih naroda i jugoslavenske zemlje. Prema tome, trpati u koš Smrt fašizmu, sloboda narodu, zajedno sa Za dom spremni je što se mene tiče potpuno neprihvatljivo.
Ako dođe do takvog rješenja, ono sigurno neće biti podržano od SDSS-a niti njezinog kluba zastupnika.

TELEGRAM: Je li to razlog zbog kojeg biste izašli iz koalicije? Ili je moguće da ne biste podržali taj zakon za koji bi se osigurala većina nekih drugih zastupnika, a vi biste nastavili podržavati Vladu?

PUPOVAC: To znači da ova Vlada ne bi poštovala neke temeljne vrijednosti, uključujući i temeljne ustavne vrijednosti i da bi bila formirana nova koalicija. A ako bi bila formirana takva nova koalicija, mi u toj koaliciji ne bismo mogli biti. Prema tome, svatko tko treba, a očito je da neki trebaju, neka čitaju izvorišne osnove hrvatskog Ustava. Hrvatski Ustav jasno kaže koja su to izvorišta hrvatske državnosti – ZAVNOH i Narodnooslobodilačka borba su jedna od izvorišta, a NDH i ustaše nisu. Naknadno izjednačavati partizanski pokret s ustaškim pokretom, oslobodilačku partizansku vojsku s kvislinškom ustaškom zločinačkom vojskom je nedopustivo.

TELEGRAM: Očekujete onda da će Vlada odbaciti preporuke Vijeća za suočavanje s prošlošću ako budu išle u tom smjeru i drugačije regulirati to pitanje?

PUPOVAC: Mislim da postoje instance koje su relevantnije od tog Vijeća, poput saborskih tijela, saborskih odbora, Sabora u cijelosti, Ustavnog suda. Nisam sklon pozitivno gledati na formiranje takvih grupacija, niti ih podržavam.

Šefa SDSS-a snimio je Telegramov urednik fotografije Vjekoslav Skledar Vjekoslav Skledar /Telegram

TELEGRAM: Neposredno prije nego što je donijeto rješenje za ploču s natpisom Za dom spremni rekli ste kako je Vladi vrijeme isteklo i kako su krediti potrošeni. Je li premijer Plenković sada s ovim rješenjem, premda se vi s njim ne slažete, ipak kupio nešto vremena?

PUPOVAC: To rješenje nije rješenje. Ono nije riješilo problem, već ga je u nekim aspektima zakompliciralo. Jedino što je dobro je to što ploča nije u Jasenovcu, ali jest 15 kilometara dalje od Jasenovca. Prema tome, mi tek trebamo naći rješenje za to. I sasvim je sigurno da ne možemo čekati da se to rješenje traži kao što smo čekali do sada.

TELEGRAM: Mislite da je premijer Plenković uspješan u obavljanju svog posla, kada se uključio u nacionalnu politiku dosta ste ga hvalili?

PUPOVAC: Mislili smo da premijer Plenković zaslužuje našu podršku i izborili smo se zajedno s ostalim koalicijskim partnerima da ima podršku i da može očuvati političku stabilnost Vlade i zemlje. Htjeli bismo nastaviti s tom istom agendom, ali ne bismo htjeli da se niti preko nas, niti preko koalicije, niti preko premijera ostvaruju desni politički projekti.

TELEGRAM: Je li on uspio nametnuti svoju političku agendu? Dojam je kako su još uvijek u prvom planu ideološka pitanja…

PUPOVAC: Siguran sam da to nije bila želja premijera, nego želja onih koji su željeli destabilizaciju i sprječavanje jačanja desnog političkog centra kao pretpostavke političke stabilnosti Hrvatske. Sve je bilo dobro do prije koji mjesec, a onda je ponovno krenula kampanja.

TELEGRAM: Kada je tjednik Novosti bio na svom početku, jeste li željeli da izraste u novinu koja se ne bavi samo temama vezanima uz srpsku nacionalnu manjinu, nego da progovara i o svim društvenim i političkim pitanjima kao što to čini danas?

PUPOVAC: Nisam sve to mogao predviditi. Ali oduvijek sam smatrao da je za srpsku zajednicu u Hrvatskoj u skladu s njenom tradicijom i dominantnom političkom idejom slobode, i za sebe i za zemlju u kojoj živi iznimno važno da ne bude u nekom vrstu geta i da se bavi svime onime što je relevantno za društvo. Nisam naravno mogao predvidjeti da će u Novostima pisati neki od najuglednijih novinara i književnika u Hrvatskoj. Izrazito smo ponosni na to da su se nama u toj borbi za otvoreno i slobodno društvo, društvo jednakih prava i solidarnosti, pridružili ljudi koji su novinarske, a nerijetko i književne veličine.

Znamo da im nije uvijek jednostavno biti percipirani kao novinari srpskih novina, ali i oni i mi znamo da to nisu samo novine koje se mogu svrstati u koš srpskih novina. Uređuju ih novinari neovisno o svojoj nacionalnosti. Ekipirali su se na osnovu njihovih inicijativa, na temelju naše osnovne filozofije, ali o tome kako će i na koji način izgledati uređivački sastav, kako će izgledati suradnički sastav i urednička politika, to je od Dragojevića, preko Đikića i danas Bajte bila prije svega njihova stvar. Na nama je bilo da pazimo na financijski i zakonski aspekt, a sve ostalo je pitanje njihove slobode i procjene što je u ovom trenutku potrebno u hrvatskom medijskom prostoru.

TELEGRAM: Jesu li danas susreti između hrvatske i srpske kulture previše opterećeni lošim političkim odnosima dvaju zemalja? Odnosno, da se referiram na poznatu polemiku Stanka Lasića i Igora Mandića iz 90-ih, je li nama u Hrvatskoj srpska kultura i književnost jednako važna, odnosno nevažna kao i Bugarska?

PUPOVAC: To je otprilike kao što nam je srpski nerazumljiviji od kineskog. Naravno, malo sam zaoštrio stvar, ali zaista ima ljudi koji zbog osjećaja, percepcije i identitetskih politika kažu da hrvatska i srpska kultura nemaju ništa zajedničko i da ne mogu nikako komunicirati međusobno, što je apsolutno suprotno svim aktualnim i povijesnim činjenicama. Ne postoje dvije bliže kulture nego što su hrvatska i srpska i kulture. Kao što ne postoje ni dva naroda koja su bliža nego hrvatski i srpski, neovisno o tragičnim iskustvima koja su prolazili tijekom 20. stoljeća. I to treba ponovno osvijestiti upravo zato da bi se jedni prema drugima mogli emancipirati, a ne biti robom onog drugoga i graditi hrvatstvo koje će biti antisrpstvo i graditi srpstvo koje će biti antihrvatsko nego stvoriti hrvatstvo i srpstvo koje će se emancipirati u sebi i na osnovi onih vrijednosti koje su historijski održive i opravdive.

TELEGRAM: Mislite li da zbog tog odvajanja kultura više gube sami umjetnici ili društva kao takva?

PUPOVAC: Gube narodi, građani. Profesori, književnici, novinari nađu načina. Elita uvijek nađe načina da izađe iz tamnica koje ideologije i države postavljaju, to im njihov ethos nalaže. Onaj tko trpi jesu djeca u školama, mladi ljudi koji ne poznaju svoje susjede, koji o njima govore kroz stereotipe i ratnu propagandu, kroz identitetske zatvore koji su stvoreni zahvaljujući ideji identitetskih država i politika.

Ako Hrvati i Srbi žele opstati kao narodi, doslovno opstati kao narodi moraju se početi oslobađati opsesivne, iracionalne ideje države koja ne služi narodima, jer narodi počinju napuštati svoje zemlje i ne vide u njima budućnost jer im u njihovim domovinama više nije dobro. Iz tog razloga i hrvatska i srpska državna politika, ako žele zaustaviti ovaj trend, moraju pogledati gdje im i odakle dolaze opasnosti. Ne dolaze im više jednima od drugih, dolaze im od nerazumnosti njihovih vlastitih politika i mnogo moćnijih i mnogo utjecajnijih. Svaki patriotizam, hrvatski ili srpski, trebao bi imati imperativnu zadaću da se oslobodi uzajamnog neprijateljstva i da podvuče historijsku crtu i otvori prostor za suradnju.