Utjecajan član Mosta govori o HEP-u, polemičnim imenovanjima i svojoj inicijativi za promjene u Ustavnom sudu

Najava ustavnih promjena

Ono što bismo naveli kao suštinski cilj je to da u svim navedenim promjenama Ina ostane vertikalno integrirana nacionalna kompanija koja bi se nastavila razvijati kao regionalni igrač od strateške važnosti za energetsku sigurnost Hrvatske, kao i za njezin cjelokupan doprinos razvoju gospodarstva. Što se tiče dijela pitanja o unutarpolitičkim sukobima mogu samo reći da je ovo strateško pitanje Republike Hrvatske i nadilazi sve stranačke politike. Konkretan model treba biti usklađen sa smjernicama nacionalne energetske strategije, koju u okviru ovog procesa treba usvojiti na Vladi i u Saboru te koja će definirati okvire za razvoj energetskih kompanija u Hrvatskoj.

Važno je napomenuti da je najveći dio koji se može na ovaj način prodati 25 posto minus jedna dionica, što smo tražili da se definira posebnim zakonom. Štoviše, smatram da se bi se to trebalo definirati i Ustavom za sve ostale strateške resurse. Tražit ćemo podršku svih stranaka u Saboru da se u Ustav uvrsti kako tvrtke koje upravljaju prirodnim i strateškim resursima moraju biti u najmanje 75-postotnom plus jedna dionica državnom vlasništvu. Sigurni smo da ćemo postići konsenzus o tom pitanju sa svim parlamentarnim strankama.

TELEGRAM: Je li, nakon što su s političke scene sišli bivši predsjednici SDP-a i HDZ-a Zoran Milanović i Tomislav Karamarko, došlo do stabilizacije političkih prilika?

PODOLNJAK: Vjerujem da danas postoji široko suglasje u hrvatskoj javnosti da su odnosi glavnih političkih čimbenika ne samo uravnoteženiji i normalniji, nego da je i politička komunikacija postala tolerantnija. Što je i primjerenije demokratskoj državi, članici Europske unije, u kojoj politika nije ratno-huškačka, usmjerena protiv ideološkog ne-narodnog neprijatelja, već je politika natjecanje različitih ideja i programa. To nije postigla niti jedna stranka od samog početka hrvatske države.

TELEGRAM: Koliko je za to zaslužan i Most?

PODOLNJAK: Ponosni smo što je upravo Most zaslužan za promjenu političke paradigme u Hrvatskoj jer je, prije svega, principjelno inzistirao na određenim političkim načelima: transparentnost, sankcioniranje sukoba interesa, politička odgovornost, politička dosljednost. To je u konačnici dovelo po prvi puta do pada vlade i prijevremenih parlamentarnih izbora. Upravo su pad vlade i prijevremeni parlamentarni izbori doveli do resetiranja hrvatske političke scene i odlaska lidera dviju najvećih političkih stranaka, a to je otvorilo politički prostor za pojavu novih čelnika tih dviju najvećih stranaka i drukčije političke komunikacije. Mostu su mnogi prognozirali propast na političkoj sceni, a dogodilo se nešto posve suprotno.

TELEGRAM: Što će za budućnost i daljnje funkcioniranje Mosta nezavisnih lista značiti prerastanje u političku stranku?

PODOLNJAK: Most nezavisnih lista od početka čini simbiozu političke stranke i okupljanja brojnih nezavisnih pojedinca te listi iz gradova i općina. U vrlo kratkom razdoblju od godine dana Most je postao stabilna politička snaga, koja se dokazala na dvama parlamentarnim izborima kao treća nacionalna stranka po broju zastupničkih mandata, ali je i nadalje zadržala privlačnost kao politička platforma za niz novih nezavisnih opcija u gradovima i općinama. S obzirom na nacionalni značaj i ulogu Mosta u vladi i Saboru, nužno je da se Most, institucionalno kao prvobitno lokalna stranka, transformira u nacionalnu stranku, koja će se natjecati ne samo na nacionalnim već i lokalnim, županijskim razinama.

TELEGRAM: Hoće li se uvesti stranačka stega pri glasovanju u Saboru?

PODOLNJAK: Što se tiče zastupnika i stranačke stege mi smo u Klubu davno definirali pravo svakog zastupnika na slobodu odlučivanja o svjetonazorskim pitanjima, poštujemo i specifičnu situaciju zastupnika u pojedinim izbornim jedinicama i događa se, kao što je poznato, da pojedini zastupnici pri određenom glasovanju zadržavaju pravo da glasuju drukčije. Most nije niti će ikada biti ustrojen autoritarno, kao što su neke druge hrvatske političke opcije i, dapače, mi smo ponosni na tu činjenicu.

TELEGRAM: Kako kao predsjednik saborskog Odbora za Ustav ocjenjujete polemiku koja se razvila nakon što je ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić kazao kako bi bilo najbolje da svi ustavni suci podnesu ostavku?

PODOLNJAK: O promjeni načina izbora sudaca Ustavnog suda govori se već duže vrijeme u stručnoj i političkoj javnosti i smatram, naročito kao profesor ustavnog prava, da taj postupak treba mijenjati. S obzirom da je prije pola godine izabrano 10 od 13 sudaca, čime je za duže vrijeme zajamčeno da će Ustavni sud imati dovoljno sudaca za pravovaljano odlučivanje, smatram da je upravo sada idealni trenutak za promjenu Ustava, odnosno Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, u dijelu koji se odnosi na izbor sudaca.

Od postojećeg modela zadržali bismo izbor putem dvotrećinske većine zastupnika u Hrvatskom saboru, jer je on položio test i doprinosi suglasju najvažnijih političkih opcija kod izbora ustavnih sudaca. Što se promjena tiče predložio bih sljedeće – smanjenje broja sudaca na 12, dakle parni broj, kako bi pri svakom odlučivanju većina imala najmanje dva glasa više, po uzoru na njemački Savezni ustavni sud. Suci bi se birali na jedan, neponovljivi, mandat od 9 do 12 godina. Dakle, ne bi bilo mogućnosti reizbora sudaca jer to, po mojem mišljenju, umanjuje njihovu nezavisnost. Takvo rješenje, uostalom, prevladavajuće je u ustavima onih država koje imaju ustavne sudove. Potrebno je suziti krug predlagatelja i izostaviti mogućnost da osoba predlaže sama sebe.

Kao mogući predlagatelji bili bi Vrhovni sud Republike Hrvatske, pravni fakulteti, Hrvatska odvjetnička komora te klubovi zastupnika u Hrvatskom saboru. Posebno važnim smatram definirati kriterije izvrsnosti pri izboru sudaca Ustavnog suda. Postojeća norma iz Ustavnog zakona o Ustavnom sudu da se za ustavnog suca može izabrati pravnik s najmanje 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci koji se u toj struci istaknuo znanstvenim ili stručnim radom ili svojim javnim djelovanjem, odnosno osoba koja je stekla doktorat pravnih znanosti i ispunjava druge navedene uvjete te ako ima najmanje 12 godina radnog iskustva u pravnoj struci, pokazala se nedovoljno dobrom da zajamči izbor najkvalitetnijih pravnih stručnjaka.

Najviše prijepora u javnosti je bilo upravo oko toga je li se neki kandidat istakao svojim stručnim radom ili javnim djelovanjem u toj mjeri da ga to čini izvrsnim za dužnost ustavnog suca. Uglavnom je pri izboru bilo dovoljno ispunjavanje uvjeta od 12 ili 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci. U tom pogledu bih predložio nekoliko poboljšanja: da se pored profesora pravnih znanosti, kod kojih je lako mjerljiv njihov znanstveni rad, za ustavne suce mogu birati samo suci najviših sudova. Na primjer s Vrhovnog ili Visokog upravnog suda, ali ne i suci s nižih sudova, što je do sada bio slučaj. Da se, zatim, mogu birati odvjetnici s najmanje 20 godina iskustva u struci, ali da Hrvatska odvjetnička komora može predložiti samo nekoliko kandidata koji se ističu po izvrsnosti.

Predložio bih također da se propiše kao uvjet da se može kandidirati samo osoba koja u prethodnih pet godina nije obnašala dužnost u zakonodavnoj ili izvršnoj vlasti, kako bismo izbjegli mogućnost izbora aktivnih političara. Nakon isticanja prijedloga kandidata trebalo bi ostaviti dovoljno vremena, barem dva mjeseca, da se javnost o njima informira, da se provedu određene provjere i da se konačno organizira javni razgovor s predloženim kandidatima na Odboru za Ustav. Na taj način bismo imali jedan transparentan postupak, koji bi u konačnom, uz promjene koje sam naveo, trebao rezultirati izborom najvrsnijih pravnih stručnjaka u Ustavni sud.

Kao predsjednik saborskog Odbora za Ustav organizirat ću tematsku raspravu o nužnim promjenama Ustava i Ustavnog zakona o Ustavnom sudu u svezi izbora sudaca Ustavnog suda u skoro vrijeme.

TELEGRAM: Objavljeni transkripti razgovora upletenih u pokušaj utjecaja na suce Ustavnog suda da promjene presudu na zatvorsku kaznu za Branimira Glavaša, upućuju da su neki od sudaca možda čak i dobili pa vratili mito ili barem bili skloni primiti mito. Poznato je također da je SOA objavila, što je također svjetski presedan, da dvadesetak sudaca predstavlja opasnost po nacionalnu sigurnost. Dio sudaca javno prijateljuje pa i otvoreno podupire ljude koji su osumnjičeni za počinjenje teških kaznenih djela. Neki od vodećih ljudi Mosta otvoreno upozoravaju na opasnost od nogometne mafije te mafije koja se bavi otpadom, ali još nema niti jedne presude.

PODOLNJAK: Ustavom je zajamčena samostalnost i neovisnost sudbene vlasti, ali to naravno podrazumijeva i veliku odgovornost svih sudaca i oni moraju jako paziti da u svojem javnom ponašanju i djelovanju ne čine ništa što bi u javnosti moglo biti percipirano kao nespojivo s obnašanjem sudačke dužnosti. Smatram da bi objava SOA morala rezultirati konkretnim dokazima za tvrdnje koje su iznijete jer one sasvim izvjesno utječu na percepciju javnosti o karakteru sudbenoj vlasti. Hrvatski sabor će uskoro raspravljati o izvješću predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske i bit će to prava prilika da se progovori o stanju u sudbenoj vlasti.

TELEGRAM: Također, nema ujednačene sudske prakse, donose se potpuno različite sudske odluke po sličnim predmetima, a općem kaosu pridonose Vrhovni sud i Ustavni sud svojom nedosljednošću. Sve to ukazuje da je pravosuđe postalo jedan od najtežih problema u društvu.

PODOLNJAK: Pitanje već sugerira odgovor, no ipak dijelom se mogu složiti da postoje nedosljednosti u sudskoj praksi, ali ne u katastrofalnim razmjerima kako se to zna percipirati u javnosti. Istina je da je u javnosti pravosudni sustav percipiran kao koruptivan, ali treba ozbiljnije analizirati zašto je to tako. Sto godina lošeg društvenog upravljanja državama, 100 godina loše regulacije imovinsko pravnih odnosa, velik broj neriješenih predmeta kroz desetljeća, nedozreo mentalitet poštivanja pravnog poretka, samo su neki od problema koji su bitno doprinijeli problemima u pravosuđu.

U načelu se percepcija javnosti stvara na osnovu nekoliko najozbiljnijih i složenih slučajeva koji se dugo vode bez rezultata i to ponajviše u Zagrebu. Pravosudnom sustavu će trebati dugo vremena i puno rada za vraćanje povjerenja građana. Koliko me ministar pravosuđa informirao pozitivni trendovi su pred nama. Broj neriješenih predmeta pada, a niz predstojećih promjena u pravosuđu koje se spremaju trebale bi donijeti pozitivne pomake – od transparentnijeg izbora sudaca i predsjednika sudova, ujednačavanja sudske prakse, pojednostavljenja sudskih postupaka i slično.

TELEGRAM: U javnosti je neugodno odjeknuo dogovor Mosta i HDZ-a da će se najprije imenovati privremeni upravitelji javnih i državnih tvrtki koji će onda raspisati natječaje. To se tumači nastojanjem da izborni pobjednici između sebe podijele vodeće pozicije u javnim i državnim tvrtkama?

PODOLNJAK: Osobno smatram da je manje važno hoće li se na čelna mjesta u javnim i državnim tvrtkama i u nadzornim odborima imenovati osobe putem javnog natječaja ili ne, već je važno da imenovanja budu transparentna, da javnost ima sve relevantne podatke zašto se bira određena osoba, da budu poznate sve njene stručne reference i da se može na temelju toga prosuditi je li riječ o imenovanju stručne osobe koja će unaprijediti rad trvrtke ili je riječ o imenovanju osobe na temelju političkih kriterija. Mislim da se u svakom konkretnom slučaju može procijeniti koji kriterij je bio presudan. O tome koliko su Mostu važne pozicije dovoljno je pokazala činjenica da smo bili spremni na sve kako bismo održali transparentnost, pa i na pad Vlade.

TELEGRAM: S obzirom da se posljednjih mjeseci u medijima pisalo o zapošljavanjima nekih članova i simpatizera te rođaka vodećih ljudi Mosta, neće se li takvo vaše stajalište protumačiti kao želja da važnu ulogu pri zapošljanju ili imenovanjima u javnim i državnim tvrtkama, stranačka pripadnosti ili politička podobnost ipak imaju najvažniju ulogu?

PODOLNJAK: Obnašanje vlasti nosi veliku odgovornost kvalitetnog i kompetentnog upravljanja javnim i državnim tvrtkama, a kako bi se to i ostvarilo potrebno je na važne pozicije postaviti dokazano kvalitetne osobe. Most nezavisnih lista od prvog trena vodi se kriterijem izvrsnosti prilikom odabira svojih članova i službenika, prema tome svaka osoba kojoj je Most povjerio obnašanje dužnosti dokazala se prvenstveno svojom kvalitetom u obavljanju posla koji je do tad radila.

Zapravo, pričekajmo nekoliko godina i pustimo njihove rezultate da govore umjesto njih. Zapošljavanje ili imenovanje isključivo zbog rodbinske veze, članstva ili stranačke podobnosti, a bez potrebnih kompetencija, protivi se svemu onome što zagovaramo i suštinskoj ideji koja nas okuplja. Dapače, smatramo da je takav pristup jedna od većih boljki našeg društva i države.

TELEGRAM: Zašto više nitko u Mostu, ali ni u Vladi, ne spominje reforme, premda su one bile glavna tema prošlih izbora?

PODOLNJAK: Možda se više ne spominje riječ reforma, ali to ne znači da je Most u bilo kojem smislu odustao od značajnih promjena u političkom, gospodarskom i društvenom sustavu. No, rekao bih da smo sada, u ovom parlamentarnom mandatu, svjesni činjenice da se zakoni ne donose preko noći, da je potrebno vrijeme da se oni donesu, da je često potrebno mijenjati niz propisa da biste postigli željeni učinak, da je potrebno provesti širu raspravu sa zainteresiranom javnošću.

Također, očekujemo i jedan stabilan četverogodišnji mandat ove Vlade pa stoga nema potrebe brzati i nastojati ishitreno donositi različite zakonske promjene. Postali smo u Mostu svjesni s jedne strane ograničenja parlamentarne procedure, a s druge nužnosti traženja šire potpore za naše prijedloge.

Ali ni u jednom trenutku nismo odustali od naših temeljnih programskih ideja u reformama koje smo izvorno prezentirali javnosti, a naročito u sektorima kojima upravljamo – zaštiti okoliša, pravosuđu, upravi, unutarnjim poslovima. Kao primjer navest ću vam reforme na kojima radim neposredno u Saboru. Dakle, pokrenuli smo izradu Etičkog kodeksa zastupnika, krenut ćemo u izmjene Poslovnika Hrvatskog sabora kako bismo rad Sabora učinili kvalitetnijim, u proceduri je izmjena Zakona o pravima i obvezama zastupnika kojom, između ostalog, želimo sankcionirati nedolazak zastupnika na sjednice Sabora, u proceduri je izmjena Zakona o izborima zastupnika kojom želimo ojačati sustav preferencijskog glasovanja i dati bitno veći utjecaj građanima na izbor zastupnika.

A već smo izglasali izmjene zakona kojima smo smanjili povlastice zastupnika na naknadu plaće nakon isteka zastupničkog mandata. I to u svega dva mjeseca ovog parlamentarnog saziva. Treba reći na kraju, kao što je to učinio predsjednik Sabora na završteku ovog zasjedanja Sabora, da nikada ranije Hrvatski sabor nije tako intenzivno radio, bez stanke, puna dva mjeseca. A to je samo početak.

TELEGRAM: Kako ste uspjeli na Odboru za Ustav, poslovnik i politički sustav pomiriti u početku prilično različita stajališta zastupnika HDZ-a i SDP-a o spomen ploči HOS-a u Jasenovcu?

PODOLNJAK: Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav ima 13 članova i ja sam kao predsjednik Odbora iz redova Mosta nezavisnih lista samo jedan član i bitno ne mogu utjecati na rezultat glasovanja. Međutim, kao predsjednik Odbora mogu utjecati i to upravo nastojim, na stvaranje takvog ozračja u Odboru koji će poticati otvorenu i tolerantnu raspravu te traženje najšireg suglasja, a ne preglasavanje.

Kada je oporba tražila sazivanje sjednice u svezi spomen-ploče u Jasenovcu u roku od osam dana, a što omogućuje Poslovnik Hrvatskog sabora, sazvao sam tu sjednicu u roku i ona je održana u roku od osam dana, iako su mi u stručnim službama Sabora rekli da ne postoji ustaljena praksa u kojem roku se sjednica mora održati. Javnost se više bavila pitanjem dugotrajnog, dvodnevnog zasjedanja Odbora, djelomično i iza zatvorenih vrata, ali smatram da je za Hrvatsku važnije da o osjetljivim ideološkim i političkim podjelama dođe do dogovora najvažnijih političkih opcija, nego da se te podjele produbljuju.

U tom smislu treba promatrati i kompromisni prijedlog koji je dobio jednoglasnu potporu svih zastupnika. Prijelomnim smatram prijedlog koji sam iznio na sjednici Odbora da se ona, a u skladu s Poslovnikom, u određenom trenutku zatvori za javnost, kako bi članovi Odbora lakše postigli dogovor o zajednički prihvatljivim zaključcima Odbora. Iako drugoga dana nisam predsjedavao sjednicom Odbora zbog bolesti, vjerovao sam, a na temelju razgovora prethodnoga dana, da će se postići konsenzus i to smatram vrlo pozitivnom činjenicom. Prisjetite se samo kada je posljednji puta u Saboru postignut takav stupanj suglasja o jednom važnom ideološko – političkom pitanju.