Telegram komentar: Mamićeva abdikacija ne znači ama baš ništa. I dalje će biti alfa i omega u Dinamu
Nema nimalo sumnje da će Dinamo i dalje biti obiteljska igračka
“Htio bih izvijestiti javnost da od danas nisam više izvršni predsjednik Dinama“, uskliknuo je u u utorak malo iza podneva Zdravko Mamić. Na prvi pogled, većina je Dinamovih pristalica dočekala ono o čemu je godinama sanjala. Ali samo na prvi pogled.
Kako će Dinamo funkcionirati bez Zdravka Mamića? Jednako kao što je funkcionirao i posljednjih tjedana nakon što je Županijski sud u Zagrebu neformalnom vladaru hrvatskog nogometa izrekao zabrana obavljanja dužnosti izvršnog predsjednika u maksimirskom klubu. Iako Zdravka nije bilo u klubu, vjerojatno nema puno naivaca koji misle da svih ovih tjedana nije upravljao klubom iz sjene.
Kao Sinovčić ili Gobac
Isto će tako biti i u budućnosti. Mamić je najavio da će biti savjetnik i velikodušno ponudio svoju pomoć klubu kad god to bude trebalo. Ili u prijevodu: bit će Dinamova siva eminencija. Formalno neće biti na čelu kluba, ali će i dalje sve držati pod kontrolom. Kao njegov prijatelj Reno Sinovčić koji je svojedobno u Zadru bio vanjski suradnik ili, recimo, Zoran Gobac koji već godinama drma hrvatskim rukometom iako nikad nije bio na najvišoj funkciji, ni u Savezu ni u RK Zagrebu.
Mamić je Dinamo ustrojio tako da nema nimalo sumnje da će i dalje maksimirski klub biti obiteljska igračka. U Skupštini kluba sjede Mamićevi ljudi koji biraju Izvršni odbor. Onda Izvršni odbor bira članove Skupštine i tako u krug. Sve po Zdravkovim notama. Ima tu i uglednih imena iz sportskih, kulturnih, političkih i drugih krugova kojima Mamić sebi pokušava osigurati legitimitet i zamaskirati činjenicu da su mu svi oni prije svega prijatelji koji dižu ruke za sve što on odluči.
Još desetljeće dominacije
U takvoj situaciji je valjda svima jasno da današnja pompozna objava abdikacije ne znači baš ništa. U Dinamu je i dalje Zdravkov brat Zoran, u Dinamu su i dalje Mirko Barišić, Tomislav Svetina i ostali Zdravkovi ljudi od povjerenja, u Dinamu su i dalje svi oni vjerni Zdravkovi zaposlenici, od glasnogovornika do čistačica, koji su mu pri posljednjem izlasku iz Remetinca složno zapjevali ‘kako je dobro vidjeti te opet’. Mislite li i dalje da će se išta u Dinamu promijeniti s današnjim danom?
Zdravko u svakom slučaju ne misli. Uostalom, i pri izlasku iz prostorije u kojoj je gradu i svijetu mučenički objavio svoj odlazak, najavio je novih deset godina Dinamove dominacije. A u glavi je vjerojatno pjevušio stihove kojima je prije nekoliko mjeseci zabavljao svoje zatvorske drugove – ‘ne može nam nitko ništa, jači smo od sudbine’.