Zašto je modni mjesec i dalje tako neodrživ?

Gdje će završiti Balenciagina planina blata ili Saint Laurentove umjetne fontane?

Modna industrije iz sezone u sezonu trubi o važnosti održivosti, a kad dođe modni mjesec svi kao da nekako zaborave na to. Najvjerojatnije je to da nisu zaboravili nego nisu ni mislili na održivost u samom početku. Održivost je još uvijek marketinški trik, odličan mamac za prodaju i imidž brenda umjesto stvarnog cilja kojem brendovi teže. Postoji nekoliko njih koji se iskreno trude. To je svakako Stella McCartney koja je ove sezone prikazala najodrživiju kolekciju ikad. McCartney koristi pamuk iz biodinamičkog uzgoja kao i veganske kože od biljnih alternativa kao što su miceliji gljiva.

Treba istaknuti i Gabrielu Hearst koja je trenutačno kreativna direktorica kuće Chloé, a koja puno pažnje posvećuje uključivanju malih proizvođača iz cijelog svijeta u svoje kolekcije što za rezultat daje spektakularno izrađene kolekcije koje opravdavaju svoju cijenu. Niz je i mladih dizajnera kao što su Collina Strada ili Harris Reed koji koriste deadstock tkanine u svojim kolekcijama. Ali, nažalost, najmoćniji igrači i dalje izbjegavaju posvetiti se smanjenju svog negativnog utjecaja na planet.

JOŠ VIŠE PROIZVODNJE

Prema podatcima platforme Tagwalk ove je sezone održano 247 revija odnosno 60 revija više nego za sezonu jesen/zima 2022./2023. koja je prikazana krajem zime ove godine. I čini se da će brendovi unatoč činjenici da je najveći problem u modnoj industriji kad je u pitanju održivost prekomjerna proizvodnja, nastaviti proizvoditi još i više. Nakon prikazane kolekcije za proljeće i ljeto 2023. u rujnu u Milanu, kreativni direktor kuće Fendi Kim Jones, rekao je za okupljene novinare da će iduće godine proizvesti 12 umjesto 11 kolekcija koliko su proizvodili do sada. Kupci su oko toga entuzijastični, rekao je i dodao da mu je jedino važno da tim ima mjesec dana odmora u godini. Može li zaista mjesec dana odmora pomoći da budete kreativniji i odmorniji kad kreirate jednu kolekciju mjesečno koja sadrži minimalno 50 odjevnih kombinacija odnosno oko 300 odjevnih predmeta bez da smo se uopće dotakli modnih dodataka i cipela? Teško.

Na više proizvodnje ciljaju i Balenciaga i Dolce&Gabbana. Kuća Balenciaga je ususret modnom mjesecu ponosno najavila lansiranje platforme na kojoj će prodavati rabljene komade iz starijih kolekcija. Ali nisu se sjetili neke od njih poslati na pistu već su kreirali 75 novih odjevnih kombinacija od kojih su se neke referirale na postojeće komade i sve su redom uprljane blatom tijekom revije. Slična situacija bila je kod D&G-ja koji su u suradnji s Kim Kardashian kreirali nove verzije nekih svojih starih komada. Umjesto da upravo te stare komade pošalju na pistu što bi bilo mnogo efektnije i teatralnije, kreirali su nove verzije za pistu koje kasnije ionako neće u prodaju.

MEGALOMANSKA SCENOGRAFIJA

Najšokantnije je možda razmišljati o scenografiji odnosno što će se s njome dogoditi nakon revija. Brendovi troše ogromne količine novca na izgradnju seta koji im je potreban na 15 minuta koliko obično traju revije, a koji najčešće završava na otpadu. Na sreću, Lagerfeldova nasljednica Virginie Viard više ne njeguje njegov megalomanski pristup scenografiji, drži se minimalizma koliko je to moguće kod jednog luksuznog brenda poput Chanela. Bottega Veneta imala je odličnu inicijativu ove godine. 400 stolica od smole koje je za njihovu reviju kreirao Gaetano Pesce neće završiti na otpadu već će se prodavati na festivalu dizajna i interijera Design Miami krajem godine.

Međutim, nije poznato što će se dogoditi s najrazmetljivijim scenografijama viđenim ove sezone. Kreativni direktor kuće Saint Laurent Anthony Vaccarello dao je izgraditi prave fontane i stube ispred Eiffelovog tornja u Parizu. Brend Acne potrošio je 800 metara ružičaste svile za svoju reviju kojom su proslavili 10 godina od početka prikazivanja kolekcija u Parizu. Umjetnica Eva Jospin za Dior je od kartonskih konstrukcija kreirala set koji je izgledao kao spilja. Kuća Ferragamo presvukla je svoj set u 4 tisuće kvadratnih metara crvene tkanine. Umjetnik Santiago Sierra utrošio je 275 kubičnih metara blata kako bi kreirao set za kuću Balenciaga. Što će se dogoditi s tom ogromnom količinom materijala nije poznato niti modne kuće smatraju da je to nešto za što bi trebali polagati račune javnosti. No, činjenica je da je modna industrija i dalje u top tri najveća zagađivača okoliša u svijetu i da ovakav pristup ne smijemo tolerirati želimo li usporiti globalno zatopljenje.