Analiza Jagode Marić: Hrvati masovno dižu gotovinske kredite, rastu brže i od stambenih. Što je zapravo tomu razlog?
Na otplatu gotovinskog kredita građani troše 35 posto dohotka, a podižu ih oni koji imaju niže dohotke od korisnika stambenih kredita
Gotovinski nenamjenski krediti trenutno su glavna zvijezda bankarskog poslovanja u Hrvatskoj. Posljednjih mjeseci prošle godine njihova vrijednost rasla je više nego vrijednost stambenih kredita. Uz to, ukupna vrijednost nenamjenskih kredita je u razdoblju od početka rujna do kraja studenoga porasla više nego ukupna vrijednost kredita koje su podigla sva domaća poduzeća.
Kreditiranje poduzeća stagniralo je i mjesecima prije toga. Možda su domaće tvrtke likvidne, možda su neke od njih posegnule za inozemnim zaduženjem ili se u vrijeme neizvjesnosti nerado odlučuju za ulaganja, ali svejedno je zanimljiv podatak da su banke od početka rujna do kraja studenoga povećale ukupne kredite tvrtkama za 148 milijuna eura, a da su nenamjenski gotovinski krediti kućanstvima porasli 243 milijuna eura. Istovremeno se ukupan iznos stambenih kredita povećao za 207 milijuna eura.
Gotovinski krediti rasli brže od stambenih
Tako su na kraju studenoga, prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupni stambeni krediti bili 10,4 milijarde eura i u tri mjeseca njihova je vrijednost porasla za 1,9 posto. Ukupan iznos nenamjenskih kredita još uvijek je, naravno, manji – premašili su sedam i pol milijardi eura, ali u tri mjeseca povećali su se za 3,34 posto.
Građani su se u tom periodu češće odlučivali podići nenamjenske kredite, banke ih znatno više i reklamiraju i olakšale su njihovo podizanje, zaduženje se može obaviti iz dnevnog boravka preko mobitela. Za banke su ti krediti, jer se odobravaju uz znatno veće kamate, isplativiji od stambenih.
Stambeno kreditiranje se ispuhalo
S druge strane, stambeno se kreditiranje ispuhalo nakon prošlogodišnjeg, ujedno i posljednjeg kruga subvencioniranih kredita APN-a, koji je od travnja odobrio više od pet i pol tisuća zahtjeva, a oni znače ukupno 453 milijuna eura stambenih kredita. Uz drastičan rast cijena nekretnina i rast kamata na stambene kredite, nije iznenađujuće da se građani teže odlučuju za stambene kredite.
Rast potražnje za gotovinskim nenamjenskim kreditima tijekom 2023. vođen je, objašnjavaju iz Hrvatske narodne banke, snažnim rastom realnih plaća i zaposlenosti te posljedično rastom potrošačkog optimizma i pouzdanja. Anketa o kreditnoj aktivnosti banaka za europodručje za kreditne institucije u Hrvatskoj pokazala je da potražnju za namjenskim kreditima najviše potiče kupnja i potrošnja trajnih dobara, poput automobila i namještaja.
Za kupnju automobila, pokrivanje minusa, uređenje stana…
Nenamjenski krediti koriste se i kako bi građani zatvorili dug po kreditnim karticama i prekoračenjima, za obnovu nekretnina, a podižu ih i obrtnici te privatni iznajmljivači na Jadranu za financiranje svojih djelatnosti.
Iz HNB-a ne isključuju ni mogućnost da građani gotovinske kredite koriste kako bi financirali kupovinu nekretnina manje vrijednosti, primjerice u manje razvijenim dijelovima Hrvatske.
Na brži rast kredita u 2023. godini utjecala je i inflacija, što se vidi u porastu prosječnog iznosa kredita, koji je ipak nešto zaostajao za rastom opće razine cijene.
Bolje osiguranje naplate za stambene kredite
No, vidljiv je i veći broj odobrenih novih kredita, što znači da brži rast nije isključivo posljedica inflacije, pojašnjavaju iz središnje banke. Dakle, za nenamjenske kredite odlučuje se sve veći broj građana, a uz to moraju se više zadužiti kako bi kupili istu količinu dobara.
Za vrijeme prošle financijske krize, nakon koje je u Hrvatskoj uslijedila višegodišnja recesija, domaće banke imale su znatno veći udio gotovinskih nego stambenih kredita u lošim, nenaplativim kreditima. Čak je i njihov iznos u lošim kreditima bio veći. Dugogodišnja recesija u Hrvatskoj za mnoge zadužene građane značila je i gubitak posla i nemogućnost ispunjavanja obveza. Ipak, za stambene kredite banke su imale bolje osiguranje naplate.
Prodaja loših kredita agencijama za naplatu duga
Zadnjih godina udio nenaplativih kredita se smanjuje, dobrim dijelom i zato što su banke nakon recesije loše kredite prodavale agencijama za naplatu dugova. No, da time problem nije riješen pokazuje i to da više od 200 tisuća blokiranih građana i dalje najviše duguje – bankama.
Brži rast nenamjenskih kredita otvara pitanje što će se događati s poslovanjem banaka, ali i potrošnjom kućanstava u slučaju da ih, zbog novih problema u gospodarstvu, građani neće moći uredno vraćati.
Uz napomenu da ubrzanje kreditiranja samo po sebi ne znači nužno veći rizik, odnosno da ne mora značiti povećanje udjela neprihodonosnih kredita u budućnosti, iz Hrvatske narodne banke kažu da će to prvenstveno ovisiti o kreditnoj sposobnosti dužnika, budućim gospodarskim kretanjima te ostalim faktorima rizika.
Čine čak 45 posto svih kredita kućanstvima
“Tek s materijalizacijom rizika povezanih s navedenim faktorima (npr. rast nezaposlenosti) neprihodonosni bi krediti mogli porasti do mjere u kojoj bi prouzrokovali veće gubitke bankama, a i oslabili buduću potrošnju kućanstava”, poručuju iz HNB-a. Kažu i da treba imati u vidu i to da Hrvatska spada među EU zemlje s razmjerno niskim razinama omjera duga kućanstava i BDP-a. U Hrvatskoj je zaduženost kućanstava dosegnula 30 posto BDP-a. U strukturi toga duga gotovinski krediti zastupljeni su u znatno većoj mjeri nego u drugim zemljama i dosežu oko 45 posto.
U središnjoj banci se, tvrde, redovito analiziraju uvjeti kreditiranja potrošača za sve novoodobrene kredite, pa zaključuju da unatoč relativno snažnom rastu kreditiranja, uvjeti odobravanja kredita za sada ostaju stabilni i ne pokazuju znakove popuštanja koji bi u budućnosti mogli dovesti do kvarenja kvalitete tih kredita.
Građani s nižim dohotkom podižu gotovinske kredite
Prosječni omjer otplata duga i dohotka potrošača pri odobravanju gotovinskih kredita krajem 2023. bio je sličan kao i u 2022. Građani su na otplatu nenamjenskog kredita u prosjeku trošili oko 35 posto svog mjesečnog dohotka.
“Pritom valja spomenuti da se gotovinski krediti odobravaju klijentima koji u prosjeku imaju niže dohotke, za razliku od klijenata kojima se odobravaju stambeni krediti”, zaključuju iz HNB-a. Možda je i to jedan od razloga većeg rasta nenamjenskih kredita, jer ih građani, kojima njihova primanja ne omogućuju podizanje stambenih kredita, koriste za kupnju nekretnina.