Čedo Prodanović: 'Da je Sanader ostao, ovo bi bila pet puta normalnija zemlja'

Govoreći o sucima koji traže veće plaće, Prodanović ističe da je “sudstvo u inferiornom položaju jer o njihovim materijalnim uvjetima odlučuju drugi”.

‘Sva četiri kandidata mogu udovoljiti funkciji’

Što se tiče ideje da se sucima ograniče izvansudske aktivnosti, Prodanović kaže kako je to legitiman zahtjev dok se gomilaju zaostaci u sudovima. “Ne možete raditi dva posla istovremeno. Ovaj drugi posao bi mogao biti pristupačan tek kad zadovolje osnovni posao. A s druge strane, dolazimo do toga da ih se ograničava, sputava u napredovanju… Teško je uspostaviti balans. Ali dok god pravosuđe ovako kaska, zaostaje, dotad taj zahtjev ima osnove”, smatra.

Govoreći o kandidatima za glavnog državnog odvjetnika, Prodanović kaže da su sva četiri kandidata legitimna i da mogu udovoljiti toj funkciji. Njegov osnovni prigovor “predestiniranom izboru suca Ivana Turudića” jest, kaže, to što ne dolazi iz sustava.

“I da dođe, ne bi bio najlošiji tužitelj koji je bio tu. Neki su zaista bili zalutali”, kazao je. “Poražavajuće je za organizaciju od 600 ljudi da im dolazi prinudni upravitelj sa strane, da ih spašava i vadi iz problema koji su stigli”, smatra.

‘Ne znam koliko bi netko osudio Sanadera u punoj moći’

Dodaje i kako “svaka vlast bira tužitelja po svojoj mjeri”.

Istaknuo je da sudac mora paziti na svoj ugled u javnosti i ne može si dozvoliti luksuz da se privatno druži s osobama koje su problematične s aspekta zakona. “Je li to eliminirajući faktor ili ne, mislim da ne, ovo je mala zemlja, tu svatko svakog zna”, rekao je.

Turudić je sudac koji je osudio bivšeg premijera Ivu Sanadera, kojeg je Prodanović branio. Na pitanje znači li ta presuda da Turudić ipak nije “HDZ-ov”, Prodanović kaže: “Stavite akcent na ovo bivšeg. Ne znam koliko bi netko osudio Sanadera u punoj moći”.

‘Vlast determinira rad svih tih institucija’

Govoreći o kriminalu, Prodanović je rekao da sada ima više gospodarskog kriminala nego ranije. Prilika čini lopova, kaže, a sada ima “sijaset prilika”.

Kazao je da je kapitalizam dugo bio “divlji” te da se veliki broj osoba preko noći kroz pretvorbu i privatizaciju domogao velikog kapitala, a te stvari se prije nisu događale.

Na pitanje o odnosu vlasti i državnih institucija, kazao je da “vlast determinira rad svih tih institucija”. “Mogu govoriti o dojmu. U nekim situacijama se sigurno čeka na neki signal, govorim o situacijama kaznenog progona, ali neke čvrste argumente ja ne mogu imati jer nema dokaza”, rekao je.

‘Hrvoj-Šipek se apsolutno nije snalazila u javnosti’

Na pitanje kako ocjenjuje rad glavne državne odvjetnice Zlate Hrvoj-Šipek, Prodanović kaže da je i kad je dolazila na čelo DORH-a tvrdio da je ona pogrešan izbor, jer dolazi na funkciju koju nikad nije radila.

“Posao DORH-a je progoniti kriminal, a zatim zaštita imovine. Ona je došla u vrijeme kad je DORH morao raditi 24 sata na dan, a ona ta znanja nema. Po kojem ključu je ona došla, ja to ne znam, ali apsolutno se nije snalazila u javnosti. A ovo što su je ulovili u laži dovodi u pitanje ne samo njenu vjerodostojnost, nego i vjerodostojnost sustava”, rekao je odvjetnik.

‘Europski tužitelj je u boljoj poziciji jer je neovisan’

Smatra da je europski tužitelj u boljoj poziciji jer je apsolutno neovisan. “Da ih se počne kroz medije svaki dan napadati, vjerojatno bi i oni gledali što rade. Osim toga, izabrali su kvalitetne ljude, vodi ih sposobna tužiteljica. Oni su čuvar neke zakonitosti jer se zna da s njima nema šale”, smatra.

Na pitanje kako to da se nitko nije prijavio na natječaj za ravnatelja USKOK-a, kaže kako je ljudima poznato u što bi se uvalili. “Indikativno je da se ni v.d. ravnatelja USKOK-a nije javio. Tumačim to na dva načina. Prvo da je to velika odgovornost kad je stanje u ustanovi loše, a drugo je izostanak podrške od strane vlasti”, kazao je.

O curenju informacija iz istraga

Komentirao je i uvođenje novog kaznenog djela koje se odnosi na curenje informacija iz istraga.

“Sad sam čuo da je u novim izmjenama rečeno da ne mogu novinari odgovarati ni kao poticatelji ni kao pomagači. Malo se povukla ručna… Uslijed silnih reakcija u javnosti, javljale su se i udruge novinara izvana, na što nisu baš indiferentni. Novinari su sad izuzeti. To je politički potez i to je koncesija, očito se shvatilo da se s novinarima ne treba… Jer je puno veći eho u javnosti”, rekao je.

Kako bira slučajeve?

Na pitanje je li sud iz Haaga ispunio svoju ulogu, Prodanović kaže da ratne zločine više nitko ne tretira ozbiljno.

“U određenom trenutku je Haag sigurno ispunio svoju funkciju. Postavio se u ovim društvima kao sud koji bi mogao suditi njima. Tad su radili što su htjeli, a onda se pojavio neki međunarodni sud koji je neke ljude odveo u Haag i tamo im sudio. Neki ljudi koji su trebali biti suđeni su suđeni, neki nisu. Ne može se u apsolutnim kategorijama razgovarati o tome je li ispunio zadaću, ali pomogao je”, govori.

Na pitanje kako bira slučajeve i ima li neku crvenu liniju, Prodanović kaže da prema etičkom kodeksu ne smije odbiti nikoga i da slučajevi biraju odvjetnike. “Ako mi dođe netko, ne znam koja kategorija zločina ili čovjeka, onda postoji mogućnost da kažem da sam preopterećen… Vi upotrijebite sve svoje vještine da profesionalno obavite posao. Pri tome su vam neki ljudi simpatični, neovisno što su napravili, a neke tolerirate jer je to vaš posao”, kaže.

‘Sanader je bio pravi političar za ove prostore’

Njegov vjerojatno najpoznatiji klijent je bivši premijer Ivo Sanader.

“Da je on ostao, ovo bi bila pet puta normalnija zemlja. Bio je pravi političar za ove prostore. Sve ove dileme o kojima me sad pitate su bile razriješene. Kad se digao spomenik ratnom zločincu, Francetiću, srušen je. I to su ga srušili oni koji su ga i podigli, on ih je tamo postrojio.

Čovjek je gledao preko plota, nije se zatvorio u naše plemenske zabrane… Hrvatska je bila vrlo uređena i normalna zemlja, nije bilo nacionalističkih ispada, kamoli ustašluka koji se opet javlja i koji postaje dio naših života. Pa dobro, ‘Za dom spremni’ je stari hrvatski pozdrav, to je predsjednica rekla. O čemu govorimo”, kazao je Prodanović.

‘Suđenja su možda bila inicirana iz političkih pobuda’

“Po sudskim spisima, ja ću to uvijek tvrditi, vrlo je dvojbeno ovo za što je on presuđen, a u predmetu Ina-MOL predmet arbitraže bilo je pitanje je li on primio mito i jesu li zbog toga sklopljeni oni ugovori na štetu Hrvatske.

Zaključak je bio da Sanader nije primio mito, da nije dokazano da je primio mito, da je imao nepošteno suđenje i pristranog suca i da se svjedoku, Ježiću, nikako ne može pokloniti povjerenje jer je 10 puta mijenjao iskaz. U toj su arbitraži bila tri najsposobnija svjetska suca, od kojih je jedan bio iz Hrvatske. O tome se ne priča”, kazao je odvjetnik.

Suđenja Sanaderu su, kaže, možda bila “inicirana iz političkih pobuda”, ali ne može reći da su suci bili politički motivirani.