EU traži da se ograniči količina javnog novca koje svaki izdavač medija može dobiti

Odbor za kulturu i obrazovanje Europskog parlamenta usvojio je u četvrtak nacrt stajališta o Aktu o slobodi medija u kojem se traži da države članice osiguraju pluralnost medija, štite njihovu neovisnost i financiraju javne medije iz višegodišnjih proračuna kako bi se osigurala predvidljivost njihovih proračuna i spriječilo političko upletanje.

Tekst dopunjen amandmanima usvojen je s 24 glasa za, tri protiv i četiri suzdržana. O njemu još treba glasati Europski parlament na plenarnoj sjednici sljedeći mjesec. Nakon toga, izglasano izvješće predstavljat će poziciju Europskog parlamenta na temelju kojeg će pregovarati s Vijeće EU-a o konačnom tekstu zakona.

Europska komisija je prije godinu dana predložila Akt o slobodi medija. Vijeće EU-a, to jest države članice, usvojile su svoje stajalište krajem lipnja. Cilj je postići dogovor o konačnom tekstu zakona do europskih izbora u lipnju sljedeće godine.

Zabrana upletanja i pritisaka na medije

Zastupnici su u izglasanom tekstu zatražili da se zahtjevi o transparentnosti odnose na sve medijske sadržaje, a ne samo na vijesti.

Traži se zabrana svakog upletanja i pritisaka na medija, između ostaloga, da se ne smije prisiljavati novinare da otkrivaju svoje izvore i traži od njih pristup šifriranim sadržajima na njihovim uređajima te zabrana korištenja špijunskih sofvera protiv njih. Korištenje špijunskih softvera bilo bi moguće samo u opravdanim situacijama koje bi se ocjenjivale od slučaja do slučaja i isključivo uz nalog neovisnog pravosudnog tijela u istragama ozbiljnih zločina poput terorizma i trgovine ljudima.

U tekstu se kaže da treba osigurati ekonomsku održivost javnih medija kroz njihovo financiranje u višegodišnjim proračunima kako bi osigurala stabilnost njihovih proračuna i spriječilo političko upletanje u njihov rad.

Ograničenje javnog oglašavanja

Zastupnici također predlažu ograničenje javnog oglašavanja dodijeljenog jednom pružatelju medijskih usluga, online platformi ili tražilici na 15 posto ukupnog proračuna za oglašavanje koji dodjeljuje to tijelo u određenoj zemlji EU-a.

Zastupnici također žele obvezati medije da objave tko im je vlasnik i tko od njih ima izravnu ili neizravnu korist. Isto tako traži se da mediji podnose izvješća o državnom oglašavanju i državnoj financijskoj potpori, uključujući i kada primaju javna sredstva iz zemalja koje nisu članice EU-a.

Kako bi se spriječilo da velike internetske platforme samovoljno brišu ili ograničavaju medijske sadržaje u EU, zastupnici predlažu postupak samoprijave i provjere kako bi se razlikovali neovisni mediji od lažnih.