Francuski div, koji je gradio Stade de France, želi investirati u novi stadion na Maksimiru? Dinamo bi imao status 'zaštićenog najmoprimca'

Osim maksimirskog stadiona, istodobno bi se gradio i manji atletski stadion te stadion za građanstvo

30.06.2005., Zagreb - Pogled na Zagreb iz zrakoplova. rStadion Maksimir. rPhoto: Zeljko Lukunic/PIXSELL
FOTO: Zeljko Lukunic/PIXSELL

Francuska tvrtka Bouygues, koja je u konzorciju 1998. izgradila i sada upravlja francuskim nacionalnim stadionom Stade de France, trebala bi investirati u novi stadion u Maksimiru, ekskluzivno doznaje Jutarnji list.

Francuski građevinski div koji je u Hrvatskoj poznat po izgradnji i koncesiji novog terminala Zračne luke “Franjo Tuđman”, kao i po izgradnji druge cijevi tunela Učka i većinskom vlasništvu u Bina Istri, koja upravlja Istarskim ipsilonom, u ozbiljnim je inicijalnim razgovorima s hrvatskom stranom, potvrđeno je neslužbeno iz nekoliko izvora, piše list.

Prema informacijama Jutarnjeg lista, Francuzima bi, ako se dogovori ovaj posao, pripala koncesija na 40 do 45 godina, s time da bi Dinamo bio “zaštićeni najmoprimac” novog zdanja u Zagrebu. Jedna od najvećih francuskih graditeljskih firmi uložila bi oko 120 milijuna eura u izgradnju novog maksimirskog stadiona, ali istodobno i u izgradnju manjeg atletskog stadiona te stadiona za građanstvo, dok bi novoizgrađeni bazen na Sveticama ostao.

Novi hotel i shopping centar

Ulaganje bi im se vraćalo s komercijalnim sadržajima samog novog Maksimira. Uz novi stadion, naime, na prostoru sadašnjeg Maksimira i Svetica niknuli bi novi hotel te shopping centar, na preuređenom Maksimiru mogli bi se održavati i veliki koncerti.

U Banskim dvorima dosta su zatvoreni oko ovih informacije pa nisu htjeli potvrditi ni demantirati da je francuski građevinski div zainteresiran za novi Maksimir. Ono što je Jutarnji doznao jest da su upravo Francuzi ti koji su se sami javili kao potencijalni investitori našoj strani, jer imaju iskustva u tim projektima, a već su prisutni u Hrvatskoj.

Iz Vlade samo neslužbeno poručuju kako je prioritet sada riješiti imovinsko-pravne odnose između Grada Zagreba i Zagrebačke nadbiskupije. Zemljište na kojem je izgrađen stadion, kao što je poznato, u vlasništvu je Grada, ali svi ostali popratni objekti izgrađeni su na zemljištu na koje pravo polaže Katolička crkva.

Nužno riješiti pitanje vlasništva

Maksimirski stadion izgrađen je na crkvenom zemljištu, ali je parcela na kojoj je sam stadion Gradu darovana 1996., pa je nužno riješiti i pitanja vlasništva nad parcelama na kojima su izgrađeni, primjerice, pomoćni tereni, bazen ili parkiralište.

Novi zagrebački nadbiskup Kutleša zauzvrat ne traži novac, nego zemljišta na kojima će se graditi nove crkve u gradu. Zasad je, navodno, nađeno već pet, od 11 zamjenskih lokacija kojima bi se namirio zahtjev Kutleše i Crkve, pišu novinari Jutarnjeg lista Tomislav Juranović i Goran Penić.