Guardian prikazao interaktivnu kartu Europe: gotovo svi udišemo zagađen zrak, ovakva je situacija u Hrvatskoj

Europa se suočava s “ozbiljnom javnozdravstvenom krizom” pošto gotovo svi Europljani žive u područjima s opasnim razinama onečišćenja zraka, pokazalo je istraživanje Guardiana.

Analiza podataka, prikupljenih pomoću najsuvremenije metodologije, pokazala je da 98 posto ljudi u Europi živi u područjima koja su zagađena vrlo štetnim sitnim česticama i znatno iznad granice koju preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

Gotovo dvije trećine Europljana živi na prostorima u kojima je zagađenje zraka više nego dvostruko veće od dozvoljene granice prema preporuci WHO-a.

Najgore u Sjevernoj Makedoniji i Srbiji

Najteže pogođena europska zemlja je Sjeverna Makedonija, a slijedi je Srbija. U obje zemlje više od polovine stanovništva živi u područjima gdje je onečišćenje zraka četiri puta veće nego što je preporučeno.

Srbija je jedna od sedam zemalja istočne Europe, uz Sjevernu Makedoniju, Rumunjsku, Albaniju, Poljsku, Slovačku i Mađarsku, u kojima gotovo svi stanovnici žive u područjima s najmanje dvostruko većim onečišćenjem od dozvoljenog.

Situacija u istočnoj Europi je znatno teža nego u zapadnoj. Izuzetak je Italija gdje više od trećine stanovnika u dolini rijeke Po i okolnim područjima udiše zrak koji je četiri puta onečišćeniji od preporučenog.

Kakva je situacija u Hrvatskoj?

U Hrvatskoj situacija varira ovisno o regiji pa je onečišćenje u prosjeku najmanje u dijelovima Gorskog kotara, a slijede Istra, otoci i dijelovi Dalmacije.

U Zagrebu je koncentracija štetnih mikročestica više nego dvostruko veća od dozvoljene WHO-ove granice, a situacija je najgora u pojasu uz Unu i Savu od Hrvatske Kostajnice pa sve do istočnoslavonske tromeđe s Bosnom i Hercegovinom i Srbijom gdje su koncentracije jednake kao i u najteže pogođenim dijelovima Europe.

Slično je i u Splitu i okolici, pokazuje interaktivna karta koju je objavio Guardian.

Čestice mogu ući u pluća i krvotok

Istraživanje Guardiana se odnosi na sitne čestice PM2,5 koje uglavnom nastaju izgaranjem fosilnih goriva, a mogu ući u pluća i krvotok i utjecati na gotovo svaki organ u tijelu.

Prema smjernicama WHO-a, prosječne godišnje koncentracije čestica PM2,5 ne bi trebale prelaziti pet mikrograma po prostornom metru.

Istraživanje je pokazalo da samo dva posto stanovništva Europe živi u područjima s dozvoljenom koncentracijom tih čestica. Stručnjaci upozoravaju da onečišćenje zraka česticama PM2,5 uzrokuje oko 400.000 smrtnih slučajeva godišnje u Europi.

Švedska je jedini europski izuzetak

U Njemačkoj tri četvrtine stanovništva živi u područjima s dvostruko većim onečišćenjem zraka od dozvoljenog, u Španjolskoj 49 posto, a u Francuskoj 37 posto. U Velikoj Britaniji tri četvrtine stanovništva izloženo je koncentraciji štetnih čestica do dva puta većoj od preporučene, a četvrtina živi u područjima u kojima je onečišćenje zraka više nego dvostruko veće od preporučenog.

Gotovo 30 milijuna Europljana živi u mjestima s koncentracijama čestica PM2,5 koje su najmanje četiri puta veće od preporuke Svjetske zdravstvene organizacije. U Švedskoj pak ne postoji područje u kojemu je koncentracija čestica PM2,5 više nego dvostruko veća od granice WHO-a, dok su neke regije na sjeveru Škotske među rijetkima u Europi u kojima je onečišćenje u dopuštenim okvirima.

Promet, industrija, grijanje u kućanstvima i poljoprivreda su glavni izvori čestica PM2,5, koje često u većoj mjeri pogađaju najsiromašnije zajednice.