Ni Švicarsku nije zaobišao efekt podignutih kamatnih stopa. Središnja banka objavila da je poslovala s minusom

Druge središnje monetarne institucije vodećih gospodarstava također su zabilježila minuse

This photograph taken on March 1, 2024 shows headquarters of the Swiss National Bank (SNB BNS) in Zurich. The head of Switzerland's central bank, Thomas Jordan, will step down in September after 12 years in charge, the bank said in a surprise statement on March 1, 2024. (Photo by Fabrice COFFRINI / AFP)
FOTO: AFP

Švicarska središnja banka (SNB) potvrdila je u ponedjeljak da je u 2023. godini poslovala s gubitkom, pridruživši se skupini središnjih monetarnih institucija vodećih gospodarstava koje su podignute kamatne stope gurnule u minus.

SNB je izvijestio da je lani poslovao s gubitkom od 3,2 milijarde švicarskih franaka (3,34 milijarde eura). Minus je ipak znatno manji nego u 2022. godini kada je zbog pada vrijednosti portfelja dionica i obveznica iznosio čak 132,5 milijardi franaka i bio je najveći otkada je SNB osnovan.

Jači franak kao uteg

U 2023. švicarska središnja banka bilježila je na pozicijama u stranoj valuti prihod od četiri milijarde franaka, nakon gubitka od 131,4 milijarde franaka u 2022. Uteg im je lani bio jači franak, uz gubitak povezan s valutnim tečajevima od 58 milijardi franaka.

Prihod od zlatnih rezervi iznosio je 1,7 milijardi franaka i bio je više nego četiri puta veći nego u prethodnoj godini. SNB je ubilježio i 1,4 milijarde franaka prihoda od hitnog kredita za spašavanje posrnulog Credit Suissea.

Negativni rezultati

Prevagnuo je ipak neto gubitak od 8,5 milijardi franaka na pozicijama u domaćoj valuti, više nego osam puta veći nego u 2022., budući da je SNB u sklopu postrožene monetarne politike radi obuzdavanja inflacije komercijalnim bankama plaćao veće kamate na prekonoćne depozite. Banka tako ni u ovoj godini neće isplatiti dividendu dioničarima, saveznoj državi i kantonima.

SNB se negativnim rezultatom u 2023. pridružio Europskoj središnjoj banci (ECB), njemačkom Bundesbanku i američkom Fedu koji su zbog podignutih kamatnih stopa lani poslovali s minusom od 7,9 milijardi eura, odnosno, 21,6 milijardi eura i 114,3 milijarde dolara.