Vijesti

Novi rat u odmetnutoj regiji na pragu Europe. Azerbajdžan pokrenuo veliku operaciju, udare izvode i dronovi kamikaze

Nagorno-Karabah, međunarodno priznata regija Azerbajdžana, ima većinsko armensko stanovništvo

An Armenian soldier fires artillery on the front line on October 25, 2020, during the ongoing fighting between Armenian and Azerbaijani forces over the breakaway region of Nagorno-Karabakh. The head of a Red Cross mission monitoring the Nagorno-Karabakh conflict called on October 22, 2020 for all parties to stop shelling civilians and respect international law in fighting that has killed nearly 1,000 people. (Photo by ARIS MESSINIS / AFP)
FOTO: AFP
19. 09. 2023. 10 preporuka

Azerbajdžan je u utorak objavio da su njegove oružane snage pokrenule “lokalne protuterorističke aktivnosti” u regiji Nagorno-Karabah kako bi vratile ustavni poredak razoružavanjem i prisiljavanjem na povlačenje tamošnjih armenskih vojnih formacija.

Napetosti oko te regije rastu već mjesecima. Karabah, međunarodno priznat kao dio Azerbajdžana, ima pretežno etničko armensko stanovništvo i otrgnuo se kontroli Bakua početkom 1990-ih nakon rata. Azerbajdžan je vratio dijelove odmetnute regije u ratu 2020.

Poginulo jedanaest osoba

Objavljeno je da je u eksploziji mine i još jednom incidentu poginulo jedanaest azerbajdžanskih policajaca i civila. U glavnom gradu Karabaha oglasile su se sirene zračne opasnosti. Zvuk topništva i pucnjave mogao se čuti u utorak iz glavnog grada Karabaha, Khankendi – koji Armenci nazivaju Stepanakert.

U utorak je ministarstvo obrane u Bakuu optužilo armenske snage za “sustavno granatiranje” vojnih položaja i reklo da je odgovorilo pokretanjem “lokalnih, protuterorističkih aktivnosti… kako bi se armenske snage razoružale i osiguralo njihovo povlačenje s teritorija naše zemlje”.

Tvrde da nisu gađali civile

Azerbajdžan tvrdi da nije gađao civile i civilne objekte već samo “legitimne vojne ciljeve koji su onesposobljeni upotrebom visokopreciznog oružja”. Armensko ministarstvo obrane priopćilo je da tvrdnje o njihovu napadu na položaje vojske Azerbajdžana nisu istinite, piše BBC.

Dvije susjedne zemlje, Azerbajdžan i Armenija, već su dvaput zaratili zbog Nagorno-Karabaha. Prvi sukob dogodio se u ranim devedesetim godina prošlog stoljeća nakon raspada Sovjetskog Saveza, a drugi 2020. godine. Od prosinca je Azerbajdžan postavio blokadu na jedini put u enklavu iz Armenije, poznat kao Lačinski koridor.

Topnički napad velikih razmjera

Velik dio Karabaha kontroliraju etničke armenske vlasti na koje Baku već dugo vrši pritisak s ciljem da ih raspusti i razoruža. Ruben Vardanyan, bankar i milijarder koji je do veljače bio najviši dužnosnik u upravi etničkih Armenaca u Karabahu, napisao je na platformi X: “Azerbajdžan je pokrenuo topnički napad velikih razmjera na Nagorno Karabah, ciljajući gradove i civile.”

Baku je objavio svoju operaciju nakon što se požalio da je šest njegovih građana ubijeno nagaznim minama u dva odvojena incidenta, za što je okrivio “ilegalne armenske naoružane skupine”. Do eskalacije je došlo dan nakon što su prijeko potrebna hrana i lijekovi isporučeni u Karabah putem dvije ceste istovremeno, što je korak koji je izgledao kao da bi mogao pomoći u ublažavanju rastućih napetosti između Azerbajdžana i Armenije.