Papu sa svih strana napali zbog izjave o 'velikoj Rusiji', sad je mrvicu reterirao: 'Mislio sam na kulturu'
Papin zrakoplov sletio je nešto iza 16 sati u rimsku zračnu luku
Papa Franjo vratio se u Rim nakon apostolskog putovanja u Mongoliju koja ima sićušnu katoličku zajednicu s kojeg je uputio poruku susjednoj Kini, a pri povratku objasnio je i svoje obraćanje mladim Rusima koje je razljutilo Ukrajince.
Papin zrakoplov sletio je nešto iza 16 sati u rimsku zračnu luku čime je 86. godišnji Franjo završio putovanje u Mongoliju i priznao novinarima da je teško u njegovoj dobi putovati s jednog kraja svijeta na drugi.
“Draga braćo i sestre Mongolije, zahvaljujem na daru prijateljstva koji sam od vas primio. Bayarlalaa!” (hvala na mongolskom jeziku), napisao je na društvenoj mreži X (bivši Twitter) odmah nakon polijetanja.
Dear brothers and sisters of #Mongolia, thank you for the gift of friendship that I received in these days. Bayarlalaa! May God bless you. You are in my heart, and in my heart you will remain. Remember me, please, in your prayers and in your thoughts. #ApostolicJourney
— Pope Francis (@Pontifex) September 4, 2023
Papa tvrdi da Crkva nema političku agendu
Posjetom Mongoliji, smještenoj između Kine i Rusije, Franjo je težio ostvariti dva cilja: dotaknuti udaljenu regiju u kojoj djeluje malena katolička zajednica te iskoristiti prigodu da pošalje poruku susjednoj Kini kako bi ojačao veze s Pekingom s kojim Sveta Stolica nema diplomatske odnose.
U nedjelju je Papa ponovio svoju poruku Kini i pritom nije je izravno imenovao: “Vlade i svjetovne institucije nemaju razloga strahovati od evangelizacije Crkve jer ona nema političku agendu”. U zrakoplovu na povratku u Rim Papa je prema običaju razgovarao s novinarima i ocijenio da su odnosi Vatikana i Pekinga “vrlo ugledni”, no treba učiniti više.
“Jako se divim kineskom narodu”, rekao je, no “moramo učiniti više s vjerskog aspekta kako bismo se bolje razumjeli, kako kineski građani ne bi mislili da Crkva ne poštuje njihovu kulturu, njihove vrijednosti, da Crkva ovisi o stranoj sili”, rekao je.
Mongolija ima tek 1400 katolika i 25 svećenika
Kineska vlada oprezna je prema svakoj organizaciji, osobito vjerskoj, koja bi mogla dovesti u pitanje njezin autoritet. Vjerske slobode u Mongoliji u kontrastu sa stanjem u susjednoj Kini gdje su one kontrolirane.
Nekadašnji satelit Sovjetskog Saveza, Mongolija je demokracija od 1992. godine. Većinski budistička zemlja ima jednu od najmanjih katoličkih zajednica na svijetu: 1.400 vjernika od kojih je 25 svećenika u zemlji od tri milijuna stanovnika.
Mongolija ovisi o Rusiji za uvoz energenata, a o Kini za izvoz svojih sirovina, prvenstveno ugljena. Odabravši neutralnost u odnosu na moćne susjede, Mongolija nastoji održati ravnotežu i zato jača odnose s drugim nacijama, među kojima su Sjedinjene Države, Japan i Južna Koreja.
Poruka o “velikoj Rusiji” odnosila se na kulturu
U razgovoru s novinama u zrakoplovu Papa je objasnio da je svojim govorom mladim Rusima koji je izazvao negativne reakcije želio odati počast ruskoj kulturi.
U video obraćanju mladim katolicima okupljenima u crkvi u Sankt Peterburgu 25. kolovoza, Papa je rekao da su nasljednici “velike Rusije, velikih svetaca, kraljeva, Petra Velikog, Katarine II., ruskog naroda velike kulture i velikog humanizma”.
Glasnogovornik ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova Oleg Nikolenko ocijenio je da je Papin izbor riječi bio “jako nesretan” i optužio ga da širi “imperijalističku propagandu” Moskve. “Nisam mislio na imperijalizam kada sam to rekao, govorio sam o kulturi”, rekao je Papa u zrakoplovu.
‘Imali su mračne političke godine, ali nasljeđe ostaje’
Novinarima koji su bili u njegovoj pratnji naglasio je da je njegova poruka bila da mladi Rusi trebaju “prihvatiti svoje nasljeđe”. “Ruska kultura je kultura velike ljepote i dubine i politički problemi je ne poništavaju”, rekao je. “Imali su mračne političke godine, ali nasljeđe ostaje.”
Papa redovito poziva na mir u Ukrajini premda prvih mjeseci nakon ruske invazije u veljači 2022. nije proglasio Moskvu agresorom. Početkom godine imenovao je visoko rangiranog kardinala da pokuša dogovoriti mir, koji je u međuvremenu posjetio Moskvu i Kijev.