Sindikati javnog sektora traže povišice, veće uskrsnice, božićnice, nagrade... Piletić ih otpilio

Ministar rada Marin Piletić ocijenio je u četvrtak, nakon sastanka sa sindikatima javnih i državnih službi o povećanju osnovice plaća za 238.000 službenika i visini uskrsnice za iduću godinu, da je sindikalni zahtjev za 15-postotnim povećanjem plaća nerealan.

Najavio je da će Vlada iznijeti svoju ponudu 9. listopada na sastanku sa sindikatima javnih službi, a 12. listopada s predstavnicima državnih službi, naglasivši pritom da ta ponuda neće biti podcjenjivačka. Cilj je da pregovori budu što kraći jer se nema puno vremena, rekao je Piletić nakon sastanka.

Traže rast božićnica i uskrsnica

Sindikalisti traže rast osnovice plaća od 15 posto, rast božićnica s 232 na 300 eura, a isti iznos očekuju i za novougovoreno pravo – uskrsnicu, te su povećali i zahtjev za iznosom jubilarne nagrade na 250 eura i dara za djecu sa 100 na 150 eura.

Prema riječima koordinatorice pregovora sindikata javnih službi Sanje Šprem iz Sindikata hrvatskih učitelja, cilj je kroz pregovore osigurati i rast osnovice u narednoj godini, prenosi Jutarnji list.

“Tražimo rast od 15 posto, budući da je rast plaća u privredi 14 posto te se očekuje rast minimalne plaće u Hrvatskoj od 15 posto. Zbog toga naš zahtjev upravo u tomu ima uporište. Naime, ministar Piletić je rekao da bi prema svim pokazateljima minimalna plaća u 2024. trebala rasti za 15 posto”, izjavila je Šprem.

Inflacija nije bila jedini orijentir

Predstavnici Vlade na sastanku su izašli s prezentacijom o kretanju (rastu) plaća u periodu od 2016. do danas. Sindikati nisu sporili da su plaće već rasle, no Nada Lovrić, predsjednica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, kazala je da ni taj rast plaća ne uspijeva zadržati radnike u javnom sektoru i održati funkciju države kao servisa građanima.

Sve je teže naći radnike i u znanosti i u zdravstvu, socijali, napominje Lovrić. Stoga je sindikalna strana izašla sa zahtjevom za rastom osnovice za ostatak 2023. i cijelu 2024., u iznosu od 15 posto.

Šprem je kazala kako sindikalistima inflacija nije bila jedini orijentir, već i cijena rada drugih. Istaknula je i da je činjenica da Zakon o plaćama u javnim i državnim službama treba stupiti na snagu u siječnju iduće godine, no iz samoga zakona neće proisteći rast plaća, nego iz podzakonskih akata, odnosno uredbi.

Za ministra zahtjev nerealan

No, ministar je zahtjev sindikata javnih službi za 15-postotnim povećanjem osnovice plaća ocijenio nerealnim, jer je dosadašnja referentna točka u pregovorima bila inflacija, a sada to treba biti rast minimalne plaće za iduću godinu.

Vlada će, napominje, povećati plaće i kroz poreznu reformu. Zakona o plaćama stupa na snagu ove godine a paralelno se donose uredbe o rastu koeficijenata za obračun plaće, koje će se financijski odraziti na plaće državnih i javnih službenika, rekao je Piletić.

Podizanje životnog standarda

Potvrdio je da će proračunski suficit biti usmjeren u povećanje plaća i podizanje životnog standarda građana te očuvanje kupovne moći, kao i održavanje razine investicija kako se ne bi smanjivale dostignute stope rasta.

Piletić je rekao da su za ove vlade plaće u tim službama povećane 20,1 posto što će biti osnovica za buduće povećanje plaća. Predsjednik Sindikata policije Dubravko Jagić izjavio je kako je današnji sastanak bio pripremni te da sindikati očekuju Vladinu ponudu oko koje će moći pregovarati. Smatra i da u pregovorima ne treba imati nerealna očekivanja.