Stiže novi zakon koji donosi velike promjene za sve koji žive u zgradama: ovo su najvažniji detalji
Ovo su ključne promjene koje će uvesti Zakon o upravljanju i održavanju zgrada
Prošle srijede predstavljen je i na javno savjetovanje poslan novi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada s brojnim promjenama.
Kako piše Index, ključna promjena je ta da će suvlasnici zgrada moći osnivati suvlasničke zajednice. To će, objasnio je portalu Zdravko Vladanović iz Udruge predstavnika suvlasnika stambenih zgrada grada Zagreba, omogućiti brže i efikasnije rješavanje parničnih postupaka između sustanara.
Stambene zajednice s OIB-om
Zajednice bi se prema novom zakonu vodile kao pravne osobe i svaka bi imala svoj osobni identifikacijski broj.
”U zgradi koja ima 140 stambenih jedinica dovoljno je da jedan suvlasnik može pokrenuti parnicu za zajednički interes, recimo, oko poslovnog prostora. On, primjerice, sa svojim OIB-om može biti tužitelj, ali snosi ekonomske i financijske posljedice ako u parnici ne uspije. Zašto bi netko na sebe preuzeo borbu i troškove”, objašnjava Vladanović i ističe da će novim zakonom zajednice na sudu moći biti jedinstveni subjekt, umjesto da se skupljaju potpisi od svakog suvlasnika pa na kraju ispadne da jedna parnica ima 100 tužitelja.
”Tako se sudski postupci razvlače i po dvadeset godina s troškovima preko 60 tisuća eura, a sve zato što zgrada nije mogla nastupiti jedinstveno. Ovim zakonom zajednice će na sudu moći biti jedinstven pravni subjekt. Ljudi koji nisu prošli takve višegodišnje parnice ne mogu to razumjeti”, kazao je Vladanović.
Poslovni prostori kao stanovi
Novi zakon dotiče se i zajedničke pričuve. Minimalna visina pričuve iznosit će 0.36 eura po četvornom metru.
Ipak, Vladanović ističe da od zakona ne treba očekivati da će riješiti apsolutno sve probleme u sustanarskim zajednicama. “Nije zakonodavac taj koji će to urediti. Ispod zakona će biti pravilnik, pa i drugi odnosi, ali najvažniji dokument će svakako biti međuvlasnički ugovor kojim će se detaljno uređivati pitanja poput onih kako se treba odnositi prema pričuvi, koliki je iznos pričuve, koliko je ona zapravo potrebna i što je privatno, a što nije”, pojasnio je.
Jedna od važnijih stvari u zakonu koje je Vladanović istaknuo jest kontrola pretvorbe poslovnih stanova u stambene jedinice. “Poslovni stanovi pretvaraju se u stambene. Trenutno radim i na prijedlogu za to. Nehumano je staviti trideset ljudi u sto kvadrata i tome treba stati na kraj”, zaključio je.
Kompliciranje oko hitnih intervencija
Osim navedenih promjena, ovom zakonom moglo bi se zakomplicirati rješavanje hitnih intervencija u zgradama. Primjerice, ako pukne cijevi u zgradi od 150 stanova, takve će se intervencije biti potrebno obaviti u roku od tri sata, ali uz jedan uvjet. Upravitelj zgrade morat će prethodno prikupiti suglasnost 20 posto stanara, što u slučaju zgrade od 150 stanova znači suglasnost i potpis 30-ak stanova, ako su svi stanovi jednake površine. Takva će procedura biti ako se Zakon izglasa.
Zakon će definirati i tri vrste većina suvlasnika koje odlučuju o upravljanju, ovisno o složenosti situacije. Kvalificiranu većinu činit će suvlasnici koji drže 80 posto udjela u vlasništvu i oni će odlučivati o promjenama namjene zajedničkih dijelova zgrade te o značajnim investicijama ili promjenama za koje je, prema postojećim propisima, dosad bila potrebna 100-postotna suglasnost.
Natpolovična će većina i dalje donositi odluke o svemu onome što spada u redovno održavanje, a za obavljanje takozvanih nužnih popravaka bit će potrebna suglasnost vlasnika najmanje 33 posto udjela zgrade. Pri tome, nužni popravci nisu isto što i hitne intervencije.
Propisane su i kazne za stanare
Novi zakon predviđa i sankcije za upravitelje koji ne izvršavaju svoje dužnosti, i to u rasponu od 700 do 5000 eura, a one će biti naplaćene ako upravitelj, primjerice, ne organizira hitni popravak u roku od tri sata.
Propisane su i kazne za suvlasnike ako, na primjer, ne dopuste ulaz u svoj posebni dio zgrade upravitelju radi održavanja zajedničkih dijelova ili nepropisno zatvore loggiu ili balkon. Prema predloženom propisu, kršenje prekršajnih odredbi trebalo bi kontrolirati komunalno redarstvo.