Štrajkovi i veliki prosvjedi u Njemačkoj pokazuju jednu stvar. Nije vrijeme za štednju

Olaf Scholz treba novi ekonomski pristup kako bi riješio problem dubokih podjela u svojoj zemlji

Prosvjedi u Njemačkoj
FOTO: AFP

Njemačka politika i društvo desetljećima su bili stabilni. Izborni sustav poticao je širu kulturu društvenog kompromisa i pragmatizma, što je uključivalo i, za mnoge zemlje nezamislivu, “veliku koaliciju” vlade ljevice i desnice.

Što se ekonomske politike tiče, tu je averzija prema dugu ukorijenjena u povijesnom iskustvu, a što je 2009. utjelovljeno kao ograničavanje javnog duga i deficita proračuna.

U novim i izazovnim vremenima fiskalna će pravila možda morati biti korigirana. Usred recesije i obnovljenih mjera štednje pojavio se val štrajkova i prosvjeda koji se održavaju ovaj tjedan, a zemlja postaje vrlo polarizirana.

Štrajkaju poljoprivrednici, željeznice, liječnici…

Vicekancelar Robert Habeck nakon godišnjeg odmora zatečen je prosvjedima poljoprivrednika. Zbog poteza vlade prema kojima im se u ovoj godini smanjuju subvencije konvoji traktora su raspoređeni kako bi paralizirali središte Berlina.

To je samo početak osmodnevnih prosvjeda diljem zemlje. Zaposlenici u željeznicama planiraju štrajk zbog plaća i uvjeta rada, a liječnici najavljuju zatvaranje ordinacija ako zdravstveni sustav ne dobije veću potporu države. Prijevoznici su bijesni zbog viših cestarina i postavljaju blokade.

Ove prosvjede potaknula je nedavna presuda njemačkog ustavnog suda kojom su vladini brzi krediti, odobravani tijekom pandemije, preusmjereni u novi fond za klimatske promjene. Odluka se poklopila s ograničavanjem iznosa duga koje je bilo obustavljeno tijekom krize posljednje tri godine.

Ogromna crna rupa u državnim financijama

Konačni rezultat je ogromna crna rupa u javnim financijama koju je vlada pod vodstvom SPD-a pokušala popuniti rezovima i povećanjem poreza. The Guardian piše da bi pametnija odluka bila odgoda ograničavanja proračunskog deficita i iznosa javnog duga na još barem godinu dana.

Takvu odluku je spriječio ministar financija Christian Lindner. Kancelar Olaf Scholz nameće rezove gospodarstvu u kojem je BDP pao za 0,3 posto prošle godine i gdje je poslovanje dotaklo dno. Lindner iz stranke FDP najnepopularniji je član vlade, koja ima sve manje povjerenje građana. Stranka koja će vjerojatno najviše profitirati od trenutnih društvenih sukoba je krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD). Trenutno su drugi na nacionalnoj razini i vodeći u tri savezne države, a ove godine trebali bi se održati izbori.

Vlada jednostavno treba veći financijski manevarski prostor. Neuspjeh u njegovu stvaranju dovodi do razornih posljedica koje AfD već iskorištava u velikoj mjeri. Habeck ne skriva strah zbog “atmosfere koja se zagrijala”. U ponedjeljak je objavio video u kojem je upozorio da bi prosvjede poljoprivrednika mogli preuzeti desničarski ekstremisti.