Stručnjak za klimu potvrdio: klimatski kalendar je pomaknut, početkom travnja imali smo vrijeme sličnije početku lipnja

Visoke temperature posljedica su niza uzročnika

Klimatske promjene
FOTO: Neva Zganec / Pixsell

Početkom travnja imali smo prave ljetne temperature, a kolikogod to bilo ugodno ljudima, ovakvo vrijeme je pokazatelj drastičnih klimatskih poremećaja. U objavljenom izvješću Copernicusa navodi se da je ovogodišnji ožujak bio najtopliji ožujak u povijesti mjerenja temperatura. Time je treći mjesec ove godine postao deseti u nizu uzastopnih najtoplijih mjeseci. Pritom je zabilježen i apsolutni globalni mjesečni rekord temperature mora.

Visoke temperature posljedica su niza uzročnika od emisije stakleničkih plinova do utjecaja El Niña. El Niño je meteorološki fenomen vidljiv kao anomalija u temperaturama Tihog oceana koji utječe na vrijeme u cijelome svijetu. Posljednji El Niño započeo je prošlo ljeto i sad je već na kraju, no njegove posljedice se i dalje osjećaju.

Profesor na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu i vodeći domaći stručnjak za klimu Branko Grisogono u razgovoru za N1 je rekao da je klimatski kalendar pomaknut te da smo početkom travnja već bili na početku lipnja, kao što smo u veljači imali vrijeme kakvo obično imamo u travnju.

Proljetni toplinski val ugodniji od ljetnog

Na pitanje – podsjeća li ta situacija na sindrom kuhane žabe pri čemu bi žaba odmah iskočila iz lonca kipuće vode, no ako se postupno zagrijava ne osjeća postupno povećanje temperature do točke vrenja, Grisogono je odgovorio potvrdno. “Kad u proljeće imamo toplinski val, to je ugodnije od toplinskog vala u srpnju. Ugodnije je kad s 15 ili 18 stupnjeva Celzijevih, što bi trebala biti maksimalna srednja temperatura za ovaj dio travnja, ode gore za 8 ili 10 stupnjeva”, rekao je.

“To je lakše izdržati, nego kad usred ljeta sa srednje maksimalne temperature od 30 stupnjeva odemo gore za 8 ili 10 stupnjeva. Organizam to teže podnosi, tijelo se tada uopće prirodno ne hladi. Zato nam je sada ovaj toplinski val bio ugodan”, dodao je Grisogono.

Toplinski valovi prije su bili rezervirani isključivo za ljeto, no to se promijenilo. “Kadgod maksimalna dnevna temperatura prijeđe 8 ili 10 stupnjeva iznad klimatološkog prosjeka kroz barem četiri ili pet dana, onda to zovemo toplinskim valom. Biljke i životinje posebno jako to osjećaju, dok mi kažemo ‘o baš je lijepo’ i idemo se kupati u prvoj trećini travnja”, ističe.

‘Imamo razmazano ljeto’

“Može se reći da od travnja do listopada imamo ‘razmazano’ ljeto s kraćim prodorima hladnog zraka i intenziviranim olujama kakvih nije bilo ranije”, kazao je Grisogono. Na pitanje je li Europa izloženija riziku od globalnog zagrijavanja, Grisogono odgovara kako treba biti oprezan kod takvih ocjena. Navodi da su najizloženiji polarni krajevi.

Dodaje da je konfiguracija Europe postavljena prema Atlantiku, a Atlantski je ocean jedan od ključnih parametara zbog Golfske struje. “Pa zbog Golfske struje i putanje mlaznih struja u zraku, Europa jest više pod utjecajem klimatskih promjena nego možda neka druga područja. Ali to još ne znači da je najviše pod tim utjecajem. U samoj Europi, prostor najizloženiji klimatskim promjenama je Mediteran, a time i Hrvatska”, naglasio je Grisogono.

Nakon završetka El Niña očekuje nas, kaže, neutralna faza koja će potrajati bar nekoliko mjeseci. Riječ je o uobičajenoj pojavi da nakon El Niña nastupi La Niña, koja ima suprotni efekt. “Između 2017. i 2022. bili smo ili u neutralnoj fazi ili je bilo nekoliko La Niña i zato nije bilo klimatski najtoplije godine. Ali ne ide uvijek tako da se smjenjuju El Niño i La Niña, nego je to kvaziperiodička pojava. Može imati nekoliko brjegova, a da nema pravi dol”, objasnio je Grisogono.