Sve je jasnija čudovišna Putinova strategija za zauzimanje Harkiva - uništit će ga i pokoriti
Napadi na drugi najveći grad u Ukrajini u posljednje su se vrijeme intenzivirali
Nakon što je noć ranije Rusija obasipala grad Harkiv bombama, guverner regije Oleg Sinegubov stao je pred kamere ispred djelomično uništene zgrade. “Rusija napada mjesta gdje ljudi žive, jer želi terorizirati civile”, rekao je Sinegubov, koji je dodao da su bombardiranja postala najintenzivnija do sada, još od početka rata prije dvije godine, kada je vojska ruskog predsjednika Vladimira Putina opkolila grad.
Ruske trupe otjerane su iz Harkiva još tijekom prve godine rata, ali sada postaje sve jasnije da je nova strategija za zauzimanje drugog po veličini ukrajinskog grada prilično jednostavna – raznijet će ga i pokoriti. Da je to istina pokazuje i izjava Vladimira Solovjova, glavnog propagandista Kremlja, koji je prošli tjedan na ruskoj televiziji izjavio da “Harkiv treba izbrisati s lica zemlje”.
Svakodnevni napadi
Civilno stanovništvo od veljače je izloženo svakodnevnim raketnim napadima, kao i napadima dronova. Primarne mete nisu vojne, već energetska infrastruktura i stambene zgrade. Mnoštvo sela te pogranične regije moralo je biti evakuirano nakon teških granatiranja. Zbog toga je ukupno 526.000 ljudi, odnosno, svaki peti stanovnik predratnog Harkiva i njegove okolice, klasificiran kao “interno raseljena osoba”, rekao je Sinegubov.
Samo ove subote poginulo je osmero ljudi, a deset ih je ozlijeđeno nakon što su projektilima pogođene stambena zgrada i benzinska postaja na sjeveroistoku grada. U četvrtak ujutro je grad napadnut s čak 30 dronova tipa Shahed, iranske proizvodnje, pri čemu je ubijeno četvero ljudi. Među njima je bilo troje spasilaca, koji su stradali u “dvostrukom udaru”, odnosno napadu koji je uslijedio nakon prvog napada, dok su pokušavali pružati pomoć ozlijeđenima.
Ogromna strateška važnost
Blizina Donbasa, kao i položaj Harkiva usred željezničke mreže, znači da grad ima ogromnu stratešku važnost za obje strane. Smješten je četrdesetak kilometara od granice s Rusijom, a njegovo zauzimanje Rusima bi omogućilo da opkole ukrajinske snage u Donbasu.
Nezavisni ruski medij Verstka kaže da Kremlj planira mobilizirati 300.000 vojnika za novu ofenzivu na grad u idućim mjesecima, a Ukrajina je tu tvrdnju opisala kao “psy-ops”, odnosno psihološko ratovanje.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u subotu je inzistirao na tome Harkiv “nije u opasnosti”, ali je dodao da Rusi ne skrivaju činjenicu da je grad “poželjna meta”. Kontinuirano bombardiranje pokazalo je kako je Ukrajina sve slabija u protuzračnoj obrani. “Ako nastave napadati svaki dan, kao prošlih mjesec dana, mogli bismo ostati bez projektila. Partneri to znaju”, rekao je Zelenski.
Zelenski traži još oružja
Stoga je Zelenski sinoć uputio novi poziv saveznicima, kojim ih traži da im hitno isporuče potrebne sustave protuzračne obrane. “Sasvim je očito da kapaciteti protuzračne obrane koje imamo u Ukrajini nisu dovoljni – i to je jasno svim našim partnerima”, rekao je Zelenski u večernjoj videoporuci u nedjelju.
“Tražimo načine da Harkivu pružimo više protuzračne obrane”, rekao je, pozivajući sve ukrajinske diplomate i međunarodne pregovarače da traže sporazume za nove isporuke.
Među sustavima koje Zelenski već drugo traži od saveznika su američki Patrioti, kojih je, prema ranijim procjenama iznijetim na televiziji, potrebno najmanje 25 da bi se mogli zaštititi od ruskih napada.
Budanov od Njemačke tražio Tauruse
Istovremeno rastu i strahovi da će Rusi pokrenuti ljetnu ofenzivu na istoku zemlje. Kirilo Budanov, šef ukrajinske vojne obavještajne službe, očekuje da će se ponovni napad sljedećeg mjeseca fokusirati na sektore Časiv Jar i Pokrovsk na fronti u Donbasu, južno od Harkiva. Tijekom intervjua za njemački ARD, Budanov je situaciju na bojištu opisao kao “tešku, ali pod kontrolom”, pa dodao da bi Ukrajina mogla pokrenuti i vlastitu ofenzivu.
Budanov je tom prilikom pozvao Njemačku da njegovoj zemlji pošalje Tauruse, krstareće rakete dugog dometa. “To je izvanredno oružje za napadanje zapovjednih centara i niza vrlo važnih ciljeva”, rekao je Budanov.
Ljudi se boje povratka
U Harkivu se sve teže može pronaći smještaj za one koji su ostali bez doma. Škole i studentski domovi su dupkom puni. Nastava se održava uglavnom online ili u improviziranim podzemnim učionicama. Manja mjesta oko Harkiva pretvorena su u centre za interno raseljene osobe. Valky je prije rata brojio 8000 stanovnika. Sada se u tom mjestu nalazi 23.000 raseljenih osoba.
Među njima su sedamdesetdvogodišnja Valentina Harmai i njezina pedesetdvogodišnja kći Natalia, koje su pobjegle iz Harkiva kada je raketa pogodila njihov dom. Sada se nalaze u spavaonici s pet kreveta, u zgradi gdje su nekoć boravili nogometaši koji su dolazili na lokalne utakmice.
“Nedostaje mi moj dom”, rekla je suznih očiju Valentina za The Times. “Ali, ovdje bar znam da smo sigurni od raketa.” Natalia dodaje: “Lokalna uprava fokusira se na obnovu kritične infrastrukture, poput bolnice preko puta, tako da se ne čini vjerojatnim da će naša kuća još dugo vremena biti ponovno izgrađena. U svakom slučaju, bilo bi me strah vratiti se dok još padaju bombe”.