Telegram s ogromnim ponosom objavljuje: naša Dora Kršul proglašena je Novinarkom godine
Najvišu godišnju nagradu HND-a dobila je za otkrića malverzacija na Geodetskom fakultetu i u Ministarstvu kulture
Telegramova Dora Kršul upravo je osvojila najvišu godišnju nagradu koju dodjeljuje Hrvatsko novinarsko društvo; proglašena je Novinarkom godine. To visoko priznanje pripalo joj je zbog otkrića afera na Geodetskom fakultetu i u Ministarstvu kulture, zbog kojih je po nalogu Ureda europskog tužitelja dosad uhićeno 30 osoba.
Riječ je također o otkrićima zbog kojih je Andrej Plenković baš jučer grubo napao Telegram i novinarku Kršul, tvrdeći kako njezin radi “nije novinarstvo”, već je “politički motiviran i plod protuzakonitih radnji”.
Isprika nije stigla, nagrada jest
Nagrađeni serijal Dora Kršul počela je tekstovima kojima je otkrivala malverzacije tadašnjeg dekana Geodetskog fakulteta Almina Đape i njegovih najbližih suradnika. Nakon početnih otkrića kako su profesori novcem iz europskih fondova kupili luksuzne automobile i jahtu, koju su na kraju iznajmljivali, Kršul je otkrila i golemu priču o iznimno sumnjivom poslu Geodetskog fakulteta i Ministarstva kulture i medija.
Iako se Ministarstvo uporno oglušivalo na upite i molbe za dostavom dokumentacije, Kršul je nakon sedam mjeseci istraživanja objavila serijal temeljen na dokumentima i iskazima relevantnih aktera. Unatoč tome, ministrica kulture i medija u javnim istupima uporno ju je grubo napadala, što je osudio HND kao i ugledna američka Koalicija za žene u novinarstvu te Europska federacija novinara, koja je od ministrice zatražila hitnu ispriku.
Isprika ministrice nije stigla, ali ogromno priznanje struke večeras jest.
‘Rektori su na predizbornim skupovima HDZ-a’
Dora Kršul zahvalila je svima koji su glasali za nju, kao i redakciji Telegrama te kolegi Dragi Hedlu koji su je kandidirali. “Nagradu bih posvetila ljudima bez kojih do ove priče o Geodetskom fakultetu i Ministarstvu kulture ne bi došlo. Zadnjih dana čujemo da si premijer utvara da zna tko su ti ljudi. U svakom slučaju, ja im ovu nagradu posvećujem zbog neizmjerne hrabrosti i bila bih najsretnija da ih svi možete upoznati jer je riječ o iznimno hrabrih ljudima”, kazala je.
“Ova nagrada ide i mojoj redakciji bez koje ovih priča ne bi bilo: Jasminu Klariću, Ireni Frlan Gašparović, Jagodi Marić i glavnoj urednici Telegrama Jeleni Pavić Valentić, koja je sa mnom sjedila nad kriptiranom dokumentacijom Geodetskog fakulteta i Ministarstva kulture, i zapravo se sa mnom pitala jesmo li mi ovdje nešto kardinalno zabrijale”, dodala je.
“Rektori su po sudovima protiv novinara, završavaju u istražnim zatvorima, na predizbornim skupovima HDZ-a. Jednostavno, akademska zajednica kao takva u cjelini nema ulogu u društvu kakvu bi trebala imati usprkos svim ljudima koji u njoj pošteno rade svoj posao i bore se da bude bolje. Iako se bojim da svi zajedno u tome ne uspijevamo”, kazala je Kršul.
‘Trebamo sačuvati čist obraz’
“Druga stvar su mladi. Osvrnut ću se na one koji razmišljaju da bi njihova budućnost mogla biti u novinarstvu. Moja poruka njima je da ih trebamo. S obzirom na vrijeme koje je pred nama, koje je ružno i grubo. Ali okej smo, dobro smo, fajtat ćemo se. Mislim da će borba biti žešća nego ikada”, poručila je Kršul.
“Danas su Reporteri bez granica objavili da je opasnost za slobodu medija Vlada Republike Hrvatske. Da ona predstavlja ugrozu za slobodu medija. Mi imamo tehničkog premijera koji nedemokratski, autokratski govori o novinarstvu, nama novinarima, medijima. Ne razumijevajući naš posao i demokraciju. Kada sam govorila o onoj borbi, bit će tu negdje. Mislim da svi mi u ovoj struci trebamo sačuvati čist obraz, ljudski i novinarski i ponekad misliti i na sebe, pritom mislim na naše zdravlje, a primarno mentalno. Hvala vam svima”, zaključila je Dora Kršul.
Ostale dodijeljene nagrade
S Dorom Kršul u najužem izboru za nagradu Novinarka/Novinar godine bili su i kolege Ivana Dragičević, Domagoj Novokmet i Hrvoje Šimičević. A nagradu za životno djelo Otokar Keršovani ocjenjivački sud je dodijelio ključnom čovjeku Feral Tribunea i novinaru koji već desetljećima svojim pisanjem tumači i razotkriva našu političku i društvenu svakodnevicu. ”Viktor Ivančić cijelu je svoju karijeru radio samo dvije stvari: uređivao najbolje novine i pisao neke od najvažnijih tekstova u povijesti ovdašnjeg novinarstva, tvrdoglavo dokazujući da nije sloboda ono što će mu netko dati, nego ono što mu nitko ne može oduzeti. Keršovani bi bio ponosan”, stoji u obrazloženju dodijeljene nagrade za životno djelo.
Nagradu Marija Jurić Zagorka za pisano novinarstvo i nagradu za istraživačko novinarstvo Jasna Babić dobio je novinar Novosti Hrvoje Šimičević za serijal tekstova u tjedniku Novosti kojima je, kako se ističe u objašnjenju, praktički označio proces raskrinkavanja pedofilije u Crkvi u Hrvatskoj.
Za Patrika Maceka, dobitnika nagrade Nikša Antonini za novinsku fotografiju Peđe Grbina i Ivane Kekin, ocjenjivački odbor HND-a istaknuo je kako je njegova fotografija tehnički izvrsna, kompozicijom skladna te kao takva posve obuzima pažnju promatrača. Važno je dati na važnosti i činjenici da je snimljena na običnom, inače ”nefotogeničnom” događaju kao što je press konferencija.
Trud i volja ne mogu ne uspjeti
Nagradu Marija Jurić Zagorka za radijsko novinarstvo dobio je Radio Teatar Bajsić i prijatelji za dokumentarnu radiodramu ”Vratiće se Valter, nosiće brushalter“, autora, snimatelja i redatelja Szabolcsa Tolnaija, a montažu i zvuk je oblikovao Dino Brazzoduro.
Nagradu za televizijsko novinarstvo dobila je Jagoda Bastalić za dokumentarni serijal ”3.5.2023“ prikazan u dvije epizode u emisiji ”Labirint”’ Hrvatske televizije o tragičnom masovnom ubojstvu u beogradskoj osnovnoj školi ”Vladislav Ribnikar”. Nagrada za snimateljski prilog na televiziji Žarko Kaić pripala je Marinu Grgurevu koji je u desetak godina rada za ”Provjereno” Nove TV dokazao i pokazao koliko su talent, ali i osobiti trud i volja, presudni u pričanju priča te koliko je slika ono što televizijsko novinarstvo čini drukčijim.
Nagradu za internetsko novinarstvo dobio je Saša Vejnović za seriju tekstova na portalu Dnevnik.hr kojima je, kako se ističe u objašnjenju, uspio plastično približiti probleme s kojima se u svakodnevnom životu suočavaju pripadnici romskog naroda. Također su dodijeljena i priznanja Milan Grlović zaslužnim članovima HND-a – postumno nedavno preminulom Damiru Matkoviću, Branku Mijiću, urednici Hine Tamari Marinković Margetić i Mariji Barić.