Tri godine su prošle od misterioznog pomora stotina slonova. Čini se da su znanstvenici napokon otkrili uzrok
Više od 300 slonova uginulo je tada bez jasnog objašnjenja
U svibnju i lipnju 2020. godine iznenadna smrt čak 350 slonova u Bocvani zbunila je konzervatore i potaknula nagađanja o mogućem uzroku. Ugibali su slonovi svih dobi i oba spola, a mnogi od njih su hodali u krug prije nego što su samo pali mrtvi na tlo. Dva mjeseca kasnije, u sjeverozapadnom Zimbabveu umrlo je još 35 slonova. Iako su u tada misteriozni slučajevi u Bocvani pripisani neodređenom cijanobakterijskom toksinu, čini se da je tri godine kasnije otkriveno što se zapravo dogodilo slonovima.
Testovi na slonovima koji su uginuli u Zimbabveu konačno su pokazali su da je uzrok bila malo poznata bakterija nazvana Pasteurella Bisgaard takson 45, piše The Guardian. Bakterija je kod slonova izazvala septikemiju, odnosno trovanje krvi. Ta bakterijska infekcija dosad nije bila povezivana sa smrću slonova, istaknuto je u radu objavljenom u znanstvenom časopisu Nature Communications. Istraživači vjeruju da bi isti uzrok mogao biti odgovoran i za smrti slonova u susjednoj zemlji. “Ovo je razlog za veliku zabrinutost za očuvanje slonova u najvećoj preostaloj meta-populaciji ove ugrožene vrste”, napisali su istraživači u radu.
Ista bakterija ubila i antilope
Inače, broj slonova u afričkoj savani smanjuje se za osam posto godišnje. Najveći uzrok izumiranja vrste prvenstveno je krivolov, a u divljini ih je ostalo samo 350.000. Ovo novo istraživanje o uginulim slonovima predlaže da se na popis ugroze s kojima se suočavaju dodaju i zarazne bolesti. Slonovi su vrlo društvene životinje, a vjerojatno su bili i pod stresom zbog sušnih uvjeta u to vrijeme, što je takvo izbijanje učinilo vjerojatnijim, pojasnio je dr. Arnoud van Vliet sa Sveučilišta Surrey.
Ista bakterija Pasteurella prethodno je povezivana i s iznenadnom smrću oko 200.000 sajga antilopa u Kazahstanu. Znanstvenici vjeruju da bakterija općenito bezopasno živi u krajnicima nekih, ako ne i svih, antilopa. Međutim, neuobičajeno povećanje temperature na 37 stupnjeva Celzijevih uzrokovalo je prelazak bakterije u krvotok, gdje je izazvala septikemiju, pojašnjava se u znanstvenom časopisu. Bisgaardov takson 45 ranije je pronađen u tigrovima i lavovima, i to nakon što su testirane rane od ugriza kod ljudi, kao i u vjevericama i nekim pticama, navodi se u radu.
Više teorija o pomoru slonova
Druge stvari koje su stručnjaci testirali uključuju cijanid, kojim neki ljudi truju slonove, ali nije bilo tragova otrova u lešinama ili u blizini pojila. Druge teorije uključivale su gutanje toksina iz cvjetanja algi, a krivolov je odmah isključen jer su lešine još imale kljove.
Vodeći istražitelj, dr. Chris Foggin, veterinar divljih životinja u Zakladi za divlje životinje ”Victoria Falls”, rekao je da je istraživanje masovnih smrti bilo vrlo komplicirano. ”Identificirati i zatim doći do lešina na vrijeme za dobivanje korisnih uzoraka jedan je od problema s kojima se često susrećemo. Međutim, također nismo znali s kojom bolešću možemo imati posla. Isprva smo posumnjali da bi to mogao biti antraks, za koji se zna da se pojavljuje na tom području; ili eventualno neku drugu bolest koja bi mogla predstavljati rizik za ljudsko zdravlje. Stoga smo morali biti oprezni kada smo poduzimali obdukcije slonova, što je samo po sebi težak zadatak s tako velikom životinjom, pogotovo ako radimo u terenskim uvjetima”, objasnio je.
Mjesto pomora u Bocvani znanstvenici nisu niti mogli posjetiti, a većina službenih uzoraka prikupljena je od životinja čija su tijela već počela trunuti. Istraživanje zaključuje i da ovi nalazi trovanja krvi “mogu biti kontinuirani fenomen u ovoj regiji”, s prethodnim slučajevima koji su propušteni zbog nedostatka testiranja.