U Hrvatskoj 143 tisuće kućanstava i dalje nema pristup internetu
U EU je lani pristup internetu imalo 93 posto kućanstva, što znači da Hrvatska i dalje zaostaje. Posebice za zemljama u kojima pristup internetu ima svako kućanstvo
Čak deset posto hrvatskih kućanstva još uvijek nema pristup internetu, pokazuje to istraživanje Državnog zavoda za statistiku o primjeni informacijskih i komunikacijskih tehnologija u kućanstvima. To, s obzirom na rezultate posljednjeg popisa stanovništva, znači da pristup internetu nema 143 tisuće kućanstva u Hrvatskoj. U najvećem broju slučajeva riječ je o kućanstvima u kojima žive ljudi iznad 65 godina.
Hrvatska je tako i dalje na začelju Europske unije po udjelu kućanstava koja imaju pristup internetu, iako je u posljednjih petnaestak godina taj udio udvostručen. Brojne su EU članice već lani bile na sto posto, a prosjek EU bio je 93 posto. Hrvatska, iako i dalje zaostaje, ipak smanjuje taj zaostatak. Uz to, u potpunosti se promijenio i pristup internetu. U ovoj je godini udio kućanstava koja imaju fiksni pristup pao na 84 posto s prošlogodišnjih 88, dok svi korisnici interneta imaju mobilni pristup.
Tko nema pristup internetu?
Prije 15 godina pristup internetu u Hrvatskoj je imalo samo 41 posto kućanstva, prije deset godina 65 posto, a još lani 86 posto. Iako su i dalje građani u dobi od 65 do 74 godine skupina u kojoj je najmanji udio onih s pristupom, i tu su se dogodile značajne promjene. Prije 15 godina u toj je skupini tek dva posto ljudi imalo pristup internetu, a sada je to već 46 posto.
S druge strane čak 98 posto mladih od 16 do 24 godine ima pristup internetu, čak sto posto đaka i studenata. Prije 15 godina korisnici interneta najviše su ga koristili za prikupljanje informacija o uslugama i proizvodima, prije deset godina na prvom je mjestu bilo čitanje magazina i časopisa, a sada je to slanje poruka (Skype. Messenger, WhatsApp. Viber).
Polovica građana kupuje na internetu
Značajno je porastao i broj ljudi koji kupuju putem interneta, pa je 2008. godine samo sedam posto korisnika tako kupovalo robu ili usluge. U 2013. godini činilo je to 26 posto, malo više od četvrtine ljudi koji su imali pristup internetu, dok u ovoj godini tako robu ili usluge naručuje 50 posto korisnika interneta.
Uz povećanje broja internet kupaca, promijenile su se i robe i usluge koje oni naručuju. U početku su građani najviše kupovali knjige i časopise te naručivali filmove i muziku do kojih vjerojatno nisu mogli doći u klasičnim trgovinama u Hrvatskoj. Prije deset godina najviše se naručivala sportska oprema, ulaznice za priredbe i kućne potrepštine.
Masovna upotreba e-bankarstva
U međuvremenu je kupnja odjeće, obuće, torbi i nakita bez konkurencije kad je u pitanju internet trgovina. U ovoj godini je čak 72 posto građana koji su kupovali putem interneta naručivalo odjeću, obuću, nakit ili torbe. Manje od polovice, 45 posto internetskih kupaca, naručivalo je filmove i muziku, a više od petine (22 posto) je putem interneta naručivalo dostavu gotovih obroka, što je djelatnost koja je u Hrvatskoj snažno počela rasti u vrijeme pandemije
U objavi podataka za 2008. godinu DZS je isticao nizak udio upotrebe usluga e-bankarstva i e- Uprave. Usluge e- bankarstva tada je koristilo 24 posto građana koji su imali pristup internetu, a njih 36 posto koristilo je uslugu e-Uprave. Ove godine usluge e-bankarstva upotrebljava 74 posto onih koji imaju pristup internetu, dok je država slabije razvijala e-Upravu i koristi je 56 posto građana s pristupom internetu.