U Ukrajini počela utrka koja bi mogla odlučiti ishod rata: hoće li američko oružje stići prije početka velike ofenzive?

Institut za proučavanje rata dolazi do sličnog zaključka u svojoj najnovijoj analizi stanja na bojištu. “Ruske snage stabiliziraju mali, istureni dio teritorija koji kontroliraju sjeverozapadno od Avdiivke i mogle bi ostvariti daljnja taktička postignuća, koja bi mogla uzrokovati povlačenje ukrajinskih snaga s drugih taktičkih položaja duž crte bojišnice zapadno od Avdiivke, na crtu koja se može obraniti”, navodi ISW, koji je danas objavio i najnovije karte prvih linija.

NEW: Russian forces are stabilizing their small salient northwest of Avdiivka and may make further tactical gains that could cause Ukrainian forces to withdraw from other tactical positions along the frontline west of Avdiivka to a more defensible line. 🧵(1/8) pic.twitter.com/pfatTKJlZY

— Institute for the Study of War (@TheStudyofWar) April 26, 2024

Pripreme za veliki napad

I britansko ministarstvo obrane u svom dnevnom objavljivanju obavještajnih podataka upozorava kako ruska vojska napreduje oko Avdiivke. “Ruske kopnene snage… stvorile su uzak prodor u ukrajinski teritorij kako bi ušle u mjesto Očeretine, otprilike 15 km sjeverno od središnje Avdiivke”, stoji na profilu ministarstva obrane na X-u. Očeretine u Doneckoj regiji prije početka rata imao je oko 3500 stanovnika, ističe Hina.

Čak i nakon zauzimanja Avdiivke sredinom veljače, osvajanje tog područja Rusi i dalje drže jednom od ključnih operacija, procjenjuje britansko ministarstvo obrane. “Iako nižu velike gubitke, vrlo je vjerojatno da su [ruske kopnene snage] u poziciji kontinuirano gađati ukrajinske položaje u tom području i da su preuzele kontrolu nad nekoliko manjih naselja,” dodaju Britanci. Dakle, ruska strategija je jasna: nastaviti s oslabljivanjem obrane i zauzimanjem povoljnih položaja za veliki napad koji bi trebao uslijediti za najviše nekoliko mjeseci.

Rusija neće uspjeti pregaziti Ukrajinu

No, američki Kongres ovoga je tjedna odobrio predugo odgađanu tranšu vojne pomoći za Ukrajinu vrijednu 61 milijardu dolara. Ukrajina bi sada konačno mogla razotkriti nedostatke ruske taktike zasnovane zasipanju protivnika ogromnim količinama topničkog streljiva niske kvalitete i jurišima velike, ali loše obučene pješadije, piše Financial Times u svojoj analizi posljednjih događaja na bojištu.

Jedan zapadni dužnosnik rekao je da, iako bi Rusija mogla ostvariti neke taktičke prodore na prvoj liniji, njezinu vojnu silu i dalje karakteriziraju niska učinkovitost, stara oprema i slabo obučeni vojnici, zbog čega neće uspjeti pregaziti Ukrajinu. “U veljači 2022. Rusija je imala puno bolje opremljenu i obučenu vojsku”, zaključio je.

Nakon što je njezin pokušaj munjevitog rata propao, Rusija je pokušala samljeti Ukrajinu oslanjajući se na kvantitetu umjesto kvalitetu na bojnom polju. To znači da ruska vojska ispaljuje pet granata za svaku ukrajinsku, a taj je omjer čak i veći na nekim žarištima duž linije kontakta, tvrdi Dara Massicot, viša suradnica Carnegiejeve zaklade za međunarodni mir koja proučava rusku vojsku. “Američka pomoć neće poništiti rusku prednost ove godine, ali će omogućiti ukrajinskim snagama da obrane svoje položaje i uspore ili zaustave rusko napredovanje”, rekla je Massicot.

Oslanjanje na niskotehnološka rješenja

Potaknuta rekordnom potrošnjom od 10,8 bilijuna rubalja (118,5 milijardi dolara) koliko će Kremlj potrošiti na obranu ove godine, što je šest posto bruto domaćeg proizvoda, ruska industrija oružja povećala je proizvodnju nekoliko puta, a tvornice rade non-stop. Sergej Čemezov, čelnik Rosteca, državnog obrambenog konglomerata, prošlog je studenog rekao da Rusija proizvodi 2,5 puta više topova i raketnih sustava nego prije, dok istovremeno povećava proizvodnju nekih vrsta streljiva za više od 60 puta.

Međutim, goli brojevi prikrivaju nesposobnost Moskve da tu vatrenu moć pretvori u napredak na bojnom polju. Ruski stručnjaci objašnjavaju kako je za to ipak potrebno naprednije oružje. Zapadne sankcije otežale su Rusiji nabavu komponenti neophodnih za proizvodnju bespilotnih letjelica, navođenih bombi i visokopreciznih projektila, prisiljavajući Moskvu da se oslanja na niskotehnološko oružje koje može lakše masovno proizvoditi, smatra Ruslan Pukhov, voditelj Centra za analizu strategija i tehnologija, moskovskog obrambenog think-tanka.

Pukhov je pojasnio: “Proizvodnja sustava koji bi odigrali ključnu ulogu na bojnom polju u Ukrajini izravno je pogođena sankcijama.” Unatoč većem arsenalu, ruska vojska “nema radikalnu prednost nad Ukrajinom u topništvu i streljivu”, dodao je. Umjesto toga, Kremlj raspoređuje veći broj niskotehnoloških oružja, kao što su klizne bombe i obnovljeni sovjetski sustavi. “Ako radi, radi – niskotehnološko ili ne”.

Ni Rusija nema dovoljno granata

Čak ni takav pristup nije dovoljan za održavanje enormne stope vatre kojom je Rusija zasula Ukrajinu u prvih šest mjeseci rata, smatra Pavel Luzin, viši suradnik Centra za analizu europske politike sa sjedištem u Washingtonu. Rusija je ispaljivala do 60.000 granata dnevno prije jeseni 2022. Ta je količina do danas pala na oko 10.000 dnevno, a i to je moguće samo zahvaljujući zalihama dobivenim od Sjeverne Koreje i Irana.

Rusija bi trebala proizvesti 3,6 milijuna granata godišnje kako bi održala trenutnu brzinu paljbe, prema izvješću koje je ovaj tjedan objavio Centar za strateške i međunarodne studije. Ministarstvo obrane priznalo je, međutim, da može proizvesti najviše polovicu od 4 milijuna granata kalibra 152 mm i 1,6 milijuna granata kalibra 122 mm koliko Putinova vojska da treba za proboj. Naravno, tu je i činjenica da ruska vojska troši topničke cijevi znatno brže nego što može proizvesti nove, zbog čega ih mora mijenjati cijevima iz sovjetske ere.

Rusima se isplati ići u rat

No, američka pomoć ne rješava najveći problem Kijeva – nemogućnost da se parira ogromnom broju ljudi koje je Rusija poslala u borbu. Christopher Cavoli, vrhovni zapovjednik savezničkih snaga NATO-a za Europu, rekao je nedavno da Rusija regrutira 30.000 vojnika mjesečno, što joj je omogućilo da poveća broj vojnika na prvoj liniji na oko 470.000, 110.000 više nego što ih je bilo prije godinu dana.

Kako bi mobilizirala ljude, vojska nudi financijske poticaje, uključujući plaće koje počinju s 200.000 rubalja, što je pet puta više od prosječne plaće u nekim od siromašnijih regija Rusije. Tu su i bonusi koji se kreću u rasponu između 300.000 i milijun rubalja, doznala je estonska obavještajna služba. Vojnici mogu dobiti dodatne bonuse za uspjehe koje ostvare na bojnom polju ili ako budu ranjeni, dok njihove obitelji mogu očekivati dodatna sredstva ako oni poginu u akciji. Šanse za to su velike, budući da je prema Cavoliju dosad ubijeno ili ranjeno 315.000 ruskih vojnika.

Nije dovoljno samo mobilizirati ljude

Takav pristup omogućuje Rusiji da privuče dovoljno novaka među ljudima kojima je ratovanje financijski privlačno, a istovremeno izbjegne mobilizaciju koja je natjerala stotine tisuća muškaraca da pobjegnu iz zemlje u jesen 2022. “Sada je glavni pristup ‘kupovanje krvi’ među ruskim nižim klasama”, rekao je Luzin iz Centra za analizu europske politike.

Ljetna bi ofenziva, međutim, zahtijevala od Putina da objavi još jedan krug mobilizacije, smatra Massicot iz Zaklade Carnegie za međunarodni mir. “Ako Kremlj ima ambicije prema Harkivu ili nekom još zahtjevnijem cilju, poput južne Ukrajine, tada će morati generirati vrlo velike dodatne snage, vjerojatno više od 100.000 ljudi”, rekao je Massicot.

Čak i kad bi Rusija regrutirala više ljudi, sama brojevna prednost ne bi bila dovoljna da nadoknadi nedostatak obuke i manjak opreme, rekao je Luzin za kraj. “Svi pričamo o mobilizaciji, ali gdje su zapovjednici, časnici i dočasnici koji bi zapovijedali mobiliziranim vojnicima?”