Virovitički epidemiolog optužio antivaksere: 'Zbog njih ljudi izbjegavaju cijepljenje, šire se hripavac i ospice'
'Nastavi li se trend odbijanja cijepljenja, možemo očekivati takvu i druge zarazne bolesti'
Ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Virovitičko-podravske županije, epidemiolog Miroslav Venus ustvrdio je u četvrtak da je tzv. antivakserska kampanja utjecala na manji broj cijepljenih proteklih godina i na značajniju pojavnost zaraznih bolesti poput hripavca.
“Prisutnost hripavca u Virovitičko-podravskoj i ostalim županijama, dobrim je dijelom posljedica takozvane antivakserske kampanje”, izjavio je za Hinu ravnatelj dr. sc. Miroslav Venus.
Venus ne isključuje i ostale čimbenike koji su utjecali na pojavnost bolesti, ali takozvani antivakserski marketing, kako kaže, ima utjecaj na širenje hripavca i bolesti koje bi, u suprotnom, bile znatno manje rasprostranjene ili bi bile čak dijelom povijesnih udžbenika iz medicine.
Osim hripavca, tu su i ospice
Epidemiolog kaže i da ne može govoriti o točnim brojkama, ali da je “više nego očito” da se ljudi pod utjecajem pseudoznanosti i u Virovitičko-podravskoj županiji izbjegavaju cijepiti.
Istaknuo je da nije problem samo hripavac. “Svako malo se pojave ospice koje su gotovo bile iščezle, a sada se spominju u Njemačkoj koja je daleko razvijenija zemlja od Hrvatske”, dodao je.
Za difteriju se godinama gotovo nije čulo, tvrdi, a prije koju godinu pojavila se u Ukrajini. “Nastavi li se trend odbijanja cijepljenja, možemo očekivati takvu i druge zarazne bolesti kao nešto čime će se ponovno suočavati i naši liječnici”, ustvrdio je.
Cijepljenje – najbolja prevencija
„Nije izbjegavanje cijepljenja isključivi uzrok pojave gotovo istrijebljenih bolesti, ali taj trend značajno utječe na njihovu ponovno zabrinjavajuću prisutnost“, ocijenio je Venus. Stajališta je da je cijepljenje još uvijek najbolja prevencija od zaraznih bolesti.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, koji su objavljeni prije par dana, u Hrvatskoj je prijavljeno 4446 osoba zaraženih hripavcem. Najviše ih je, 2036, u dobi između 10 i 14 godina.
Najveći broj zaraženih hripavcem bilježi se u Gradu Zagrebu i Splitsko- dalmatinskoj županiji.