Vladina mjera, koju je Plenković pompozno najavljivao, spektakularno je propala: 'Država me u jednu ruku prevarila'
Premijer je programom 'Biram Hrvatsku' namjeravao vratiti 4000 iseljenika. Do danas se vratila 221 osoba
Hrvatska Vlada na čelu s premijerom Plenkovićem predstavila je krajem 2021. novu demografsku mjeru “Biram Hrvatsku” kojoj je cilj bio da se Hrvati koji žive i rade van zemlje vrate u nju i pokrenu vlastiti biznis, te je svakoj osobi koja se vrati ponuđena cifra od 200.000 kuna, odnosno 27 tisuća eura.
Politička vrhuška HDZ-a prognozirala je da će se u Hrvatsku ponukani ovom mjerom vratiti između 4000 i 4500 osoba, a do danas se vratila 221 osoba, od čega ih je 73 posto iz Njemačke, otkriva Provjereno Nove TV.
‘Ovo je dobra mjera’
“Netko tko danas u Njemačkoj radi kao vodoinstalater, stekao je znanje, možda računa na veze s domovinom, ima tu prijatelje, obitelj, možda bi želio svoje znanje koje je tamo stekao primijeniti u Hrvatskoj. Ako se želi vratiti i ako mu poslovni plan bude odobren, može dobiti do 200.000 kuna”, kazao je premijer prije dvije godine komentirajući mjeru.
“Ovo je neka vrsta reverzibilne demografske revitalizacije i po meni je ovo dobra mjera. Neki hoće, neki neće, vidjet ćemo”, dodao je tada Plenković, a na pitanje misli li da tim mjerama može doprijeti do ljudi koji u inozemstvu ostvaruju uspješne poslove i brojne pogodnosti, Plenković je kratko odgovorio: “Pa zašto ne?”
Dobio odbijenicu
Upravo ovaj poziv premijera bio je motivacija Samuelu Halupeckom da se iz Slovačke, sa suprugom i troje male djece, vrati u Hrvatsku. Da bi se dobio iznos od 200 tisuća kuna, prvo treba upasti u mjeru samozapošljavanja, gdje se može dobiti do 150 tisuća kuna, a zatim, ukoliko ste povratnik, još dodatnih 50.000. Samuel je prikupio papirologiju, napisao poslovni plan i dobio odbijenicu.
“U Slovačkoj sam imao otvoren obrt koji nisam ni zamrzavao, nego je pet godina bio aktivan. Gore sam imao već uhodan posao, a onda sam došao tu i dobio negativnu ocjenu zato što sam imao otvoren obrt i zato što sam bio samozaposlena osoba u Europskoj uniji”, objasnio je Halupecki za Provjereno. “Mene su pridobili s time, ali su me u jednu ruku prevarili”, dodao je.
Povratak iz Njemačke
U malom broju povratnika zbog mjere nalaze se i braća Glavinić iz Karlovca. Josip se vratio iz Njemačke nakon 14 godina i ostvario potporu u mjeri od 200.000 kuna. Zaposlio je i brata koji se u Hrvatsku iz Švicarske nakon 17 godina vratio s cijelom obitelji, suprugom i petero djece.
“Optimističan sam jer smatram da je premalo ljudi ostalo u Hrvatskoj, premalo ima pravih majstora i pomoćne snage. Cijene su sad dosta slične onima u Njemačkoj i mislim da se može čudo napraviti. Samo je nebo granica i sve ovisi koliko se čovjek posveti poslu”, kazao je Josip.
Kritike demografa
Kada je mjera predstavljena, demografi su isticali da je novčana ponuda Vlade nedovoljna za promjenu demografske slike. “Ne može promijeniti nešto što se gomila godinama, desetljećima. Iz nekog razloga su ljudi otišli iz Hrvatske i sada vi kažete da ćete dati neki novac i to je upitno po kojim kriterijima. Ljudi više i ne vjeruju u takve poruke”, pojasnio je demograf Marin Strmota.
Razlog odlaska Hrvata iz zemlje nije bio samo ekonomski. Većina ispitanika u istraživanju demografa Tade Jurića je zapravo bila zaposlena u trenutku napuštanja domovine. “Ukazalo se na slabost institucija kao važan faktor, naglasak je stavljen na percepciju korupcije, nepravde, percepciju klijentelizma kao jedne od najvažnijih potisnih faktora iseljavanja”, kazao je Jurić.
Umjesto mjera za povratnike, demografi ističu da bi smislenije bilo ulagati u demografske mjere za one koji su ostali. “Profit ne može voditi državu, pogotovo ne jednu široku socijalnu politiku, a da ne govorim demografsku politiku i to nikako o da dođe do glave liderima svih europskih zemalja”, kazao je Strmota za Provjereno.