Odustani // Pritisni ENTER za pretraživanje
Život

Nestanak kave (što bi se moglo dogoditi) uzrokovao bi dramatičnije posljedice nego što se možda čini

Klimatske promjene mogle bi uništiti stabiljke kave

Pošalji Podijeli Tweetaj

Nova studija Klimatskog instituta pokazala je da bi globalna promjena temeperature od dva do pet stupnjeva Celzijusa mogla izazvati povećanje kiše i povećanje temperature koje će do 2050. uništiti polovinu područja pogodih za uzgajanje kave, piše Vice.

Stabljike divlje kave mogle bi potpuno nestati do 2080, tako da bi ta biljka mogla dijeliti sudbinu banane. Osim što bi bez kave većina svijeta u kojem se njezin napitak svakodnevno koristi postao neprepoznatljiv, to bi ostavilo i ekonomske posljedice. Samo u Kanadi preko 170,000 zaposlenih povezano je s kavom, u SAD-u taj broj se penje na 1,6 milijuna.

Mrzovoljnost i glavobolja

Na pitanje što bi se dogodilo da kava nestane sutra američki publicist Mark Pendergrast, autor knjige o povijesti kave (“Beyond Fair Trade and Uncommon Grounds: The history of coffee and how it changed the world”) rekao je kako bi mnogi ljudi osjetili simptome krize. “Mnogi bi imali glavobolju, bili bi mrzovoljni. Neki ljudi su čak i povraćali, na sreću to bi trajalo samo nekoliko dana. Vjerojatno bi se ljudi okrenuli sokovima, i unosili bi znatno više šećera”, rekao je Pendergrast.

Kavopije koji ne bi mogli jutro započeti šalicom kave vrlo vjerojatno bi dan započeli posjetom kvartovskom lokalu koji bi im nudio Red Bull s okusom kave. No broj zaposlenih u industriji kave proteže se od vlasnika lokala, do onih ljudi zaposlenih na plantažama.

“Ako postoji 150 milijuna ljudi kojima posao ovisi o toj biljci, sigurno bi 149 milijuna njih bilo jako sretno što sutra ne mora na posao. Jer velika većina poslova iz tog sektora je vrlo teška, a uključuje proizvodnju i posluživanje kave”, rekla je povjesničarka s Harvarda Augustine Sedgewick, koja je istraživala trgovinu kave.

Mnogi bi ostali gladni

Mnogi mali privatni poslovi vezani su uz taj napitak, od pržionica do kafića, a za njihovo pokretanje nisu potrebna visoka ulaganja. “Nekada sam imao tvrtku za prženje kave, mnoge naše mušterije živjele su u malim gradovima iz Sjeverne Karoline i Virginije koji su izgubili svoju industriju. Netko iz grada bi skupio svu ušteđevinu i otvorio kafić, koji je postao mjesto okupljanja za širu zajednicu”, objašnjava Peter Giuliano, stariji direktor Speciality udruge kave Amerike. U toj zemlji postoji preko 2000 pržionica i 4000 malenih lokala koji poslužuju kavu.

Kava raste u zemljama tropskog pojasa. Zbog velike konkurencije i raširenosti, cijena kave iz uzgoja je malena. “Kada govorimo o plantažama tamo rade ljudi koji nemaju drugog načina kako bi zaradili za kruh. A kada bi ta biljka nestala ili bi se još više smanjila cijena, istog trena bi došlo do gladi”, kazala je Sedgewick. Kava je prvi proizvod poštene trgovine, prvi trgovinski sporazumi postignuti su upravo oko kave.

Gradovi danas izgledaju kao da su sastavljeni od banaka i kafića. “Sigurno postoji emocionalna veza između ljudi i kafića, pogotovo lanaca poput Starbucksa, gdje vam pripremaju isti napitak bez obzira u kojem ste mjestu. Ako kava nestane ta emocionalna povezanost će poprimiti novu formu”, kazala je Sedgewick. Osim što su kafići mjesta za interakciju, u njima se susreću ljudi različitih kultura. Za razliku od drugih ugostiteljskih objekata koji svojim specifičnostima privlače određenu klasu ljudu, od skupih restorana do punk klubova, u kafiće dolaze ljudi iz šireg spektra.

Umjesto kave mogla bi se uzgajati koka

“Ako odete u Etiopiju, odakle je kava potekla, zajednica se okuplja oko tog napitka. To i mi radimo, dijelimo informacije uz kavu. Slični su rituali oko čaja ili mate napitka u Južnoj Americi. Nije slučajnost da svi sadrže neku vrstu kofeina”, rekao je Giuliano. Kofein ubrzava mozak na način da stvara brže veze između njegovih dijelova. No druga skupina kemikalija zvana flavonoidi utječe na smanjenje socijalne anksioznosti. “Pa tako, moguće je da u isto vrijeme postajemo pametniji i otvoreni za interakciju s drugim ljudima”, kazao je Giuliano.

Na prostorima gdje raste kava ne može se uzgajati mnogo toga. “Na nadmorskoj visini od 900 do 1800 metara, u suptropskim područjima gdje ne dolazi do smrzavanja, vjerojatno bi počeli uzgajati više koke, koja raste na otpilike istoj nadmorskoj visini. To bi imalo loš utjecaj na društvo i trgovinu drogom”, rekao je Pendergrast. Druga opcija bila bi stočarstvo, no iziskuje krčenje šuma, među kojima kava sada može rasti, što bi dovelo do velike erozije tla.

Podijeli 55 Tweetaj 0 Pošalji E-mailom
Ovaj članak ima komentara. Klikni ovdje za čitanje.

Prijava na Newsletter

Odustani