Ako mislite da su vaši klinci pod stresom, jedna nova studija kaže kako bi možda bilo dobro da im nabavite psa

Stres vezujemo uz odrasle osobe, opterećenost na poslu, rokove koje treba stići, podizanje obitelji. Kao mi, i djeca mogu biti u stresu, a dugotrajni stres može imati negativan utjecaj na dječje zdravlje jednako kao i na zdravlje odraslih. Novo istraživanje ispituje utjecaj kućnog ljubimca na to kako djeca doživljavaju stres i kako se s njim nose.

Malo stresa može predstavljati snažan motivator koji nas tjera da ispunimo zadatke i budemo efikasniji na poslu. Previše stresa, međutim, ima negativan utjecaj ne samo na mentalno, nego i na tjelesno zdravlje. Dugotrajna izloženost stresu može dovesti do ozbiljnih mentalnih problema kao što su depresija i tjeskoba, ali i do srčanih bolesti i dijabetesa.

U studiji sudjelovalo 100 obitelji s djecom

I djeca poznaju stres. Trećina djece u jednoj studiji imala je sa stresom povezane tjelesne znakove kao glavobolje, teškoće da zaspu i bolove u trbuhu. Kako reagiramo na stres je posve individualno. Neki se ljudi sa stresom nose bolje od drugih jer različiti ljudi imaju različite mehanizme konfrontacije.

Neki se ljudi okreću životinjama kao socijalnoj potpori. Životinje smiruju i zato smanjuju stres, ali vrijedi li isto i kod djece? Studija znanstvenika sa University of Florida, objavljena u časopisu Social Development, uključila je oko 100 obitelji sa djecom koje imaju kućnog ljubimca, najčešće psa. Djeca su imala zadatke da su morala javno govoriti i računati.

Ova dva zadatka izazivaju stres i pojačano lučenje kortizola, steroidnih hormona koji luči nadbubrežna žlijezda da bi pomogla tijelu da odgovori na stresne ili opasne situacije. Kortizol se naziva i hormon stresa, on je marker za stres, što smo pod većim stresom, viša je razina kortizola u tijelu. Djeca su izvršavala zadatke uz prisustvo kućnog ljubimca, roditelja ili sami. Razina kortizola mjerena je iz sline.

Djeca s ljubimcima uz sebe osjećala manji stres

Rezultati su pokazali da je razina stresa kod djece varirala ovisno o vrsti socijalne podrške koju su imali, ali i koliko su bili vezani za ljubimca. Djeca koja su imala ljubimca uz sebe, osjećala su manji stres u usporedbi ako je uz njih bio roditelj ili su bili sami. Kako se sa stresom nosimo kao djeca, utire put kako ćemo se kao odrasle osobe suočavati sa stresom.

Srednja dob djetinjstva je vrijeme kada se socijalna podrška kod djece širi izvan roditeljskog kruga, ali njihovi emocionalni i biološki kapaciteti još uvijek sazrijevaju. Budući da znamo da nošenje sa stresom u djetinjstvu ima posljedice na cijeli život, moramo bolje razumjeti kako najbolje reagiramo na stresne situacije u ranom životu.

Djeca koja su aktivno uključila pse tijekom rješavanja zadataka, imala su razine kortizola puno niže nego djeca koja su se manje oslanjala na pse. Kad je pas šetkao okolo i približavao se djeci na svoju inicijativu, razine kortizola kod djece bile su više, pokazala je studija, a prenosi Medical News Today.