Ako uporno žudimo za ovih pet vrsta hrane, čini se da bismo mogli imati malo ozbiljniji problem

Sigurno vam se već dogodilo da morate pojesti nešto slano ili slatko i ništa drugo na svijetu vam u tom času ne može pomoći, pa posežete za čipsom ili keksom. Zašto se točno javlja žudnja za određenom hranom? I što ona može značiti? Uobičajeno je reći da je želja za određenom hranom rezultatat nedostatka nekih hranjivih tvari. Vrlo je malo dokaza da je to tako. Ako je želja za nekom hranom povezana sa nečim što organizmu nedostaje, kako to da ne čeznemo za keljom ili porilukom nego nam baš fali sladoled, čokolada ili pommes frites? Ljudi uglavnom žude za masnom hranom ili ugljikohidratima.

To ne znači da želja za nekom hranom nije uistinu stvarna. Poželite li pizzu to je možda povezano sa nekim emocionalnim potrebama i traženjem hrane koja potiče otpuštanje kemijskih tvari koje nam čine dobro tijekom stresa ali ne radi se o nutrijentima koji naš organizam traži. Želja za nekom hranom može biti signal ozbiljnih zdravstvenih problema. Evo pet stvari na koje treba obratiti pozornost.

1. Voda

Može se raditi o dijabetesu. Ekstremna žeđ je rani simptom dijabetesa. Nije to žeđ kao kada završimo sa napornim vježbanjem. Imate li dijabetes, povišen je šećer u krvi i bubrezi moraju pojačno raditi da bi da bi filtrirali i apsorbirali suvišni šećer. Bubrezi ne mogu držati korak pa dodatni šećer odlazi u urin. To znači pojačano mokrenje, žeđ i potrebu za još vode.

2. Sol

Može biti Adisonova bolest. Ne žudimo za slanom hranom jer nam treba više soli. Hranom je ionako uglavnom uzimamo previše. Veća potreba za solju može ukazivati na Adisonovu bolest kada adrenalinske žlijezde koje se nalaze na vrhu bubrega ne proizvode dovoljno hormona. A ovi su hormoni važni. To je kortizol koji pomaže da tijelo reagira na stres i aldosteron koji balansira krvni tlak. Neliječena, Adisonova bolest može izazvati opasan pad krvnog tlaka pa upitajte liječnika ako stalno osjećate potrebu za slanom hranom i viškom soli.

3. Led

Možda je u pitanju nedostatak željeza. Potreba da jedete nešto što nema nikakvu nutritivnu vrijednost kao led, papir, prljavština, glina je čudan fenomen. Iako ga znanstvenici ne razumiju u potpunosti, neke studije ga povezuju sa nedovoljnom količinom željeza. Jedna nedavna teorija sugerira da kompulzivna potreba za žvakanjem leda povećava dotok krvi u mozak smanjujući tako tromost koju izaziva manjak željeza.

4. Čokolada

Možda znači nedostatak magnezija ili B vitamina. Puno je isprika zašto nam se jede čokolada ali jedan od razloga na koji ne pomišljamo je nedostatak magnezija, minerala koji je odgovoran za mnoge funkcije u tijelu. Čokolada nije jedini dobar izvor magnezija, ako pokušavate naći ispriku zašto vam je toliko draga. Povrće tamnih zelenih listova kao i orašasti plodovi, sjemenke, riba, soja i avokado su isto tako bogati tim mineralom. Potreba za slatkim može biti izazvana i nedostatkom B vitamina, a čokolada će osigurati brz poticaj mozgu i raspoloženju. B vitamin igra važnu ulogu u svim staničnim procesima u našem tijelu uključujući proizvodnju energije. Kada konzumiramo čokoladu, dobijamo i šećer i kofein, razine dopamina u mozgu počinju rasti pa se osjećamo dobro i čini nam se kao da imamo više energije.

5. Pržena hrana

Nedostatak omega 3 masnih kiselina. Želja za masnoćama može značiti da tijelu nedostaje omega tri masnih kiselina. Umjesto prženih krumpirića, odlučite se za zdravije masti kao losos, avokado, orašasti plodovi, sjemenke i maslinovo ulje. Ako svoje želje za određenom hranom ne možete držati pod kontrolom i smatrate da su pretjerane, morate potražiti pomoć liječnika.