Alphabet, vlasnik Googlea, pokreće važnu, masivnu studiju o zdravlju. Desetljećima će pratiti 10.000 ljudi

U najvažnijoj studiji današnjice sudjeluju i sveučilišta Duke i Stanford

ZADNJA IZMJENA: Apr 20, 2017
Foto: University of Liverpool Faculty of Health & Life Sciences/Flickr

Alphabet, konglomerat koji obuhvaća nekoliko korporacija iz svijeta tehnologije, znanosti i zdravstva, ujedno i vlasnik Googlea, ovaj tjedan je obavijestio javnost o svojem novom, ogromnom projektu: zove se Baseline Project i treba im 10 tisuća dobrovoljaca za ogromno medicinsko istraživanje koje bi moglo trajati nekoliko desetljeća. Žele pratiti životne navike pojedinaca i prikupljene podatke koristiti u zdravstvu, prije svega za razvoj novih lijekova. Istraživanje će voditi Alphabetova podružnica Verily, nekoć znana kao Googleov odsjek za znanost, Google X.

Verily je Alphabetova podružnica za prikupljanje medicinskih podataka. Budući da je u vlasništvu istog konglomerata koji posjeduje Google, često koriste i njihove podatke koji nemaju veze sa zdravstvom, i tu se misli na sve ono što radite online, a Google prati, poput rezultata tražilica, Gmail, Google docs, mape, i što gledate na YouTubeu. Projekt Baseline inicijalno je započet 2014. godine i u njemu je sudjelovalo 200 dobrovoljaca, ali to je bilo samo testiranje za ovo istraživanje, koje će biti pedeset puta veće. Glavni partneri projekta, čiji je cilj stjecanje detaljnog uvida u zdravstveno stanje prosječnog čovjeka, su dva prestižna američka sveučilišta, Duke i Stanford.

Prate životne navike kako bi rano detektirali bolesti

U testnoj fazi, koja je trajala četiri godine, Verily je pratio svakodnevne navike 200 zdravih dobrovoljaca, a i za novo istraživanje trebaju dobrovoljce koji su dobrog zdravstvenog stanja. Verily prikuplja informacije o genima dobrovoljaca, rezultate krvnih pretraga, zdravstvene kartone, rentgenske snimke te razne druge medicinske informacije. Međutim, istraživanje obuhvaća i rezultate praćenja dobrovoljaca koji nisu direktno povezani sa zdravstvom, prate čak i rezultate telefonskih anketa, životne navike, klimatske uvjete u mjestima gdje dobrovoljci žive, što jedu, kako i koliko spavaju, koliko su fizički aktivni, koliko vremena provode na poslu, što rade i koliko zarađuju.

3D prikaz ljudskog tijela
3D prikaz ljudskog tijelaPixabay

Koja je svrha takvog sveobuhvatnog istraživanja koje nije fokusirano, recimo, na liječenje točno određene bolesti, već djeluje kao opće bilježenje informacija o našim životnim navikama? Cilj je dobiti uvid u to što je točno normalno zdravstveno stanje modernog čovjeka. Ovo nije prvo takvo istraživanje; inspiracija za Baseline Project je sada već legendarna Framingham Heart Study, studija koja je započeta davne 1948. godine. U njoj je inicijalno sudjelovalo 5,209 dobrovoljaca iz grada Framingama u Massachusettsu, a sada je već došla do treće generacije sudionika. Riječ je o istraživanju iz područja zdravlja srca, koje prati zdravstveno stanje dobrovoljaca tijekom čitavog života, te bilježi od čega obolijevaju, kako bi znanstvenici dobili bolji uvid u uzroke srčanih bolesti.

Ovo je možda najbitnija medinska studija ikad

Framingham Heart Study nije jedina takva opća studija, ali je najpoznatija i najuspješnija. Koristi sudionike koji su u dobi od 30 do 62 godine, i oni svake dvije godine daju na uvid svoje zdravstveno stanje. Druga generacija dobrovoljaca pridružila se 1971., a treća 2002. godine. Framingham je detaljno bilježio koliko često i od čega obolijevaju sudionici studije, i zaslužna je za otkrivanje povezanosti visokog krvnog tlaka, pušenja, pretilosti, dijabetesa i sjedalačkog načina života s kardiovaskularnim bolestima. Podaci studije Framingham korišteni su u više od 1200 medicinskih istraživanja tijekom zadnjih pedeset godina.

Iako i dalje traje, Framingham opstaje sve teže, jer im je američka vlada smanjila financiranje 2013. godine, tako da sad više ovise o privatnim investitorima. Baseline Study surađuje s dva ugledna sveučilišta Duke i Stanford, ali se ne financira iz državnog proračuna, već je posve privatno istraživanje kojeg plaća Verily, odnosno Alphabet. Znanstvenici koji rade na ovom projektu osobito su uzbuđeni oko činjenice da će im prikupljeni podaci pomoći u ranom dijagnosticiranju te prevenciji raznih bolesti.

Adrian Hernandez, kardiovaskularni kirurg, profesor na Sveučilištu Duke i vodeći znanstvenik Baseline Projecta, za medije je komentirao kako će novo istraživanje bilježiti i najmanje promjene u svakodnevnim navikama sudionika, a te promjene će dati detaljan uvid u rane faze nastanka neke bolesti. Prikupljene informacije bit će dostupne znanstvenicima koji će ih koristiti u razvoju liječenja i sprječavanja ne samo srčanih, već širokog spektra bolesti. Trenutno su u potrazi za deset tisuća volontera, a za nekoliko godina, Baseline Project bi nam mogao dati nove lijekove i metode liječenja.

Vuk Oreb
Telegram autor
0 članaka Više o autoru