Amazonsku prašumu poharao je rekordan broj požara, a to se vidi i iz svemira. Izvukli smo najbitnije stvari

Požari koji trenutno bukte oborili su rekord iz sušne 2016. godine

This August 21, 2019, satellite image obtained courtesy of the National Oceanic and Atmospheric Administration (NOAA) shows the smoke of several fires in the Brazilian states of Amazonas (top C-L), Para (top R), Mato Grosso (bottom R) and Rondonia (bottom C). - Wildfires in the Amazon rainforest in northern Brazil have ignited a firestorm on social media, with President Jair Bolsonaro on Wednesday suggesting green groups started the blazes. (Photo by HO / NOAA / AFP) / RESTRICTED TO EDITORIAL USE - MANDATORY CREDIT "AFP PHOTO / NOAA" - NO MARKETING NO ADVERTISING CAMPAIGNS - DISTRIBUTED AS A SERVICE TO CLIENTS ---
FOTO: AFP

Amazonska prašuma gori. Prema podacima brazilske svemirske agencije, od početka godine u Amazoniji je buknulo preko 75.000 požara, što naravno negativno utječe na biološku raznolikost područja i snažno utječe na sposobnost Južne Amerike u borbi protiv globalnog zagrijavanja.

Požari su toliko strašni da se nebo iznad São Paula ovog ponedjeljka zamračilo na oko sat vremena, budući da su snažni vjetrovi otpuhali dim 2800 kilometara od Amazonije sve do brazilskog grada.

1. Mnogo više požara nego inače

Brazilska svemirska agencije (INPE) objavila je da je od početka godine pa sve do srijede ovoga tjedna buknulo 75.336 požara, što je čak 85 posto više u usporedbi s prošlom godinom. Prošle godine, u regiji je zabilježeno 40.136 požara. Ovogodišnji požari mnogo su gori nego li oni iz dosad rekordne 2016. godine, kada je zbog posebice snažnog oceanskog vjetra El Niño vladala ekstremna suša. Te 2016. godine zabilježeno je 67.790 požara, što je bio rekord od početka mjerenja 2013. godine.

2. “Pluća planeta”

Amazonska prašuma, jedno od najbogatijih prirodnih staništa na svijetu, pokriva ogromnih 5,5 milijuna kvadratnih kilometara. Također slovi i kao jedan od najvećih generatora kisika na planeti, tzv. pluća planeta, a istovremeno je ključan mehanizam za apsorbiranje ugljičnog dioksida, što je ključan mehanizam u borbi protiv globalnog zatopljenja. Procjenjuje se da šume apsorbiraju oko 2,4 milijardi tona ugljičnog dioksida, a četvrtinu apsorbira Amazonija.

Međutim, prema istraživanju iz 2015., sposobnost apsorpcije ugljičnog dioksida Amazonije slabi. Znanstvenici su slabljenje pripisali intenzivnoj sječi šuma i čestim požarima, no zaključili su da kada i ne bi bilo siječe šuma, Amazonija se ne bi mogla nositi sa sve većom proizvodnjom ugljičnog dioksida.

3. Požari nisu slučajnost

Prema riječima INPE-ovog znanstvenika Alberta Setzera za Reuters početkom tjedna, unatoč činjenici što su požari učestaliji tijekom sušnih godina, glavni krivac za njihov dramatičan porast su ljudi. Farmeri, ohrabreni riječima brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara, ilegalno pale dijelove šume kako bi oslobodili prostor za ispašu i za uzgoj povrća i voća. Brazilski čelnik je također naredio da država slabije obuzdava uništenje šume, pa je ljudima obećao da će na dijelu zaštićene šume dozvoliti gradnju i rudarenje kako bi se potaknuo ekonomski rast.

Mikaela Weisse iz inicijative Global Forest Watch za New York Times je izjavila da su prirodni požari u Amazoniji rijetkost. “Dakle, sve, ili gotovo sve požare su podmetnuli ljudi”, rekla je. WWF je svojim postom na društvenim mrežama upozorio da su se ljudi više zabrinuli oko požara u Notre Dameu, a da bi ustvari trebali biti zabrinutiji zbog Amazonije.

4. Požari se mogu vidjeti iz svemira

Požari su se počeli eksponencijalno širiti prošla dva mjeseca, budući da je tada u Brazilu nastupila sušna sezona. NASA-in Zemaljski opservatorij objavio je fotografije dima koji se širi kroz Amazoniju, a dim i sumaglica bili su toliko snažni da su zatamnili nebo u São Paulu usred dana. Neki ljudi su to zatamnjenje neba na društvenim mrežama prozvali apokalipsom.

5. Grupe za zaštitu okoliša krive Bolsonara

Bolsonaro je na vlasti tek od siječnja, a Amazonija je do srpnja izgubila oko 3500 kvadratnih kilometara šuma. Bolsonaro je oslabio kontrolu države nad uništenjem šume, stoga ga aktivističke grupe za zaštitu prirode smatraju glavnim krivcem za požare.

“Ova devastacija se može direktno povezati s Bolsonarovom retorikom koja ne štiti okoliš. On zaštitu šuma i ljudska prava predstavlja kao prijetnje za ekonomski rast i razvoj Brazila. Farmeri su njegovu retoriku shvatili kao dopuštenje za palež, samo kako bi proširili svoje operacije u prašumu”, rekao je Christian Poirier, direktor neprofitne udruge za zaštitu okoliša Amazon Watch.

6. Bolsonaro krivi njih

Zauzvrat je brazilski predsjednik Bolsonaro okrivio grupe za zaštitu okoliša za palež, pokušavajući privući pozornost na njih, a ne na njegov neuspjeh u zaštiti šuma. Bolsonaro tvrdi da su NGO-ovi podmetnuli požare kako bi osramotili njegovu vladu. “Po pitanju požara u Amazoniji, moje mišljenje je da su ih podmetnuli NGO-ovi jer oni gube novac. Što im je cilj? Dovesti probleme u Brazil”, rekao je brazilski predsjednik na konferenciji čelične industrije u Brasiliji. Slične optužbe davao je i ranije, ali nikada nije ponudio nikakve dokaze.

– Tudo sobre a Amazônia: queimada, ONGs, Fundo, soberania, interesses externos, etc…. Link no YouTube: https://youtu.be/i16v9P6lVcY

Gepostet von Jair Messias Bolsonaro am Mittwoch, 21. August 2019

“Možda, iako to ne potvrđujem, ti ljudi iz NGO-ova poduzimaju kriminalne radnje kako bi privukli pozornost na mene i na moju vladu. U svijetu postoji rat protiv Brazila. Rat informacijama”, rekao je Bolsonaru u Facebook Live prijenosu s konferencije.

7. Kakve posljedice ima požar?

Ljudi su već poginuli ili su morali biti evakuirani zbog Bolsonarovih štetnih politika zaštita okoliša i prirodnih katastrofa koje su uslijedile. Stvari bi mogle postati mnogo gore za Brazil i ostale zemlje svijeta, uključujući Europu, SAD i Kanadu. Problematično je što se smanjenjem šuma smanjuje proizvodnja kisika i apsorpcija ugljičnog dioksida, što se negativno može odraziti ponajviše na spomenute zemlje.