Američki znanstvenici možda su dokučili koja je poveznica između stresa i srčanih bolesti; kriv je jedan dio mozga

Utjecaj stalnog stresa na jedan dio mozga, objašnjava povećan rizik od srčanog napada, sugerira studija objavljena u medicinskom časopisu The Lancet. U istraživanju koje je obuhvatilo 300 ljudi, oni s pojačanom aktivnošću u amigdali imaju veću vjerojatnost da će oboljeti od kardiovaskularnih bolesti, i to ranije nego drugi, piše BBC.

Stres može biti jednako važan faktor kao pušenje ili visoki krvoni tlak, zaključak je američkih istraživača. Stručnjaci za bolesti srca smatraju da rizičnim pacijentima treba pomoći da bolje ovladaju stresom. Emocionalni stres se već dugo povezuje s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, no na koji način se to događa, nije posve razumljivo.

Veza između stresa i bolesti srca

Ovo istraživanje koje je vodio tim s Medicinske škole na Harvardu, ukazuje na povišenu aktivnost amigdale, područja u mozgu koje procesuira emocije poput straha i ljutnje, kao mogući razlog koji bi mogao objasniti vezu između stresa i srčanih oboljenja.

Znanstvenici smatraju da amigdala signalizira koštanoj srži da proizvede dodatne bijele krvne stanice (leukocite), što dovodi do toga da arterije postanu otečene. To onda može uzrokovati srčani udar, anginu i moždani udar. No, znanstvenici su, također, naglasili da je potrebno još istraživanja kako bi se potvrdio ovaj slijed događanja koje su naveli.

“Naši rezultati daju unikatni uvid u to kako stres može voditi do kardiovaskularnih bolesti. Ovo povećava mogućnost da smanjivanje stresa može dobro utjecati na organizam, a ne samo na dobrobit psihičkog stanja”, izjavio je dr. Ahmed Tawakol, glavni voditelj ove studije.

Zbog loših uvjeta rada sve više ljudi pod stresom

Amigdala je dio mozga koji mogu aktivirati snažne emocionalne reakcije. Kod čovjeka i životinja, amigdala se povezuje i s reakcijama straha i užitka. Komentirajući ovo istraživanje, dr. Ilze Bot sa Sveučilišta u Ledienu u Nizozemskoj, rekla je kako sve više ljudi doživljava stres na dnevnoj bazi.

“Prekomjerna opterećenost poslom, nesigurnost radnog mjesta ili život u siromaštvu su okolnosti koje vode do kronično povećanog stresa, što može dovesti do kroničnih psiholoških poremećaja poput depresije”, istaknula je dr. Bot.