Božić je vrijeme velikog stresa, ali i relaksacije; ovo je 5 načina kako ovo vrijeme utječe na naš mozak

Od stresnih obiteljskih druženja do prejedanja

FOTO: Flickr

Božić je jedinstveno vrijeme u godini. Izmjenjuju se pokloni, viđaju se rođaci sa kojima inače niste u kontaktu, a hrana se jede sa posebnim užitkom. Božić je vrijeme velikog stresa ali i relaksacije.

Mrzili ili voljeli ovo doba godine, teško da ćete ga moći izbjeći, a vaš mozak se može promijeniti s obzirom na iskustvo, na ovaj ili onaj način. Evo nekoliko glavnih aspekata božićnih iskustava i kako ona mogu utjecati na mozak.

Duh slavlja

Veselje koje okružuje Božić može utjecati na kemikalije u mozgu, dopamin i serotonin koji određuju razinu sreće koju osjećate. Znanstvenici sa Sveučilišta u Kopenhagenu, načinili su studiju da pokušaju objasniti i pronaći središte božićnog duha u ljudskom mozgu.

Sudionicima su pokazane slike sa božićnom tematikom i kod onih koji slave Božić, pokazala se pojačana aktivnost u određenom dijelu mozga. Ove rezultate treba uzeti sa oprezom ali je zanimljivo zabilježiti da fizički efekti slavlja utječu na mozak.

Stres

Ne osjeća svatko Božić kao vrijeme slavlja i sreće. Puno ljudi smatra da je to vrijeme previše stresno. Lunjanje krcatim šoping centrima u potrazi za poklonima, kuhanje ribe i najboljeg purana za punu kuću gladnih, su posve dovoljni da uznemire i najsmireniju osobu. Stres izaziva odgovor tijela da počne automatski otpuštati adrenalin i kortizol.

Kortizol utječe na na hipokampus koji može umanjiti memoriju i sposobnost izvršavanja mnogostrukih zadataka.

Poklanjanje

Davanje i primanje darova je dio božićne tradicije i nema ljepšeg osjećaja nego kada vidite da su se voljenim osobama zakrijesile oči ako ste pogodili što žele.

Vlastita darežljivost utječe na lučenje dopamina i endorfina i nakon poklanjanja se dobro osjećamo. Ove kemikalije reduciraju stres i povećavaju želju da ponovite darivanje. Znači, iako se bojite da ste previše trošili za poklone, mozak će vam barem osigurati nagradu i kompenzaciju otpupštanjem kemikalija za sreću i zadovoljstvo.

Povezivanje sa obitelji i prijateljima

Božić znači druženje za stolom sa obitelji i prijateljima. Povezanost sa onima koje volite i koji su vam posebni rezultira otpuštanjem hormona oksiticina u mozgu. Oksitocin potiče materinski nagon, povjerenje i socijalnu bliskost. On može pomoći objasniti osjećaj topline koji imamo za Božić kada smo među bliskim osobama.

Prejedanje

Dio božićnog iskustva je i uživanje u hrani i pićima ali prejedanje loše utječe na mozak. Jedenje aktivira putove koji povezju hipotalamus sa imunološkim sustavom. Prejedanje izaziva jaču imunološku reakciju i laganu upalu koja može objasniti zašto vam je loše ako ste se prejeli.

Jedan ekstravagantan božićni obrok neće načiniti organizmu neku štetu ali prejedate li se često i upala postane kronična možete imati srčane probleme i dijabetes tipa II. Ne brinite previše ako vam je Božić još na pameti, uskoro će siječanj i vratit ćete se uobičajenom ponašanju i obavezama.